Provérbios 6
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Pikinini, sapos narapela man i bin kisim dinau, na yu bin promis long bekim dispela dinau sapos em yet i no inap, orait dispela pasin bilong yu i no gutpela.
1 Filho, você é fiador de alguém?
2 Dispela tok promis i kalabusim yu yet, olsem yu kalabus long wanpela umben yu yet i bin taitim.
2 Deu a sua palavra e ficou preso na promessa que fez?
3 Pikinini, yu mas lusim dispela kalabus kwiktaim. Nogut yu stap aninit long dispela man. Yu mas i go askim em long rausim promis bilong yu. Maski dispela pasin i daunim nem bilong yu na yu sem, yu go tasol.
3 Então, meu filho, agora você está nas mãos dessa pessoa. Mas há um jeito de sair disso: vá logo e peça que ela livre você dessa obrigação.
4 Yu no ken slip tumas, yu mas hariap i go.
4 Não durma, nem descanse;
5 Yu mas lusim dispela kalabus, olsem abus o pisin i lusim umben na i ranawe.
5 saia dessa armadilha, como um passarinho ou uma gazela escapa do caçador.
6 Yupela ol lesman, mi gat tok long yupela olsem. Yupela go lukim gut pasin bilong ol anis na bai yupela i kamap saveman.
6 Preguiçoso, aprenda uma lição com as formigas!
7 Ol anis i no gat hetman o bikman o ofisa bilong bosim ol.
7 Elas não têm líder, nem chefe, nem governador,
8 Tasol taim i gat planti kaikai i stap, ol anis i save bungim kaikai na putim i stap bilong taim kaikai i sot.
8 mas guardam comida no verão, preparando-se para o inverno.
9 Tasol yupela lesman, ating yupela i laik slip longpela taim, a? Wanem taim bai yupela i kirap long bet bilong yupela?
9 Preguiçoso, até quando você vai ficar deitado? Quando vai se levantar?
10 Yupela i save tok, “Maski, mipela i laik slip moa liklik. Mipela i laik malolo liklik taim tasol na bai mipela i kirap.”
10 Então o preguiçoso diz: “Eu vou dormir somente um pouquinho, vou cruzar os braços e descansar mais um pouco.”
11 Sapos yupela i mekim olsem, orait wantu bai olgeta samting bilong yupela i pinis na yupela i kamap rabisman. I olsem ol stilman i stilim olgeta samting bilong yupela.
11 Mas, enquanto ele dorme, a pobreza o atacará como um ladrão armado.
12 Ol man nogut tru i save giaman nabaut.
12 Os homens maus e sem valor vivem dizendo mentiras.
13 Ol i no laik autim stret tok bilong ol, olsem na ol i save mekim ol kain kain pasin long ai na han na lek bilong ol bai ol poroman bilong ol i ken save long samting ol i tingting long mekim.
13 Piscam e fazem gestos para enganar os outros.
14 Oltaim ol i wok long tingting long mekim pasin nogut na ol i save mekim ol man i bel nogut long ol arapela man.
14 As suas mentes perversas estão sempre planejando o mal, e eles espalham confusão por toda parte.
15 Tasol wantu bikpela bagarap bai i painim ol, na bai i no gat rot bilong mekim ol i orait gen.
15 Por isso a desgraça cairá de repente sobre eles, e não poderão escapar. o olhar orgulhoso, a língua mentirosa, mãos que matam gente inocente, a mente que faz planos perversos, pés que se apressam para fazer o mal, a testemunha falsa que diz mentiras e a pessoa que provoca brigas entre amigos.
16 Bikpela i no laikim tru ol man i mekim dispela 7-pela pasin.
16 — ausente —
17 Pasin bilong hambak na lukim ol arapela man i olsem samting nating.
17 — ausente —
18 Pasin bilong tingting long mekim pasin nogut.
18 — ausente —
19 Pasin bilong tok giaman long kot.
19 — ausente —
20 Pikinini, yu mas harim tok bilong papamama bilong yu na yu no ken sakim tok bilong tupela.
20 Filho, faça o que o seu pai diz e nunca esqueça o que a sua mãe ensinou.
21 Yu mas putim tok bilong tupela long tingting bilong yu na bihainim gut oltaim, na em bai i kamap olsem gutpela bilas long het na long nek bilong yu.
21 Guarde sempre as suas palavras bem-gravadas no coração.
22 Long taim yu wokabaut, dispela tok bai i soim rot long yu. Na long taim yu slip, bai dispela tok i was long yu. Na long taim yu kirap, bai dispela tok i givim gutpela tingting long yu.
22 Os seus ensinamentos o guiarão quando você viajar, protegerão você de noite e aconselharão de dia.
23 Tok bilong papamama i olsem wanpela lam i lait gutpela bilong soim rot long yu. Na taim tupela i stretim yu, tupela i soim yu gutpela pasin yu mas bihainim long laip bilong yu.
23 As suas instruções são uma luz brilhante, e a sua correção ensina a viver.
24 Tok bilong tupela bai i helpim yu na bai ol meri nogut i no inap paulim yu, na bai yu no harim switpela tok bilong meri bilong narapela man.
24 Elas livrarão você da mulher imoral e das suas palavras sedutoras.
25 Yu no ken aigris long naispela bodi bilong dispela meri. Na sapos em i lukluk long yu bilong pulim yu, orait yu no ken i go long em.
25 Não seja tentado pela sua beleza, nem caia na armadilha dos seus olhos tentadores.
26 Sapos man i slip wantaim pamukmeri, em bai i no lusim bikpela pe tumas. I olsem pe bilong liklik hap kaikai tasol. Tasol sapos man i slip wantaim meri bilong narapela man, em bai i lusim bikpela pe tru. Em inap lusim laip bilong em yet.
26 Qualquer homem pode ter uma prostituta por pouco dinheiro, mas o adultério custará a ele a sua própria vida.
27 Sapos yu holim paia klostu long bros bilong yu, orait ating siot bilong yu i no inap paia, a?
27 Será que você pode carregar fogo no colo sem queimar a roupa?
28 O sapos yu wokabaut antap long paia, ating paia i no inap kukim lek bilong yu, a?
28 Será que você pode andar em cima de brasas sem queimar os pés?
29 Olsem tasol, sapos yu slip wantaim meri bilong narapela man, ol bai i mekim save long yu na yu no inap abrusim.
29 O homem que dorme com a mulher de outro corre esse mesmo perigo. Quem fizer isso terá de sofrer muito.
30 Sapos wanpela man i hangre na i stilim sampela kaikai, orait ol man i no save tok nogut long em.
30 Quem rouba comida para matar a fome não é desprezado.
31 Tasol sapos ol i painimaut long dispela samting em i bin mekim, orait bai ol i kotim em na em i mas bekim planti samting moa, inap long pinisim olgeta samting long haus bilong en.
31 Porém, se é apanhado, tem de pagar sete vezes mais: ele precisa entregar tudo o que tem.
32 Tasol sapos man i slip wantaim meri bilong narapela man, em i kranki olgeta na i longlong tru. Man i mekim dispela pasin em i bagarapim em yet.
32 No entanto o homem que comete adultério não tem juízo; ele está se destruindo a si mesmo.
33 Ol man bai i paitim em na tok nogut long em na bai em i sem nogut oltaim.
33 Passará vergonha, levará uma surra e ficará desmoralizado para sempre.
34 Ol man i save belhat nogut tru, sapos narapela man i slip wantaim meri bilong ol. Olsem tasol man bilong dispela meri bai i belhat nogut tru na i bekim rong bilong dispela man na mekim save tru long em. Em i no inap marimari long em. Nogat tru.
34 Porque o ciúme faz o marido ficar furioso, e a sua vingança não tem limites.
35 Na em i no inap kisim bikpela mani samting bilong pinisim belhat bilong en.
35 Ele não aceitará nenhum pagamento; e mesmo uma porção de presentes não acabará com a sua raiva.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.