Mateus 9
Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NTLH
1 Yesu labuo di oklo nwu nkpo kamɛ aakple aataalɛ lekpo nwu nkpo aasifi okpoo nɔɔ.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Ninfɛ baakpaa osuɔtɔ onwii niafefee aate ni di ɔkla suoto baawako ɔkyɛ nɔɔ nɛ. Obe wɔ di Yesu lanya ni ofũ onu lɛma yi, ni aatɔkɔ osuɔtɔ nwu niafefee aate ni alɛ, “Obi nii, ta otu kute fɔ. Ntɔɔyɔ sikpile lɛfɔ lɛkyɛ fɔ.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Kufiofa batuotɛ bawo lawɛ ninfa, ni baabuɛ baatɔkɔ suoto alɛ, “Otii wɔ mmle kobuɛ mbusuo ɔlaa lo!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Yesu latofo disibu lɛma nwu nkpo, ninfɛ aakaalɛ ma alɛ, “Be oso biobu disi kpile le mmle okle?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Sɛlaa se mmle, lɛmɛnle niɛyɔɔ kuobuɛ? Alɛ, ‘Bɛɛyɔ sikpile lɛfɔ bɛɛkyɛ fɔ’ ɛɛ sɛɛ baabuɛ alɛ, ‘Taka faakyɛ’?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Kamadiki ntuo ye nlɛ, ami, Otii Obi nwu, nkpe osie kaayi ka mmle alɛ kayɔ okpile nkyɛ.” Nkpo oso aatɔkɔ otii nwu niafefee aate ni kaasɔ alɛ, “Taka fayila, faayɔ ɔkla lɛfɔ, faatɔɔkyɛ leyo.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Osuɔtɔ nwu nkpo niataka, ni aayɔ ɔkla nɔɔ, aasifi leyo nɛ.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Obe wɔ baatii lanya ni nle mmle yi, lɛyɛkɛ lamufũ ma, ni baatansa Yaa alɛ ɛɛyɔ osie wɔ mmle okle ɛɛta batii nɛ.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yesu ladie ninfa aasifi. Obe wɔ akyɛ oosifi nii, ni aanya akpooto funtɛ onwii baatɔɔlɛɛ ni Mateo lasiɛ di akpooto kafunkɔ nɛ. Ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Tikankoe!” Nfanwu, ni di Mateo lataka aatikanko nwɔ nɛ.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Obe wɔ di Yesu latoole ni alesaa di Mateo leyo yi, akpooto bafuntɛ kpinwu ku bakpileblatɛ bawo lawa nfa baakyakaa di Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ di alesaa nwu kalekɔ.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Di Farisi batii bawo lanya ni nle mmle, ni baakaalɛ basaateketetɛ nɔɔ alɛ, “Obe oso di saatuotɛ lee kole alesaa ku akpooto bafuntɛ ku bakpileblatɛ bamba ba mmle?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Yesu lanu ɔlaa wɔ baatoobuɛ nii, ni aadiki kanya alɛ, “Fablatɛ diefĩ batii ba ninoofiɛ nii, bafiɛtɛ di fablatɛ lefĩ.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Bitɔɔkyɛ biɛlaawolaa lɛsaa le di Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ kotuo ni alɛ, ‘Sifutulɛ di Yaa komiɛ, diele babɔkɛɛ ɔyɔ ɔta ole.’ Ninwa babienetɛ ɔlɛɛ, bakpiletɛ oso lɛwa.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Di n-ya mmle sɛmaa, Ntu Kpeesatɛ Yohane batikankotɛ nɔɔ lawa Yesu nfũ babakaalɛ nwɔ alɛ, “Obe oso fiɛ di awo ku Farisi batii munnii ni kanya obe obe, fiɛ di basaateketetɛ lefɔ mma mánnii kanya?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Ni di Yesu ladiki kanya alɛ, “Biefũ bienu bilɛ batii ba bɛɛlɛɛ bɛɛwako ni ɔsanko kayɔkɔ kawi sɛnyaami di obe wɔ di ɔsanko nwu nkpo ɔsa nsi ma ni kaamɛ? Oowo, dilabawa nkpo diidii! Kafɔɔ obe owo kɔwa babakpaa ɔsanko nwu nkpo ɔsa mansifiko nii. Di obe nwu nkpo kamɛ yi, babanii kanya.
15 Jesus respondeu:
16 “Otii kuonwii nin-yɔ dibula fɔle kakyɛɛ aakaa aatĩi dibula kofole kabɛkɔ. Diekye dibula fɔle nwu nkpo matuniisa lekofole nwu nkpo ninta alɛ, lekofole nwu nkpo mbɛ ninkyakaa.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 “Nkpo okle kafɔɔ di otii kuonwii nin-yɔ nta fɔle aakpete di kɔbɔkɛɛkũ kofole kamɛ nɛ. Diekye nse bɛɛyɔ beekpete yi, kɔbɔkɛɛkũ nwu nkpo mabɛ nta nwu nkpo nwii, kɔbɔkɛɛkũ nwu nkpo kafɔɔ nlalaa. Nkpo oso kɔbɔkɛɛkũ fɔle kamɛ man-yɔ nta fɔle mankpete. Ni dibata alɛ nta nwu ku kɔbɔkɛɛkũ nwu nkpo dilabalala.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Di obe wɔ di Yesu latɔɔkakatɛko ma ni yi, Yuda batii kasiisakɔ ɔnɔɔfo onwii lawa ɔkyɛ nɔɔ, abapɛ akunkyi di katũ nɔɔ aabuɛ alɛ, “Obi sankobi nii ntookpi nunua, kafɔɔ wa fabatika nwɔ kɔnɛɛ di suoto, aakple awɛ nkpa.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Nkpo oso Yesu lataka aatikanko nwɔ, ni di basaateketetɛ nɔɔ kafɔɔ latikanko nwɔ nɛ.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Obe wɔ di Yesu latoofe nii, ɔsanko onwii di asaa latoowii ni lefosi alɛɛ anyɔ lafe di Yesu sɛmaa aakpanko nwɔ awu kotokosi.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Ɔsanko nwu labla nkpo diekye aafũ aanu alɛ, “Nse lɛnya lɛkpanko nwɔ awu kamaa, ofiɛ nwu nkpo mayɔɔ mi.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Yesu lamunikĩi aanyu ɔsanko nwu nkpo ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Obi nii, nya otu! Ofũ onu lɛfɔ ntɔɔyɔɔsa fɔ ofiɛ.” Nfanwu ni di ofiɛ nwu nkpo layɔɔ nwɔ nɛ.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Nni kamaa, Yesu lasifi ɔnɔɔfo nwu nkpo leyo. Ni aanya kaku sinu bakpeetɛ ku mba nikowi kaku ku kudu nɛ.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Ni aatɔkɔ ma alɛ, “Otii biala adie kayi. Diekye ɔsankobi nwu nkpo diekpi, kafɔɔ ɔkyɔsĩi ɔɔkyɔsĩi.” Ninfɛ baatii nwu nkpo bamuu lɛma, baama nwɔ nɛ.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Di obe wɔ baatososa batii nwu nkpo bamuu baadiki ni leeyo yi, Yesu labuo ɔsankobi nwu nkpo leyo kamɛ. Ni aamufũ nwɔ kɔɔnɛɛ, ni aasɛnkɛ aasiɛ nɛ.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Ɔlaa wɔ mmle lakpɛ kuakyaka kasɔ nwu nkpo aba aba.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Obe wɔ di Yesu ladie ninfa oosifi nii, banumbiɛtɛ banyɔ banwii lataka baatikanko nwɔ, baatooyiisa kudu baatoobuɛ alɛ, “Ɔka Dawid Obi ee! Nya wo nyaami.”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Obe wɔ di Yesu labuo ni leyo kamɛ yi, banumbiɛtɛ banyɔ nwu nkpo lawa ɔkyɛ nɔɔ, ni aakaalɛ ma alɛ, “Biefũ bienu bilɛ mafuo ye anu otikiti?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Ninfɛ di Yesu lakpanko ma anu, aatɔkɔ ma alɛ, “Diwa kaanya dita ye fɛ mmle biefũ bienu ni.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Nfanwu anu lɛma niatikiti. Ninfɛ di Yesu lakpee ma kufiofa osie kanya alɛ, “Bitambuɛ nle mmle biatɔkɔ otii kuonwii.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Kafɔɔ baadie ni ninfa yi, baasifi baalaayie ɔlaa wɔ mmle lɛkya di Yesu suoto baakyakasa ntɛɛ nwu nkpo kasɔ fɛɛ.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Di obe wɔ baasuɔtɔ nwu nkpo latoosifi nii, batii banwii lakpaa omumu onwii di ninwuna kpile lasiɛ nii baawako Yesu nfũ.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Ni di Yesu latososa ninwuna kpile nwu nkpo aadiki di omumu nwu kamɛ nɛ. Nfanwu ni aakyako ɔtɔɔkakatɛ nɛ. Lɛsaa le mmle labla batii ba bamuu niayila ni ninfa yaaa, ni baabuɛ alɛ, “Buunya nle mmle okle di Israel kasɔ suoto bunya!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Kafɔɔ Farisi batii labuɛ alɛ, “Anwuna kpile ɔka niɛtɔɔ osie nwu akle ootososa anwuna kpile andiki.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesu lakyɛ aakyi sekpoo ku nkpayotũ mmuu kamɛ. Aatuo asaa di Yuda batii nsiisakɔ. Aayie ɔlaa biene nwu lɛkya di Yaa sɛka kalekɔ suoto. Ni aayɔɔsa batii ba niatoofiɛ ni sifiɛ ate ate sifiɛ fɛɛ nɛ.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Di obe wɔ aanya ni batii dikudi nwu nkpo yi, ɔlaa lɛma lanu nwɔ kafutu, diekye ditoobuo ma, banaa kyakaakotɛ kafɔɔ. Bate fɛ bafoso ba ninnaa ni kpatɛ.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Nkpo oso aamunikĩi aatɔkɔ basaateketetɛ nɔɔ alɛ, “Ofiɛɛlɛ nwu mpɔ, kafɔɔ bafiɛlɛtɛ diɛpɔ.
37 Então disse aos discípulos:
38 Nkpo oso bipɛ ɔlaa bita Saate nwu nimba ni ofiɛlɛ nwu nkpo bilɛ, aakyesee bafiɛlɛtɛ mamakyakaako di ofiɛlɛ nwu nkpo kamɛ mansiisa.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.