Mateus 5

Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Di Yesu lanya ni batii dikudi nwu nkpo yi, ni aasifi kobokote kunwii suoto nɛ. Obe wɔ aasiɛ ni kaasɔ yi, ni di basaatekete nɔɔ lawa ɔkyɛ nɔɔ nɛ.
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 Ni aakyako ma asaa otuo alɛ,
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Suoto siyɔɔ batii ba nietofo alɛ bale ni bapiitɛ di ninwuna kamɛ,
3 — Bem-aventurados
4 Suoto siyɔɔ batii ba nikowi ni sɛnyaami,
4 — Bem-aventurados
5 Suoto siyɔɔ batii ba niɛwakosa ni suoto kasɔ,
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 Suoto siyɔɔ batii ba di anu lɛsɛɛ ma alɛ boosiɛ ni nkpa tinini di Yaa anu,
6 — Bem-aventurados
7 Suoto siyɔɔ batii ba ninnya ni bawo lɛma nyaami,
7 — Bem-aventurados
8 Suoto siyɔɔ batii ba siitu lɛma ntika ni lɛɛba ninwii,
8 — Bem-aventurados
9 Suoto siyɔɔ batii ba ninlolaa ni batii ntɛɛ,
9 — Bem-aventurados
10 Suoto siyɔɔ batii ba baatii ntikanko bɔɔnya ni dibuo, ta basi ni nkpa tinini di Yaa anu oso,
10 — Bem-aventurados
11 “Suoto siyɔɔ ye nse batii letufa ye, bɛɛta ye biɛnya dibuo, bɛɛlaa sɛlaa kuafunu beetika ye, ta bitikanko mi ni oso.
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 Binya suoto lɛyɔɔ biɛpɔ, diekye letota lee mpɔ di Yaa kafa. Nkpo okle kafɔɔ baatikanko Yaa ɔlaa babuɛtɛtɛ ba niale ye ni katũ, baata ma baanya dibuo nɛ.
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 “Ote bite fɛ mba biɛta batii bamuu. Kafɔɔ nse mba nwu nkpo ɔmɛnɛfɛ nɔɔ ntooloo, lɛsalɛsaa kuninwii nsinnaa babayɔ mankpee mi ni ɔmɛnɛfɛ. Disinnaa nfasũ kunnwii, nioso ɔyɔ man-yɔ manwii batii nnanafu mi manfe.
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 “Ote bite fɛ lɛkpa biɛta kayi kamuu. Okpoo wɔ beebudi ni koobokote suoto ninwofa diidii.
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 Otii kuonwii ninsɔ kandiɛ aayɔ lɛsaa aatĩi nwu. Kafɔɔ ɔyɔ an-yɔ antika lɛɛba le kubakpa kunta ni batii bamuu leeyo.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 Nkpo okle kafɔɔ dikpe ni ɔsaabla lee lɛkpa fɛ kandiɛ kuɔta batii nɛ. Ni babanya asaa biene lee ya biɔbla nii, man-yɔ lɛtansa manta Teeye wɔ ninkpe ni kaatoo.”
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 Yesu lakple aabuɛ alɛ, “Bitannyu bilɛ ɔwa lɛwa nlɛ kɔmaklee Mose kufiofa ku Yaa ɔlaa babuɛtɛtɛ asaa otuo ndiki. Ninwa nlɛ kɔmaklee nya ndiki. Kafɔɔ ɔwa lɛwa nlɛ asaa ya beetuo ni kawa kaanya.
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Komiɛ nlɛ bitofo bilɛ, obe wɔ di osi ku kasɔ ka mmle lɛnya kakpe ni yi, blɔbakyɛlɛnsa kufiofa ko mmle bɛɛkpana bɛɛtɛ nii bia kabɛfɛɛ nɔɔ dilabadie kaamɛ, diɛlaase di obe wɔ di asaa ya kuufiofa nwu nkpo kotuo ni lɛwa ni kaanya.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Nkpo oso nse otii owo lɛtaka eeyila di kufiofa ko mmle bia kabɛfɛɛ nɔɔ suoto, eetuo batii bamba kafɔɔ alɛ baabla ninkpo yi, abale otii yɛntɛle di Yaa sɛka kalekɔ nwu nkpo kamɛ. Nkpo okle kafɔɔ nse otii owo lɛbla di kufiofa ko mmle suoto, eetuo batii bamba kafɔɔ alɛ babla ninkpo yi, abale otii finle di Yaa sɛka kalekɔ nwu nkpo kamɛ.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Nkpo oso kɔtɔkɔ ye klekle ntikiti nlɛ, fiɛ bibafuo ni Yaa sɛka kalekɔ nwu nkpo obuo yi, diediki biesiɛ nkpa tinini fɛ mmle okle di Yaa komiɛ nii, dielenkee kufiofa batuotɛ ku Farisi batii nle.
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 “Bitoonu, baatɔkɔ bakofo alɛ, ‘Bitanlo otii.’ Ni otii lele niɛbla nkpo yi, dikpe ni bɛɛkanko nwɔ.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Kafɔɔ nunua yi, ami kɔtɔkɔ ye nlɛ, otii lele niɛnya ɔblɔ eekpeeko obilɛma yi, babakanko nwɔ. Otii lele kafɔɔ niɛtɔkɔ owo nɔɔ alɛ, ‘Faale otii kuonwii’ yi, baalɛɛ nwɔ kaakankɔ di banɔɔfo anu. Otii lele kafɔɔ nimatɔkɔ owo nɔɔ alɛ, ‘Buutɛ fale’ yi, Yaa mananfi nwɔ kootoko di kawɔɔ ɔtɔ dibiɔ nwu kamɛ.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 Nkpo oso nse fakle lɛtasaa falɛ fɔɔkyɛnko Yaa di Ole ɔta nɔɔ akyikye suoto feenyuma falɛ ɔlaa owo nsi di minko owo lɛfɔ ntɛɛ yi,
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 nfanwu diɛ lɛtasaa lɛfɔ nwu nkpo fatɛ di oleɔta akyikye nwu nkpo katũ, faasifi bilaakpete bawo ntu ku owo lɛfɔ nwu nkpo fiɛ faawa fabayɔ lɛtasaa lɛfɔ nwu nkpo fata Yaa ole.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 “Nse otii owo alɛ ɔɔkpaa fɔ ankyɛnko kakankɔ yi, miɛ obe bielolaa bawo ntɛɛ fiɛ biɛlaabuo kakankɔ nwu nkpo. Nse diele nkpo fiɛ biɛkyɛ biɛlaabuo kakankɔ nwu nkpo yi, dibafuo ɔwa alɛ abayɔ fɔ ankpee di kantɛ nnɛɛ kamɛ, kantɛ kafɔɔ n-yɔ fɔ ankpee di bamufũtɛ nnɛɛ kamɛ, mantɛfɔ leeyo.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Nwaako kɔta fɔ fantofo nlɛ, nfa fɔɔwa ɔbasiɛ diɛlaase di obe wɔ fatɔɔta ni letokonanfi lɛfɔ koto yɛntɛle.
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 “Bienu bilɛ beebuɛ alɛ, ‘Bitankpee asɔnɔ.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Kafɔɔ ami kɔtɔkɔ ye nlɛ, osuɔtɔ lele niɛnya ɔsanko eeklee nwɔ ɔkɔnsɔ kamaa, atookpee asɔnɔ ku nnwɔɔ kofokofoko di otu nɔɔ kamɛ.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 Nkpo oso nse koletanɛɛ ninu lɛfɔ kɔta fɔ faambla okpile yi, faadiki ni fayu. Diekye yi, nse suoto sina lɛfɔ lɛba lewo leyu yi, dilɛ dilenke alɛ baayɔ suoto sina lɛfɔ simuu manfuki mamkpee di kawɔɔ ɔtɔ dibiɔ nwu kamɛ.
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 Nkpo okle kafɔɔ nse koletanɛɛ lɛfɔ kɔta fɔ fambla okpile yi, faabudi kũ fayu. Diekye yi, nse suoto sina lɛfɔ lɛba lewo leyu yi, dilɛ dilenke alɛ baayɔ suoto sina lɛfɔ simuu manfuki mankpee di kawɔɔ ɔtɔ dibiɔ nwu kamɛ.
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Beebuɛ alɛ, ‘Osuɔtɔ lele nialɛ oosĩ ɔsɔfɔ nɔɔ yi, dikpe nii ɛɛtɔɔ kusinkũ.’
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Kafɔɔ ami yi, kɔtɔkɔ ye nlɛ, nse osuɔtɔ owo lesĩ ɔsɔfɔ nɔɔ, dilanle asɔnɔ eekpee yi, ni atɔɔta ɔsɔfɔ nɔɔ nwu nkpo lekpee asɔnɔ. Osuɔtɔ lele kafɔɔ niɛyɔ ɔsanko nwu beesĩ ni yi, atookpee asɔnɔ.
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 “Bitoonu kafɔɔ alɛ, baatɔkɔ bakofo alɛ, ‘Tansĩ ntam be fɛɛka ni ɔbla. Kafɔɔ bibla di lɛsaa le suooto biɛka ntam biɛta ni Saate nwu.’
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 Kafɔɔ nunua yi, kɔtɔkɔ ye nlɛ bitansinka lɛsalɛsaa kuniwii nse biobuɛ bilɛ bibabla lɛsaa lewo. Bitanka di osi diekye nfa ninle Yaa lɛkakpomii nɛ.
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 Ee bitanka di kasɔ, diekye Yaa nkpaa kasekɔ kale. Bitanka kafɔɔ di Yerusalem, diekye nwu ninle baka Ɔka nwu okpoo kplɛ nɛ.
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 Tanka bia disi lɛfɔ, diekye flabafuo disi onwini lɛfɔ onwii ɔbla kupu ee kuwɔfɔ.
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Bita yii lee dibla yii, biɛta oowo lee dibla oowo. Nle mmle kamaa, lɛsaa lele biekple biebuɛ kyiditɛ nwu nfũ diekye.
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 “Bienu beebuɛ alɛ, ‘Nse feebiɛ owo lɛfɔ ninu yi, afɔɔ baabiɛ fɔ lele. Nse fɛɛkpa owo lɛfɔ lɛnyɛɛ yi, afɔɔ baakpa fɔ lele.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Kafɔɔ nunua yi, kɔtɔkɔ ye nlɛ, nse owo lee lɛbla ye okpile yi, bitambla nwɔ okpile nwu biakyisa. Nse otii owo lɛpɛ fɔ kɔnɛɛ kootokosi di oletanɛɛkyɛ yi, faamunikĩisa kɔmɛntu tokosi kafɔɔ faatɔɔ apɛ.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Nse otii owo alɛ ɔkpaa fɔ ankyɛnko kakankɔ anfũ fɔ awu ya fankpee fantɛ ni kasɔ yi, faadiki osi ale kafɔɔ fatɔɔ.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Nse sientɛ owo lesiɛ fɔ di suoto alɛ, tuka nwɔ atoo lɛkɔ ninwii yi, afɔ faatuka akɔ anyɔ.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Nse otii owo lɛkaalɛ fɔ lɛsaa yi, faatɔɔ. Nse otii owo kafɔɔ alɛ fɛnsa nwɔ lɛsaa yi, faafɛnsa nwɔ.
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 “Bienu beebuɛ alɛ, ‘Bibɔmbɔ basiɛwo lee, biekyidi balo lee!’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Kafɔɔ nunua yi, ami kɔtɔkɔ ye nlɛ, bibɔmbɔ balo lee, biɛpɛ ɔlaa bita batii ba nikɔkpɛko ye ni.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Ni bibakple Teeye wɔ ninkpe ni kaatoo babi. Diekye nnwɔɔ ninta kufĩ nɔɔ mpɛ kunta batii kpile ku babienetɛ kyɛkyɛ. Anta kafɔɔ kanto nɔɔ nnɔɔ anta batii ba ninte ni tinini ku mba ninante ni tinini kyɛkyɛ.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 Nse batii ba nimbɔmbɔ ye ni lete mimbɔmbɔ yi, ni letota nwaa kuniwii nnaa di Yaa mata ye nii. Diekye bia akpooto bafuntɛ kafɔɔ mmbla nkpo.
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 Nse basiɛwo lee lete minsɛɛsa yi, ni biibla lɛsaa le ninlenke ni baapɛ ni sɛfa. Bia batii ba ninanle ni bafũbanutɛ kafɔɔ mmbla nkpo.
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 Bile batii ba niewo ni niimu fɛ mmle okle di Teeye wɔ ninkpe ni kaatoo lewo ni niimu.
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.