Atos 10

Ndaghaano Mpyaka Mu Lubwisi (TLJ) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mu tau̱ni̱ ya Kai̱saali̱ya akaba aliyo musaasa li̱i̱na liye Koloneeli̱. Akaba ali mukulu wa baasilikale ki̱ku̱mi̱ bʼomu ki̱bbu̱la kyamaani̱ kya I̱tale, kya baasilikale baa Looma.
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Akaba ali musaasa oghu eye na baa ka yee boona baabaagha bahu̱ti̱i̱ye Luhanga, aahaaghayo na bwenge kukoonela bantu kandi aakalagha naasaba Luhanga bwile bwona.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Kilo kimui, saaha mwenda sya ntangaali̱, malai̱ka wa Luhanga aamubonekela, aataaha hambali ali kandi Koloneeli̱ aamubonela kimui bbeni̱-bbeni̱. Malai̱ka oghu aamubilikila ati, “Koloneeli̱!”
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Ti̱ Koloneeli̱ oobaha kandi aakala aloleleeye malai̱ka oghu, aamughila ati, “Mbiki Mukama wanje?” Malai̱ka oghu aamughila ati, “Kusaba kwawe na kuhaayo kwawe kukoonela bantu Luhanga aabiboone kandi byamu̱dheedhi̱ye.
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Nahabweki endindi otume bantu mu tau̱ni̱ ya Yopa, bendeleyo musaasa mali̱i̱na ghe Si̱mooni̱ Peetelo.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Ali mwa Si̱mooni̱ oghu akwomeleli̱yagha mpu. Si̱mooni̱ oghu aakaaye haai-haai na nanja.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Obu malai̱ka oghu aaghendi̱ye, du̱mbi̱ Koloneeli̱ aabilikila babili mu baheeleli̱ya be aba eesi̱ghi̱ye, hamui na muusilikale wee omui mu baamulindagha. Muusilikale oghu naye dhee aalami̱yagha Luhanga.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Aabasoboolola byona ebi malai̱ka aamughambiiye, du̱mbi̱ aabatuma kughenda mu tau̱ni̱ ya Yopa.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Ti̱ kilo ekyalabhi̱yʼo, saaha mukaagha sya ntangaali̱, basaasa aba Koloneeli̱ aatu̱mi̱ye bakaba bali haai ku̱ki̱dha mu tau̱ni̱ ya Yopa. Bwile obu Peetelo aani̱i̱na eghulu haa numba kusaba.Peetelo naabonekeluwa|alt="Peter’sVision" src="WA03963b.tif" size="col" ref="Bikoluwa 10:9-16"
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Haanu̱ma ya bwile bukee njala yaamukwata. Mbanamuteekela, aabonekeluwa.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Aabona eghulu li̱i̱ghu̱li̱ki̱ye badhodhookeei̱ye nsondo enaa sya kintu ki̱su̱si̱ye nga si̱i̱ti̱ namu̱li̱to mbaki̱su̱ndu̱ki̱ya hansi.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Kikaba kilimu bisolo bya milingo yoona na bi̱noni̱.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Niibuwo aaghu̱u̱ye eleka ndimughila ati, “Peetelo oomuke, oote kandi oliye.”
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Bhaatu Peetelo aakuukamu ati, “Bbaa, Mukama wanje! Tankaliyagha kintu kyona kitasemeeye kandi kitangu̱u̱we.”
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Elaka eli lyatodha lyamughila liti, “Kyona eki Luhanga asemeei̱ye, oleke kughila oti ki̱bhi̱i̱hi̱ye.”
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Eki kikabʼo milundi esatu, du̱mbi̱ kintu eki baaki̱ku̱u̱ki̱ya mu eghulu.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Bwile obu bwonini Peetelo anasweki̱ye haabwa eki aaboone, eki kikumani̱i̱si̱ya, basaasa aba Koloneeli̱ aatu̱mi̱ye baasa mbabu̱u̱li̱li̱li̱ya hambali numba ya Si̱mooni̱ oghu akwomeleli̱yagha mpu eli. Baaghi̱ki̱dhʼo, beemilila hʼelembo.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Baabu̱u̱li̱ya bati, “Buuye hani niiyo musaasa bakughilaghamu Si̱mooni̱ Peetelo aghooneeye?”
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Ti̱ bwile obu Peetelo naaneeli̱li̱kanʼo eki aaboone, eki kikumani̱i̱si̱ya, Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye aamughila ati, “Si̱mooni̱, basaasa basatu baakwete kukubbala.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Nahabweki oomuke, oghende hambali bali kandi otabhenga kughenda nabo, nanga ni̱i̱si̱ye neenini naabatu̱mi̱ye kukwisila.”
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Niibuwo Peetelo aaghendi̱ye hambali bali, aabaghila ati, “Ni̱i̱syoni mukwete kubbala. Buuye mbiki byaleki̱ye mwasa?”
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Baamukuukamu bati, “Koloneeli̱, mukulu wa ki̱bbu̱la kya baasilikale ki̱ku̱mi̱ baa Looma niiye aatu̱tu̱mi̱ye ewaawe, ni musaasa ahi̱ki̱li̱i̱ye, oghu aku̱hu̱ti̱yagha Luhanga kandi Bayu̱daaya boona bamu̱hu̱ti̱li̱i̱ye kimui. Luhanga aamutumiiye malai̱ka kumughila ati, atume bakwisile oghende ewe, niikuwo aaghu̱we butumuwa obu okumughambila.”
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Peetelo aasi̱i̱ma kughenda nabo, bhaatu aabaghila ati balaale. Aakeela aaghenda nabo hamui na bamui mu bahi̱ki̱li̱ja bʼomu tau̱ni̱ ya Yopa.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Kilo ekyalabhi̱yʼo baaki̱dha mu tau̱ni̱ ya Kai̱saali̱ya. Baasanga Koloneeli̱ abalindiliiye kandi naabilikiiye nganda siye hamui na baabhootu̱ siye kwisa kusangaana Peetelo.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Peetelo makaki̱dha ati, Koloneeli̱ aamu̱teeli̱ya mu maghulu kumulami̱ya.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Bhaatu Peetelo aamu̱u̱mu̱ki̱ya, aamughila ati, “Otandami̱ya! Ndi muntu kwonkaha ngaawe.”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Du̱mbi̱ Peetelo aakala naanabu̱gha naye, baataaha mu numba hambali bantu boona beekumaani̱li̱i̱ye.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Niibuwo Peetelo aabaghi̱li̱ye ati, “Enu̱we boona mumani̱ye ngoku bilaghilo byatu Bayu̱daaya bitutangi̱ye kuukala naanu nankabha kubungila enu̱we batali Bayu̱daaya. Bhaatu Luhanga anjoleki̱ye ngoku ntabhonganuuwe kughaya kedha kughila nti muntu taasemeeye mu maaso ghe.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Nahabweki obu mwatu̱mi̱ye bantu kunjisila tanaabhengi̱ye bbaa. Mungambile, ekyaleki̱ye mwambilikila.”
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Niibuwo Koloneeli̱ aabasobolooye ati, “Obwalo byahi̱ka bilo bbinaa; nkaba ndi mwanje, sili saaha mwenda sya ntangaali̱, ninsaba ngoku nkukolagha bu̱li̱ kilo. Neetu̱lakaka musaasa anjimiliiye nga haala alu̱wete ngoye sinjelu dhiyo!
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 Angila ati, ‘Koloneeli̱, Luhanga aaghu̱u̱ye kusaba kwawe kandi aaboone ngoku okukoonelagha banaku.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Nahabweki obwalo otume bantu baghende mu tau̱ni̱ ya Yopa, bendeleyo musaasa mali̱i̱na ghe Si̱mooni̱ Peetelo. Aghooneeye mwa Si̱mooni̱ oghu akwomeleli̱yagha mpu. Si̱mooni̱ oghu aakaaye haai-haai na nanja.’
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Niibuwo naatu̱mi̱ye bantu bwangu-bwangu kukwendela. Ti̱ weebale kwisa. Hatiini etu̱we boona tuli hani mu maaso ghaa Luhanga, tu̱tegheleei̱ye eki Mukama aakulaghiiye kutughambila.”
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Niibuwo Peetelo aaghi̱li̱ye ati, “Endindi neetegheleei̱ye majima kuwo Luhanga taakusoloolagha bantu;
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 kuuyʼo aku̱si̱i̱magha bantu baa mahanga ghoona abaku̱mu̱hu̱ti̱yagha kandi abakukolagha ebi̱hi̱ki̱ye.”
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Peetelo eeyongela kubaghila ati, “Mukaaghu̱wa Makulu Ghasemeeye agha Luhanga aatumiiye etu̱we Banai̱saaleeli̱ naatulangilila ngoku tukugubha kuba na mpempa na Luhanga haabwa ku̱hi̱ki̱li̱ja Yesu Ki̱li̱si̱to Mukama wa bintu byona.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mumani̱ye byakuswekani̱ya ebi Yesu aakoleeye mu di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Bu̱yu̱daaya yoona. Yesu oghu akatandikila mulimo ghuwe mu di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Galilaaya, obu Yohaana Mubati̱ji̱ aamali̱ye mulimo ghuwe ghwa kulangilila ati bantu beekuukemu bibhi byabo kandi babati̱i̱ji̱bu̱we.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Kandi mumani̱ye ngoku Yesu wa Najaaleeti̱, Luhanga aamu̱seesi̱yʼo Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye kandi aamuha maani̱. Aaghendagha naakola bisemeeye kandi naaki̱li̱ye boona aba Si̱taani̱ abona-boni̱yagha. Luhanga akaba ali hamui naye.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 “Ti̱ etu̱we, tuli baakai̱so baa Yesu oghu, nanga tukabona byona ebi aakoli̱ye mu kibugha kya Yelusaalemu nʼomu bi̱twi̱ke binji byona bya di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Bu̱yu̱daaya. Tukuhaagha dhee buukai̱so ngoku Bayu̱daaya baamubambi̱ye haa musalaba; aaku̱wa.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Bhaatu haa kilo kyakasatu, Luhanga aamu̱hu̱mbu̱u̱la kandi bantu baamubona.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Tooli̱ tabali boona baamuboone, kuuyʼo baakai̱so bonkaha aba Luhanga aasangu̱u̱we akomi̱ye; etu̱we abaaliiye naye amali̱ye ku̱hu̱mbu̱u̱ka.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Aatulaghila kutebeja bantu kandi kuha buukai̱so ngoku aaniiye Luhanga aakomi̱ye ku̱twi̱la bantu musango, abaakaaye na baku̱u̱ye.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Kandi balangi̱ boona babu̱ghi̱yʼo Yesu oghu ngu haabwa ku̱ku̱wa kandi ku̱hu̱mbu̱u̱ka kuwe, muntu weena oghu aku̱mu̱hi̱ki̱li̱ja, Luhanga akumughanila bibhi biye.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Ti̱ Peetelo naanabu̱gha du̱mbi̱ Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye aasʼo bantu boona abaali bamu̱tegheleei̱ye.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 — ausente —
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 — ausente —
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 Niibuwo Peetelo aaghi̱li̱ye Bayu̱daaya aba ati, “Luhanga aahaaye bantu batali Bayu̱daaya Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye, nahabweki tamboone ekikuleka batabati̱i̱ji̱buwa. Nabo Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye aabaasi̱yʼo ngoku naatu aatwi̱si̱yʼo.”
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Du̱mbi̱ Peetelo oghu aalaghila Koloneeli̱ hamui na baanakiye aba ati babati̱i̱ji̱bu̱we mu li̱i̱na lya Yesu Ki̱li̱si̱to. Obu baamali̱ye kubati̱i̱ji̱buwa baasaba Peetelo oghu kumala nabo hakili bilo bikee. Peetelo hamui na bahi̱ki̱li̱ja Bayu̱daaya aba baasi̱i̱ma, baakala nabo.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.