Atos 21
Ka꞉dle Yu (XLA) vs AAI
1 Di koa sitali dla tulume koa dla alupo mo-tlowedeme ha꞉ha꞉mama Epeses sos dokopala so dla namkale dle yu atlepame Kos hasu dla uluwa. Epo edla hutiyepo alallati ma Lodes hasu dla tame woyapame ma etle Patala dla tauwa.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Di Patala dla tame natilati koa patoye Ponesiya dla tlowedeme ella natiwa. Epalati di koa edla alupame tamaluwa.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Di epame Saiples hasuye weke tiyama dla pomelepo ma Siliya mo dla woyapame ma Taya mo dla tauwa, koa pato dulu dla alisisi hutiyeuwaye edla kolumolowedeme.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Di edla tame mikadepe dle so opi natipame yia꞉ mate alila 7 ha꞉ha꞉uwa. Di yia꞉ mate edla ha꞉ha꞉lati Hela꞉dle Sokota imale tle yia꞉ta Polo watle Yelusalem dla tamiyo demyeuwa.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Epalati di Taya mo edla ha꞉ha꞉po gudepame matle tlowe mo-kotiyamuwa. Epapalati mikadepe dle so hapuloma wola꞉ mate yimlala mate di eleme koa sitali dla tulumuluwa. Epame edla yimkata alumata ta꞉la dla kellepo popa꞉mama inoma sumuwa.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Di inoma sumpame koa dulu dla alupo ma-tamalemama namkale dle yu atlati yia꞉ ma mo dulu dla i-ilapo tamaluwa.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Di Taya mo etle ma Tolemais mo dla tauwa. Mo edla mikadepe dle so opi umpame yia꞉ mate alila hatlo ha꞉ha꞉uwa.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Epo alallati di Tolemais mo meleme ma Kasaliya dla tauwa. Edla di ka꞉dle yu atlalo oplami Pilipi aya dla ha꞉ha꞉la tauwa. Pilipi iye ka꞉yapa opa gadlalo dikon so 7 hohomale dulu dla ya꞉ ma halepo.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Epapele dulu dla Pilipi ya꞉ utukaka dapiyamte dapiyamte dle iwolo mape God tle yu hapame molo atlalo so ha꞉ha꞉iyo.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Di ala alila opi medla ha꞉ha꞉lati God yu molo atlalo oplami Agabus Yudiya tle puwa.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ya꞉ puame Polo nosowe deaye pustapame ma ya꞉skamu ya꞉ do mate epo ya꞉ hete mate keketipoliyepo epo atluwa, “Hela꞉dle Sokota epo atlapo, ‘Yu opa Yelusalem dla ha꞉ha꞉ sotapo nosowe dea ya꞉ aye ipo keketipoliyepo himpame ya꞉ye po-Yu so do tama dla homellepe,’” duwa.
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Dia꞉ mate epo edla ha꞉ha꞉uwa so opi mate koko i dalepame Polo watle “Yelusalem dla tamiyo,” depame sikemte atluwa.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Amasiyama Polo di watle epo atluwa, “Wua꞉ adipapalati a꞉lle mate na꞉ dla dupa kolle hamima꞉? Na꞉ hatlo Yelusalem dla dea mate keketipoliyepo himilowe dla podinapopo sela꞉sema. Hao. Amasiyama na꞉ Lod Yesu koko dla polowe ma ma-dinapopo sela꞉po,” duwa.
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Epapele dulu dla di natiwa, dita ya꞉ta Yelusalem dla tlowe api himomolloweye ponatina. Epedeme di mope demama epo atluwa, “Ka꞉dena, iye Lod koko dlepiye, ya꞉ koko i halepe,” duwa.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Di koko i gudepame di alisisi dinapopame Yelusalem dla tauwa.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Di Yelusalem dla puame woyamalati mikadepe dle so opi dia꞉ mate Kasaliya tle pumulale sota dia꞉ye Nason aya dla elemhetauwa. Ya꞉ye Saiples mo dla hallalo. Epeleye ya꞉ mo-powataliya mikadepe dle oplami halaiyo.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Di Yelusalem dla tame woyamalati mikadepe dle sota di natipame sikemte sisiyeuwa.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Epame edla hutiyepo alallati yimkata Polo mate Yeims natila tauwa. Amasiyama di edla tame natilati sos dokopala so hapulomata ya꞉ mate popa꞉uwa.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Epalati Polotapo yia꞉ natipo yia꞉ watle namkale yu atlepame ma Godta ya꞉ tle po-Yu so dla koko patoto halomale hapulomaye woloma atlamuwa.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Epalati yia꞉ta koko i dalepame God dla sikemte sisiyeuwa. Epame matle yia꞉ta Polo watle epo atlaiyo, “Namkale, wa꞉ mo i natine. Yu so opi hapulomatapo mo-mikadepe duwapo. Amasiyama yia꞉ ma Mosesta aiyalma hatitimale dolumolowe dla koko pato demdepo.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Epapeleye opa opitapo yia꞉ watle wa꞉ kokoye mala-atlamyemama epo atlaiyo, ‘Polotapo Yu so mo opi dla ha꞉ha꞉ so watle atlemama, “Mosesta aiyalma hatitimale mate epo akimlala kapala kotimolowe koko mate epo di Yu so toto koko opi mate dolumiya,” demsela꞉ma,’ diyo.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Epedeme di koko i adipapopa꞉? Adipalati, yia꞉ wa꞉ta mo dulu hema hala kokoye ma-dallepe.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Epapedeme wa꞉ dita koko atlepiye, wa꞉ koko e halepe. Epedeme di sos dulu dla opa dapiyamte dapiyamte dletapo God mate yu itiyamale ma hatitimuwapo.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Epapeleye yia꞉ta yia꞉ God oko hampuale alila eye mogudlowe mo-mateka꞉pi puapo. Epedeme wa꞉ yia꞉ta aiyalma aya dla kokosase kestlowedeme dinapela tlati wa꞉ ma yia꞉ mate telepe. Epame yia꞉ta dinapeleta tame gudlepiye, wua꞉ta yimkata Mosesta aiyalma hatitimale dolumama God watle namkale dle alisisi hapilipe. Amasiyama wa꞉tapo yia꞉ta namkale dle alisisi hamili ya꞉ asiyama mani himilipe. Epo koko hapuloma i gudlati yia꞉ta kokosase kestlowe ka꞉pi. Wa꞉ta koko i woloma dolumelepiye, eta Yu so hapulomata natipame wa꞉ koko dla yu balemyaleye isikimi koko mleni dlepe. Epame yia꞉ta wa꞉ye Mosesta aiyalma hatitimale mate ala꞉msela꞉ma dlepe.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Epedeme koko iye po-Yu mikadepe dle so poyia꞉ koko. Adipalati, di yia꞉ watle yu ilimale ma-hamiwapo. Epame di yu ilimale dulu dla epo ilimuwa, ‘Wua꞉ biskapa god watle hapili dlowe alisisi halopo podlowa. Epame omali podlowa, epammama mo ala omali mate hallati podlowa. Epame batalimale koko wola꞉ uhalowe epo opa uhalowe mate pohalomha꞉ha꞉lowa.’”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Epo alila haleta Polota opa dapiyamte dapiyamte dle elepame kokosase kestepo God watle namkale dle alisisi hapilowedeme dinapolowe alila mo-kotiyamuwa. Epalati Polotapo aiyalma aya dla hetame haliyamale dla yia꞉ta halomolowe kokoye bobotimatimama yia꞉ta dinapolowe alila mate epo yia꞉ta alinepi poyupo God dla namkale dle alisisi hapilowe koko mate atlamuwa.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Epame alila 7 iye mogudlowe mateka꞉pi hallati Yu so opi Asiya mo tle pumulale sota Poloye aiyalma aya dulu dla halla natiwa. Epame yia꞉tapo mo dulu dla siyaladle pato ta꞉depo Polo hampame yu teta꞉le mate epo atlamyeuwa,
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 “Isalael so wua꞉ hapele di gadiya,” demyemama epo atlamyeuwa, “Oplami itapo mo hapuloma dla sela꞉mama Mosesta aiyalma hatitimale mate epo Isalael so koko mate epo di aiyalma aya mate dla isikimi mala-atlamsela꞉mduwapo. Epame watapo ya꞉ta Guliki soye di aiyalma aya dla elemhetaleta di aiyalma ayaye mo-batalipo hamastalepo,” demyeuwa. (
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Yu so iwolotapo po-Yu oplami Epeses dla hallalo Tlopimusye Polo mate Yelusalem dla sela꞉lati natipo yia꞉ta malamaleta Polota ya꞉ye yia꞉ aiyalma aya dla semhetauwayo demama ipo atlamyeuwa.)
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Epalati Yelusalem so hapulomata sikemte siyaladepame yimkata ullumpuame Poloye aiyalma aya tle alikili dla hallumtulume ma-hapele aiyalma aya kokolomaye hihimomuwa.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 — ausente —
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 — ausente —
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Epame opahale so dokopala oplamita Poloye hamame ya꞉ opa watle, “Oli dea dapiyamte mate keketipoliyeiya,” depame Yu so watle epo atluwa, “Oplami iye anata꞉? Epame ya꞉ apa koko batalimale halati ya꞉ hopole?” duwa.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Epalati opa hapulomata koko meyelope meyelope dle atlamyemama yu teta꞉limyeuwa. Epamyemama opahale so dokopala oplamita yia꞉ yu woloma pohana. Epapele koko tle ya꞉tapo ya꞉ opa watle Poloye opahale so aya dla hamame taiya, duwa.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 — ausente —
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 — ausente —
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Amasiyama opahale sota Poloye yia꞉ aya dulu dla ma-hamame tuluwedeme ha꞉ha꞉lati Polota Guliki yu mate opahale so dokopala oplami watle epo atluwa, “Na꞉ wa꞉ watle yu hatlo atlowe ka꞉deta꞉?” duwa.
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 “Wa꞉ apa oplamita꞉? Na꞉ta malamaleta wa꞉ye Isip oplami, ala hema di gamani so mate opahale ta꞉demama ya꞉mkale yumulalo so opa 4,000 elepo dalupa dulu dla elemtauwa oplami e tepo de,” duwa.
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Amasiyama Polota epo atluwa, “Oplami e pona꞉. Na꞉ monolo Yu oplami, Kilikiya mo pato dulu dla Talesas mo dla hallalo. Na꞉ mo eye pta koko pato. Epedeme na꞉ ka꞉deta꞉, opa watle yu atloweye?” duwa.
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Epalati opahale so dokopala oplamita ya꞉ta yu atlowe dla itiyamale hamilati ya꞉ sila꞉time potopali dla halemama opa watle do popokaluwa, yia꞉ta yuhamyale medla ka꞉llipo depame. Epame opa hapulomata yu ma-ka꞉lipo ha꞉ha꞉lati ya꞉tapo Hibulu yu mate yia꞉ watle yu atlowe kotiyamuwa.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.