Mateus 21
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku soka lee sipâŋga Jerusalem lawea tini laiti, aku sipâŋga lawea toŋge ikeno Oliv Tuu waŋgira, i ŋa mine Betfasi lawea. Ande Yesu isupwanzi ne pâri-tamâta rua,
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, pararam no povoado de Betfagé, que fica perto do monte das Oliveiras. Dali Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 aku ipainzi tu, “Miki rua kalâ pa lawea ndai, ikeno naomi ŋinde. Kalâ lawea ŋinde ilo, aku walele nâ ma kamora ‘donki’ malakupi toŋge kinzi sisine lâ imandi tava natu. Kayaute wâlo piti aku kakainzi rua kamâ pa naŋa.
2 com a seguinte ordem:
3 Ambo tamâta toŋge ikasoŋami tu, ‘Ŋana sâ kâ ŋga miki rua kaveta mine’, ande miki rua ma kapai tu, ‘Maro Ŋalae ne wurâta ikeno panzi rua. Aku mwaŋga ma ionzi rua sitaulo simâ kilo walele nâ.’”
3 Se alguém falar alguma coisa, digam que o Mestre precisa deles. Assim deixarão vocês trazerem logo os animais.
4 Vetâŋa ŋinde iveta ŋgua toŋge Maro Kindeni muŋga io lâ ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge kawa tu ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde nde mine,
4 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito:
5 “Kupainzi tamâta simo Saion tuu kulu tu, ‘Kamora ŋga! Miki nemi koipu ŋalae kala imâ pami. Ipatawa tamwata tini ku isaŋona donki toŋge kumbu. Mao nâ, isaŋona donki natu toŋge kumbu kala imâ.’”
5 “Digam ao povo de Jerusalém: Agora o seu rei está chegando. Ele é humilde e está montado num jumento e num jumentinho, filho de jumenta.”
6 Ŋineŋga pâri-tamâta rua ŋinde silâ lawea ŋinde ilo, aku siveta ikura Yesu muŋga iporo panzi mine.
6 Então os discípulos foram e fizeram o que Jesus havia mandado.
7 Kinzi rua sikai donki tina ŋga natu tona simâ, ŋineŋga siliŋi nenzi pasawaŋa luandondo kâki donki rua kumbunzi. Aku Yesu ikâki isaŋona.
7 Levaram a jumenta e o jumentinho, jogaram as suas capas sobre eles, e Jesus montou.
8 Ŋineŋga tamâta ŋgu ŋalae sisawa nenzi pasawaŋa luandondo piti, ku silalaga lâ nzâla ŋana Yesu ma iyoka kulu kâ. Aŋga pinde nde sitoto tumba lau ku sikai simâ silalaga lâ nzâla tava.
8 Da grande multidão que ia com eles, alguns estendiam as suas capas no chão, e outros espalhavam no chão ramos que tinham cortado das árvores.
9 Kinzi tamâta pinde soka simuŋga pa Yesu, aŋga pinde nde soka muli, aku rârâni sindeka ku sisuŋa kawanzi mine tu, “Paneâŋa ilâ pa Daviti ne vâsa! Maro Kindeni itu nzâmbe pa koipu ŋalae ŋine ikai i ndamwa kala imâ. Tapanea Maro Kindeni pa âta!”
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Hosana a Deus nas alturas do céu!
10 Yesu iyoka mine lee ilâ Jerusalem lawea ilo, ande tamâta rârâni simo lawea ŋalae ŋinde nde sipakasoŋa warakanzi mine tu, “Tamâta ŋine nde ea.”
10 Quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade ficou agitada, e o povo perguntava: — Quem é ele?
11 Aku kinzi tamâta soka simâ kuku Yesu ŋinde nde sipainzi tu, “Ŋine nde Yesu, ina ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde kinzi muŋga siporo tu ma iyoka pa Nasarete lawea lâ Galilaya tâno imâ.”
11 A multidão respondia: — Este é o
12 Ŋineŋga Yesu ilâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo, aku iŋaranzi mbaliŋa warakanzi simo sipako kelekele lâ nia ŋinde. Itili peke lâ kinzi tamâta ŋana sipalulua mbumbu kâ, aku itili paŋgi lâ kinzi tamâta siveta wurâta ŋana sipako sii ŋana patarawâŋa kâ tava.
12 Jesus entrou no pátio do Templo e expulsou todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Aku ipainzi tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno mine tu, ‘Naneŋgu luma nde ma kinzi sipatu ŋa tu “Luma ŋana noŋa kâ” ’; aŋga miki nde kaveta ŋine ipâŋga itogo kinzi nzanzare tamâta nenzi munâŋa nia mine!”
13 Ele lhes disse:
14 Yesu imo niani ndaina, ŋineŋga kinzi tamâta matanzi leva-leva wa kenzi pââsââ nde simâ papa, aku ivetanzi tininzi ara.
14 Cegos e coxos iam encontrar Jesus no pátio do Templo, e ele os curava.
15 Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde simora mâsi ŋalaŋala pinde Yesu iveta ŋinde. Aku siloŋonzi lâlu kiri-kiri sisarâwa lâ luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo mine tu, “Paneâŋa ilâ pa Daviti ne vâsa!” Mine nde kinzi tamâta ŋalaŋala ŋinde wisinzi nâna pa Yesu,
15 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ficaram zangados quando viram as coisas maravilhosas que ele fazia e ouviram as crianças gritando no pátio do Templo: —
16 kala sikasoŋa i mine tu, “Wa, noko kuloŋo ŋgua ŋine kinzi lâlu siporo, tiya?” Aku Yesu itu lâ kawanzi mine tu, “Naŋa aloŋo lâ. Andeta mana mana ŋga miki ŋandai kapono ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde ne ŋgua ikeno lâ pepa tini, a? Ŋgua ikeno mine tu,
16 E eles disseram a Jesus: — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipilenzi simo, aku iyâti ilâ pa nia yo. Ŋineŋga ilâ imo Betani lawea lâ mbo ŋinde.
17 Então Jesus os deixou, saiu da cidade e foi para o povoado de Betânia. E passou a noite ali.
18 Aku mbwale kilo, mboyo nâ, ŋineŋga Yesu iyoka itaulo ilâ pa Jerusalem lawea kilo, andeta putole ipu.
18 No dia seguinte, quando estava voltando para a cidade, Jesus teve fome.
19 Yesu mata ilâ imora kâi “fik” toŋge imandi nzâla ŋgaŋe, aku iyoka ilâ laiti. Andeta imora tu kanaŋo toŋge keno nde tia; lau nâ keno. Aku Yesu iporo papa kâi ŋinde mine tu, “Noko ma kupula kanaŋo kilo tia ndo!” Aku ndainani nâ, kâi ŋinde ŋgâla-ŋgâla lâ.
19 Ele viu uma figueira na beira da estrada e foi até lá, mas não encontrou nada; só folhas. Aí disse para a figueira: E na mesma hora a figueira secou.
20 Kinzi pâri-tamâta simora ŋinde, aku wisinzi motutu lâ. Aku siporo tu, “Mana mana ŋga kâi ŋine ŋgâla-ŋgâla walele nâ.”
20 Os discípulos viram isso, ficaram muito admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Andeta Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; ambo miki ma kao nemi kalo-tawana ilâ mao pa Maro Kindeni, aku ilomi rua-rua tia, ande miki ma kakura tu kaveta mâsi mineni, itogo kala ŋine aveta pa kâi ‘fik’ mine. Andeta ŋinde nâ tia; ambo miki ma kaporo pa tuu ŋai mine tu, ‘Noko kumandi kupatiki kundue tâi ilo’, ande Maro Kindeni ma iveta vetâŋa ŋinde ipâŋga, itogo miki kaporo mine.
21 Então Jesus disse:
22 Ambo miki kalomi tawana Maro Kindeni kala kakai noŋa papa, ande i ma iveta ikura nemi noŋa mine.”
22 Se crerem, receberão tudo o que pedirem em oração.
23 Ŋine ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ilâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa ne ŋgumbi ilo, aku ipanananzi tamâta simo ŋinde. Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi Isrel ŋgu nenzi katonâŋa nde simâ papa, aku sikasoŋa tu, “Wa, noko pwai ea ndamwa kumâ kala kuveta mâsi kie-kie ŋine, a? Aŋga ea wurâta ŋine ilano, a?”
23 Jesus chegou ao Templo, e, quando já estava ensinando, alguns chefes dos sacerdotes e alguns líderes judeus chegaram perto dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
24 Ande Yesu itu lâ kawanzi ku iporo tu, “Ara, naŋa kala atu akasoŋami kasoŋâŋa toŋge. Ambo miki ma kaporo ŋgua sondo itaulo imâ pa naŋa, ande naŋa kala ma aporo ŋgua pwataki pami ŋana akai ea ndamwa ŋga aveta vetâŋa ŋine.
24 Jesus respondeu:
25 Naneŋgu kasoŋâŋa nde mine; muŋga, lâ zo ŋinde Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata iveta wurâta ŋana ililinzi tamâta, ande ea wurâta ŋinde ilua i. Miki ilomi tu Maro Kindeni wurâta ŋinde ilua, tiya?, i tamwata nâ ilo patea tu iveta.”
25 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas? Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
26 Ambo kinda ma taporo taulo mine tu, ‘Yoane tamwata nâ ilo patea tu iveta wurâta ŋinde’, ande kinzi tamâta ma wisinzi nâna ŋalae tina pa kinda. Kinda taruru ŋananzi, ŋana tu kinzi rârâni kalonzi tawana tu Yoane nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge.”
26 Mas, se dissermos que foram pessoas, temos medo do que o povo pode fazer, pois todos acham que João era profeta .
27 Tia ku kinzi siporo ŋgua taulo pa Yesu mine tu, “Maka kasama tia.” Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ara, naŋa kala ma aporo ŋgua toŋge pami tia ŋana akai ea ndamwa amâ kala aveta vetâŋa ŋine.”
27 Por isso responderam: — Não sabemos.
28 Ŋineŋga Yesu itambira ŋgua panzi tamâta ŋalaŋala mine tu, “Ayo, miki ilomi mana. Tamâta toŋge imo kunzi natu tamâne rua. Tamâta ŋinde ilâ pa natu nzâla-kulu kâ, aku ipai tu, ‘Natuŋgu, ma ŋine noko kulâ kuveta wurâta pa naŋa lâ tâno waini ilo.’
28 Jesus continuou:
29 Aku natu ipai tu, ‘Naŋa tiniŋgu pwâka, ma alâ aveta wurâta pa noko nde tia.’ Andeta mwaŋga, natu ŋinde ipalele ilo, aku ilâ iveta wurâta.
29 — Ele respondeu: “Eu não quero ir.” Mas depois mudou de ideia e foi.
30 Ŋineŋga tamanzi kala ilâ pa natu toŋge, aku iporo ŋgua mineni papa. Aku natu ŋinde iporo tu, ‘Ara, mama; naŋa ma alâ aveta wurâta pano.’ Andeta i ŋandai ilâ iveta ne wurâta ŋga.
30 — O pai foi e deu ao outro filho a mesma ordem. E este disse: “Sim, senhor.” Mas depois não foi.
31 Mine nde ea lâ tamâta rua ŋinde ande iveta ikura tamanzi ne pateâŋa.” Aku kinzi tamâta ŋalaŋala sipai Yesu tu, “Natu nzâla-kulu iveta ikura tama ne pateâŋa mine”.
31 — Qual deles fez o que o pai queria? — perguntou Jesus. E eles responderam: — O filho mais velho. Então Jesus disse a eles:
32 Ŋana tu Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata muŋga imâ pa miki Isrel ŋgu ŋana itula mâsi sondo Maro Kindeni ilo tu miki ma kaveta ŋinde, andeta miki ŋandai kalomi tawana Yoane ne ŋgua ŋga. Aŋga kinzi tamâta sakamao ŋana sikai mbumbu pa Rom kâ wa kinzi nzâla taine wa, ande kinzi ŋinde siloŋo Yoane ne ŋgua, aku sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Maro Kindeni, kala sipile nenzi vetâŋa sakamao. Aŋga miki kamora kinzi kiesaka tamwatanzi ŋinde nenzi kalo-tawana ŋinde, andeta miki kapalele ilomi kalomi ku kalomi tawana Yoane ne ŋgua, ande tia.”
32 Pois João Batista veio para mostrar a vocês o caminho certo, e vocês não creram nele; mas os cobradores de impostos e as prostitutas creram. Porém, mesmo tendo visto isso, vocês não se arrependeram e não creram nele.
33 Ŋineŋga Yesu ipainzi tamâta ŋalaŋala mine tu, “Miki kaloŋo ŋgua tambirâŋa toŋge. Tamâta toŋge ipâu tâno waini toŋge aku ipa ŋgumbi ŋana. Aku iveta wewe lâ tâno ilo, itogo kondo ŋana sipale waini kapula tu punu-punu kâ, aku ipa pâla ŋana tamâta ma simo ilo sio ŋana tâno kâ. Ŋineŋga io tâno ŋinde lâ tamâta pinde mbaunzi ilo ŋana sikatona ku sikai wurâta ŋana mbumbu lâ tini. Ŋineŋga tâno warika iyoka ilâ pa nia malawae toŋge.
33 Jesus disse:
34 Imo lee, aku zo laiti ŋana kâi waini ma ipula kanaŋo kâ. Ŋineŋga tâno warika isupwanzi wurâta tamâta pinde silâ pa tâno waini ŋinde ŋana sikai waini kanaŋo pinde, ikura muŋga sipa ŋgua tu ma silua i.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono mandou alguns empregados a fim de receber a parte dele.
35 Andeta kinzi tamâta uru sikai wurâta lâ tâno ŋinde nde sikainzi tâno warika ne wurâta tamâta kaika, aku sipu toŋge. Aŋga toŋge nde sipu pâta imâte, aŋga mira nâ sisia toŋge.
35 Mas os lavradores agarraram os empregados, bateram num, assassinaram outro e mataram ainda outro a pedradas.
36 Ŋine ilâ lâ, ŋineŋga tâno warika isupwanzi wurâta tamâta pinde kilo silâ panzi. Kinzi kambwaŋenzi nde ipole tamâta muŋga isupwanzi ŋinde kambwaŋenzi. Andeta kinzi tamâta uru sikai wurâta lâ tâno ŋinde nde siveta mâsi mine nâ panzi wurâta tamâta ŋinde.
36 Aí o dono mandou mais empregados do que da primeira vez. E os lavradores fizeram a mesma coisa.
37 Simo lee ku muli, ŋineŋga tâno warika isupwa i tamwata natu tamâne ilâ panzi. I itu mine, ‘Kinzi ma simege ŋana natuŋgu’.
37 Depois de tudo isso, ele mandou o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles vão respeitar.”
38 Andeta kinzi tamâta uru sikai wurâta lâ tâno ŋinde nde simora tâno warika natu imâ panzi, aku siporo lâ warakanzi ŋgininzi mine tu, ‘Wa, tamâta ndai ma muli ikai tama ne mbaliŋa ndoni. Ayo, ŋine ma tapu pâta imâte, aku ma warakânda takai i ne tâno ŋine.’
38 Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
39 Siporo ŋgua ŋine lâ, aku marumbu; mbaunzi ilâ sikai tâno warika natu kaika ku siŋara lâ tâno ilo iyâti ilâ pa nia yo, ŋineŋga sipu pâta imâte lâ.”
39 — Então agarraram o filho, e o jogaram para fora da plantação, e o mataram.
40 Yesu itambira ŋgua ŋine panzi lâ, ŋineŋga ikasoŋanzi tu, “Ayo, mwaŋga tâno waini warika ma imâ, ŋineŋga ma iveta kie mana panzi tamâta ŋinde muŋga sikai wurâta lâ tâno ŋinde.”
40 Aí Jesus perguntou:
41 Aku kinzi tamâta ŋalaŋala siporo taulo tu, “I ma iyaulanzi tamâta sakamao ŋinde, ku ma izavarunzi sakamao ndo. Aŋga ne tâno waini ŋinde ma ilanzi tamâta pinde ŋana sikatona kâ. Aku lâ zo ŋana sikai kanaŋo kâ, ande ma sigona kanaŋo pinde silua i.”
41 Eles responderam: — Com certeza ele vai matar aqueles lavradores maus e vai arrendar a plantação a outros. E estes lhe darão a parte da colheita no tempo certo.
42 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Tiambo miki ŋandai kapono Maro Kindeni ne ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
42 Jesus então perguntou:
43 Mine kala naŋa apaimi tu Maro Kindeni ma ipono nzâla ŋana miki Isrel tamâta ŋana kamo i ne ŋgumbi ilo, aku ma ikai maro pa tamâta ŋgu pinde, kinzi ŋinde uru siveta mâsi ara ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. [
43 E Jesus terminou:
44 Ambo tamâta toŋge pata ndue ku mira ŋine ipu, ande mira ŋine ma ipu tamâta ŋinde karae pwapwataki. Ambo mira ŋine imbe ndue ipu tamâta toŋge kulu, ande mira ŋine ma izavaru i ndo lâ imâte.]”
44 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
45 Kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala aŋga kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu nde siloŋo Yesu itambira ŋgua mine panzi, aku ilonzi patea tu ŋgua ŋine nde iyoke kinzi warakanzi.
45 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus ouviram as parábolas que Jesus contou e sabiam que ele estava falando a respeito deles.
46 Mine kala ilonzi tu ma sikale Yesu kaika sio lâ luma sakamao ilo. Andeta siruru ŋananzi ŋgu, ŋana tu kinzi tamâta ilonzi tu Yesu nde Maro Kindeni ne ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge.
46 Por isso queriam prendê-lo, mas tinham medo da multidão porque o povo achava que Jesus era profeta .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.