Mateus 16

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Aku muli, zo toŋge, ŋineŋga kinzi Juda tamâta pinde lâ Parisai ŋgu wa Sadyusi ŋgu nde simâ pa Yesu tu sikai samâŋa papa. Kinzi sino tu ma ikai Maro Kindeni ne walo ŋalae ku iveta mâsi kaika toŋge panzi simora.
1 Os fariseus e saduceus vieram pôr Jesus à prova, exigindo que lhes mostrasse um sinal do céu.
2 Andeta Yesu itu lâ kawanzi mine tu, “Ikura lala lala, ambo miki kamora samba tini kilala tu puro-puro, ande miki uru kaporo tu, ‘Wurita ma karâzi tia’.
2 Ele respondeu: “Vocês conhecem o ditado: ‘Céu vermelho ao entardecer, bom tempo amanhã;
3 Aŋga ikura mboyo mboyo, ambo miki kamora samba tini kilala tu puro-puro aku take-take mâmâŋga keno samba tini tava, ande miki uru kaporo tu, ‘Lâ kari ŋine ma karâzi imbe’. Mao nâ, miki uru kamora nia maa ikeno âta ŋinde kilala mine, aku kapatea sondo. Andeta kala ŋine miki kamora vetâŋa rârâ pinde, aku vetâŋa ŋinde itula vetâŋa ŋana ipâŋga muli ŋinde kilala pwataki; andeta miki kazizâla ŋana.
3 céu vermelho e sombrio logo cedo, mau tempo o dia todo’. Vocês sabem identificar as condições do tempo no céu, mas não sabem interpretar os sinais dos tempos!
4 Opopo, kinzi kiesaka tamwatanzi ŋandai sio ilonzi kalonzi ilâ mao papa Maro Kindeni ŋga! Miki kano naŋa tu kamora Maro Kindeni ne mâsi kaika toŋge, a? Naŋa ma atula mâsi kaika toŋge pami, ande tia ndo. Andeta Maro Kindeni ma itula mâsi kaika taitu nâ pami, itogo muŋga itula pa ŋgua-tulâŋa tamâta Yona mine.” Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipilenzi ilâ.
4 Pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o sinal do profeta Jonas”. Então Jesus os deixou e se retirou.
5 Yesu ne pâri-tamâta nde silâ sipâŋga lââ bwalika tini pinde. Andeta kinzi kalonzi kapa ŋana sikai kanzi puroŋa ŋana sika kâ.
5 Mais tarde, depois de atravessar o mar, os discípulos descobriram que tinham se esquecido de levar pães.
6 Ande Yesu ipainzi tu, “Miki kapakatona sondo ŋga. Kapakatona warakami ŋana kinzi Parisai wa Sadyusi tamâta nenzi ‘yisi’.”
6 Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
7 Ŋineŋga kinzi pâri-tamâta warakanzi siporo imâ naonzi nâ mine tu, “O, kinda ŋandai takai puroŋa pinde tamâ ŋga, kala Yesu iporo ŋgua mine.”
7 Os discípulos começaram a discutir entre si por que não tinham trazido pão.
8 Andeta Yesu isama lâ ŋana nenzi ilo-kalo soki-soki ŋinde. Mine kala ipainzi tu, “Opopo, miki nemi kalo-tawana nde mota mwata nâ! Ŋana sâ kâ ŋga miki warakami kaporo mine tu, ‘Kinda takai puroŋa tia’, a?
8 Ao tomar conhecimento do que falavam, Jesus disse: “Como é pequena a sua fé! Por que vocês discutem entre si sobre a falta de pão?
9 Tiambo miki ilomi kalomi tia tâ! Tiambo miki ŋandai kalomi ŋgere ŋana puroŋa lima ŋinde naŋa muŋga alanzi tamâne 5,000 sika, a? Lâ zo ŋinde, ande miki kazeze ŋgâmo ŋapia ilonzi ipipi lâ, a?
9 Ainda não entenderam? Não se lembram dos cinco pães para os cinco mil e dos cestos de sobras que recolheram?
10 Aku tiambo miki kala ŋandai kalomi ŋgere ŋana puroŋa lima kanaŋo rua ŋinde naŋa muŋga alanzi tamâne 4,000 sika, a? Lâ zo ŋinde, miki kazeze ŋgâmo ŋapia ilonzi ipipi lâ, a?
10 Nem dos sete pães para os quatro mil e dos cestos grandes de sobras que recolheram?
11 Naŋa muŋga nâ apaimi tu kapakatona sondo ŋana kinzi Parisai wa Sadyusi nenzi ‘yisi’. Andeta naŋa ŋandai aporo ŋgua pami ŋana puroŋa ŋga. Mana mana ŋga miki kasama ŋgua ŋine ne duvi sondo tia yo, a?”
11 Como não conseguem entender que não estou falando de pão? Repito: tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
12 Kinzi siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kulunzi kâmba ipwa ku sisama tu Yesu ŋandai ipainzi tu ma sipakatona ŋana puroŋa ne “yisi” ŋga. Ipainzi tu ma sipakatona ŋana kinzi Parisai wa Sadyusi tamâta nenzi ŋgua soki-soki uru sipanananzi tamâta ŋinde.
12 Finalmente entenderam que ele não se referia ao fermento do pão, mas ao ensino dos fariseus e saduceus.
13 Yesu iyoka ilâ pa nia pinde ikeno Sisaria Pilipai lawea tini laiti. Ipâŋga nia ŋinde lâ, ŋineŋga ikasoŋanzi ne pâri-tamâta mine tu, “Kinzi tamâta uru siporo situ naŋa Tamâta Natu nde ea.”
13 Quando Jesus chegou à região de Cesareia de Filipe, perguntou a seus discípulos: “Quem as pessoas dizem que o Filho do Homem é?”.
14 Ŋineŋga kinzi siporo taulo tu, “Kinzi tamâta pinde situ noko nde Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata; aŋga pinde nde situ noko nde ŋgua-tulâŋa tamâta Ilia; aŋga pinde nde situ noko nde ŋgua-tulâŋa tamâta Jeremaia tâku ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa toŋge.”
14 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, ainda, que é Jeremias ou um dos profetas”.
15 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi kilo tu, “Aŋga miki warakami nde katu naŋa nde ea.”
15 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?”
16 Saimon Petero itu lâ i kawa mine tu, “Noko nde Kirisi. Maro Kindeni Via Tamwata Natu kala noko.”
16 Simão Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo, o Filho do Deus vivo!”.
17 Ŋineŋga Yesu ipai Petero tu, “Saimon, Yoane natu, Maro Kindeni ne nzâmbe ikeno pano. Ŋana tu tamâta toŋge muŋga itula ŋgua ŋine pa noko, ande tia. Naŋa Mama imo samba ilo, ande i simbo nâ itula ŋine pano.
17 Jesus disse: “Que grande privilégio você teve, Simão, filho de João! Foi meu Pai no céu quem lhe revelou isso. Nenhum ser humano saberia por si só.
18 Mine kala naŋa apaino tu, ‘Petero, noko ne kalo-tawana ipâŋga itogo mira mwasina, aku naŋa ma agonanzi naneŋgu ŋgu aonzi simandi mira ŋinde kulu. Aŋga mateŋa ne kaika ma ikura tu izavaru ŋgu ŋinde, ande ma tia.
18 Agora eu lhe digo que você é Pedro, e sobre esta pedra edificarei minha igreja, e as forças da morte não a conquistarão.
19 Noko ma pwai poe panzi tamâta ŋinde Maro Kindeni uru ikai maro panzi. Aku vetâŋa ndia rârâni noko kundi ŋana lâ tâno ŋine kulu, ande Maro Kindeni ma indi ŋana mine nâ lâ samba ilo. Aŋga vetâŋa ndia rârâni noko kusâu ŋana lâ tâno ŋine kulu, ande Maro Kindeni ma isâu ŋana mine nâ lâ samba ilo.’”
19 Eu lhe darei as chaves do reino dos céus. O que você ligar na terra terá sido ligado no céu, e o que você desligar na terra terá sido desligado no céu”.
20 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga indi kaika panzi pâri-tamâta tu ma sitapâri pa tamâta toŋge tu i nde Kirisi, mine ndimo.
20 Então ele advertiu a seus discípulos que não dissessem a ninguém que ele era o Cristo.
21 Lâ zoni ndaina, Yesu itula ŋgua pwataki panzi ne pâri-tamâta mine tu, “Maro Kindeni ne pateâŋa ikeno tu naŋa ma alâ Jerusalem. Ŋineŋga kinzi katonâŋa wa patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa, kinzi ŋinde ma siveta kenzi sakamao ndo pa naŋa. Aku i ne pateâŋa ikeno tu kinzi ma sipu naŋa pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga i ma ipaŋo naŋa amandi amo viâŋgu kilo.” Aku muli, Yesu iporo ŋguani ndaina panzi kilo mbwani pinde.
21 Daquele momento em diante, Jesus começou a falar claramente a seus discípulos que era necessário que ele fosse a Jerusalém e sofresse muitas coisas terríveis nas mãos dos líderes do povo, dos principais sacerdotes e dos mestres da lei. Seria morto, mas no terceiro dia ressuscitaria.
22 Petero nde iloŋo ŋgua ŋine, ŋineŋga ikai Yesu siyâti silâ pa nia ŋgaŋe, aku ilelea Yesu pâta ŋana i ne ŋgua ŋinde kâ. Ipai Yesu tu, “Maro Ŋalae, mine tia ndo! Maro Kindeni ŋandai ilo tu vetâŋa mine ma ipâŋga pano ŋga!”
22 Pedro o chamou de lado e começou a repreendê-lo por dizer tais coisas. “Jamais, Senhor!”, disse ele. “Isso nunca lhe acontecerá!”
23 Andeta Yesu ipupulia lâ aku imbita Petero, ipai tu, “Sadana, noko pwâwa kulâ malawae! Noko kutu kupono naŋa nzalâŋgu. Noko pwoka tamâta nâ nenzi ilo-kalo muli, kala noko ŋandai kuporo ŋgua ikura Maro Kindeni ne ilo-kalo ŋga.”
23 Jesus se voltou para Pedro e disse: “Afaste-se de mim, Satanás! Você é uma pedra de tropeço para mim. Considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus”.
24 Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta mine tu, “Ambo tamâta toŋge ilo tu ipono muli pa naŋa, ande i ma ipatawa tamwata tini ku ikale ne kâi popole iyoka naŋa muliŋgu.
24 Então Jesus disse a seus discípulos: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
25 Ŋana tu tamâta ea ilo ŋalae ŋana tamwata ne via, ande i ma ikai via mao, nde tia. Aŋga tamâta ea kalo tawana naŋa kala imora tamwata ne via tu kelekele kaa nâ, ande tamâta ŋinde ma imo via ku imo nâ.
25 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a encontrará.
26 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo tamâta toŋge igona tâno ne kelekele rârâni ŋineŋga imâte, ande i ne via mao ikeno ndia, a? Aku i ma ikura tu iko tamwata ne via kilo lâ mbumbu ŋapia, a? Tia ndo!
26 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida? E o que daria o homem em troca de sua vida?
27 Miki kaloŋo ŋga; zo mbwana-mbwana nâ, ŋineŋga naŋa Tamâta Natu ma akai Mama ne walo ŋalae, aku ma ayoka pa samba amâ kunzi Mama ne aŋelo. Aku lâ zoni ndaina naŋa ma apare nia panzi tamâta rârâni, ipakura kuku vetâŋa ndia muŋga siveta ŋinde.
27 Pois o Filho do Homem virá com seus anjos na glória de seu Pai e julgará cada pessoa de acordo com suas ações.
28 Naŋa aporo mao nâ pami; miki pinde kala kamo ŋai ma kamâte tia yo yo, ŋineŋga miki ma kamora naŋa Tamâta Natu apatua lâ nia yo ku akai maro panzi tamâta lâ tâno kulu.”
28 Eu lhes digo a verdade: alguns que estão aqui neste momento não morrerão antes de ver o Filho do Homem vindo em seu reino!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.