Mateus 27
Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs ARC
1 Kaleesɛ ku kolesɛtũ, olebatatɛ ku okpoo banɔɔfo bamuu, baabla disibu alɛ babalo Yesu.
1 E, chegando a manhã, todos os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo formavam juntamente conselho contra Jesus, para o matarem.
2 Bapɛ nwɔ lekpo ni baakpaa nwɔ baalaakpee di Roma Abaa Nɔɔfo Pilato nnɛɛ kamɛ nɛ.
2 E, manietando-o, o levaram e o entregaram ao governador Pôncio Pilatos.
3 Obe wɔ di Yuda wɔ niadiki Yesu aata ni lanu alɛ beelo nwɔ ni kukpi lɛpɔɔ, diabuo nwɔ suoto osie kanya. Nioso aakplesa koto fututu afosi atiɛ nwu nkpo aakyɛnko olebatatɛ banɔɔfo ku okpoo banɔɔfo nwu nkpo.
3 Então, Judas, o que o traíra, vendo que fora condenado, trouxe, arrependido, as trinta moedas de prata aos príncipes dos sacerdotes e aos anciãos,
4 Ni aatɔkɔ ma alɛ, “Lɛbla okpile di obe wɔ lediki otii wɔ ninambla ni okpile lɛta nlɛ balo nii.”
4 dizendo: Pequei, traindo sangue inocente. Eles, porém, disseram: Que nos importa? Isso é contigo.
5 Ninfɛ di Yuda layɔ koto nwu nkpo aawii di Yaa Olekatakɔ nwu nkpo ninfa, ni aasifi aalaakpee suoto okũ nɛ.
5 E ele, atirando para o templo as moedas de prata, retirou-se e foi-se enforcar.
6 Ni di olebatatɛ banɔɔfo nwu nkpo lakyɛ baalaasɛsɛɛ koto nwu nkpo ni babuɛ alɛ, “Yinaa alɛ buɔyɔ koto ko mmle buɔkpɔtɔɔsa di nko ninte ni di Yaa Olekatakɔ lɛlakaa kamɛ, diekye otii ntɔ koto kule. Kufiofa loo kafɔɔ diɛta osuku.”
6 E os príncipes dos sacerdotes, tomando as moedas de prata, disseram: Não é lícito metê-las no cofre das ofertas, porque são preço de sangue.
7 Di obe wɔ baakpee ni asi baawo, baatuna alɛ babayɔ koto nwu nkpo man-ya dibukii blatɛ kasɔ, nfa kafɔɔ babatookookaa bafɔɔ nɛ.
7 E, tendo deliberado em conselho, compraram com elas o campo de um oleiro, para sepultura dos estrangeiros.
8 Nle mmle oso, bia miɛ bɔɔlɛɛ kasɔ nwu nkpo alɛ Ntɔ Kasɔ nɛ.
8 Por isso, foi chamado aquele campo, até ao dia de hoje, Campo de Sangue.
9 Nioso ɔlaa wɔ di Yaa Ɔlaabuɛtɛtɛ Yeremia labuɛ aatɛ ni lawa kaanya nwaako. Aabuɛ alɛ, “Baayɔ koto fututu afosi atiɛ ko di Israel batii latuna alɛ baata ni diisi nɔɔ,
9 Então, se realizou o que vaticinara o profeta Jeremias: Tomaram as trinta moedas de prata, preço do que foi avaliado, que certos filhos de Israel avaliaram.
10 baaya dibukii blatɛ kasɔ fɛ mmle di Saate latɔkɔ mi nii.”
10 E deram-nas pelo campo do oleiro, segundo o que o Senhor determinou.
11 Baakpaa Yesu baalaase di Roma batii abaa ɔnɔɔfo Pilato anu. Ni aakaalɛ nwɔ alɛ, “Afɔ ninle Yuda batii Ɔka nwu nɛ?”
11 E foi Jesus apresentado ao governador, e o governador o interrogou, dizendo: És tu o Rei dos judeus? E disse-lhe Jesus: Tu
12 Kafɔɔ obe wɔ di olebatatɛ banɔɔfo ku okpoo banɔɔfo nwu nkpo layila baatoobudi nwɔ ni kanya yi, Yesu ditakpee ma kanya.
12 E, sendo acusado pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos, nada respondeu.
13 Ninfɛ di Pilato lakaalɛ nwɔ alɛ, “Ni floonu sɛlaa se boobuɛ mantika fɔ ni di suoto?”
13 Disse-lhe, então, Pilatos: Não ouves quanto testificam contra ti?
14 Kafɔɔ Yesu lasĩ atabɛ kanya adiki ɔlaa kuonwii kanya. Nioso diabla abaa nɔɔfo nwu nkpo ɔkpɛ.
14 E nem uma palavra lhe respondeu, de sorte que o governador estava muito maravilhado.
15 Di Okpi Diisi Ofe Dii ole biala yi, Roma batii abaa ɔnɔɔfo wɔ mmle ndiɛ Yuda batii leyo batentɛ lele baatii nwu lɛkaalɛ ni anta ma.
15 Ora, por ocasião da festa, costumava o governador soltar um preso, escolhendo o povo aquele que quisesse.
16 Di obe nwu nkpo kamɛ yi, leyo tentɛ onwii lawɛ ma baatii n-ye nwɔ ni osie kanya ta ɔsaabla nɔɔ lalaale oso. Baatɔɔlɛɛ nwɔ Baraba.
16 E tinham, então, um preso bem-conhecido, chamado Barrabás.
17 Nioso obe wɔ baatii dikudi labasi nii, Pilato lakaalɛ ma alɛ, “Owe biomiɛ bilɛ ndiɛ nta ye? Baraba ɛɛ, sɛɛ Yesu wɔ bɔɔlɛɛ ni Kristo?”
17 Portanto, estando eles reunidos, disse-lhes Pilatos: Qual quereis que vos solte? Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?
18 Aakaalɛ ma ɔlaa nwu nkpo diekye aatofo alɛ onunsɛɛ kanya oso di Yuda banɔɔfotii lakpaa Yesu baawako nwɔ.
18 Porque sabia que por inveja o haviam entregado.
19 Di obe wɔ di Pilato lawɛ ni di kakankɔ, ɔsɔfɔ lakpee nwɔ otii alɛ, “Diki nnɛɛ lɛfɔ di otii wɔ ninambla ni okpile ɔlaa kamɛ. Diekye kɔsa kukakyɛ, diɛ alaafɔ nii kamɛ, diabuo mi ta nnwɔɔ oso.”
19 E, estando ele assentado no tribunal, sua mulher mandou-lhe dizer: Não entres na questão desse justo, porque num sonho muito sofri por causa dele.
20 Kafɔɔ olebatatɛ banɔɔfo ku okpoo banɔɔfo nwu nkpo lakpee batii dikudi nwu nkpo ɔtɔ alɛ, baakaalɛ Pilato alɛ adiɛ Baraba ata ma, aalo Yesu.
20 Mas os príncipes dos sacerdotes e os anciãos persuadiram à multidão que pedisse Barrabás e matasse Jesus.
21 Ninfɛ di Pilato lakaalɛ batii dikudi nwu nkpo alɛ, “Batii ba mmle banyɔ, ɔmɛnle lɛma biomiɛ bilɛ ndiɛ nta ye?”
21 E, respondendo o governador, disse-lhes: Qual desses dois quereis vós que eu solte? E eles disseram: Barrabás.
22 Ni di Pilato lakple aakaalɛ ma alɛ, “Obe biomiɛ bilɛ mbla Yesu wɔ manlɛɛ ni Kristo nwu?”
22 Disse-lhes Pilatos: Que farei, então, de Jesus, chamado Cristo? Disseram-lhe todos: Seja crucificado!
23 Kafɔɔ Pilato lakple aakaalɛ ma alɛ, “Ɔmɛnkpile ɛɛbla fiɛ?”
23 O governador, porém, disse: Mas que mal fez ele? E eles mais clamavam, dizendo: Seja crucificado!
24 Di obe wɔ di Pilato lanya alɛ ɔlɔbasinfuo ni lele kuniwii ɔbla, kafɔɔ kudu nfɛ nimadie ni yi, ni aayɔ ntu, aafoto nnɛɛ nɔɔ di batii nwu nkpo dikudi anu, aabuɛ alɛ, “Nnɛɛ nii diesi di osuɔtɔ wɔ mmle kukpi kamɛ lo! Oleye kule lo!”
24 Então, Pilatos, vendo que nada aproveitava, antes o tumulto crescia, tomando água, lavou as mãos diante da multidão, dizendo: Estou inocente do sangue deste justo; considerai isso.
25 Ninfɛ di batii dikudi nwu nkpo bamuu labuɛ alɛ, “Kukpi nɔɔ lɛkpaani ditika di awo ku babiloo disi!”
25 E, respondendo todo o povo, disse: O seu sangue caia sobre nós e sobre nossos filhos.
26 Ninfɛ di Pilato ladiɛ Baraba aata ma nɛ. Kafɔɔ obe wɔ aata baapɛ Yesu ku mpile baaloo nii, ni aayɔ nwɔ aakpee ma ninnɛɛ alɛ balaapɛ nwɔ bakaasa di kowosa suoto nɛ.
26 Então, soltou-lhes Barrabás e, tendo mandado açoitar a Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Ninfɛ di Pilato bakpɛtɛ nɔɔ nwu nkpo lakpaa Yesu baasifiko abaa nwu kaflɔnkɔ, ninfɛ di bakpɛtɛ nwu nkpo bamuu lamana nwɔ baakyi nɛ.
27 E logo os soldados do governador, conduzindo Jesus à audiência, reuniram junto dele toda a coorte.
28 Ninfɛ baaklee nwɔ akpeele baadiki di suoto, ni baayɔ awu sɛɛle ya niefũ ni kɔya wua baakpa nwɔ nɛ.
28 E, despindo-o, o cobriram com uma capa escarlate.
29 Ni baabla sɛkansi lɛkakoto baatũkũsɔɔ nɛ. Ninfɛ baayɔ ɔkyɛnwoso onwii baakleesɔɔ di koletanɛɛ nɔɔ nɛ. Ninfɛ baapɛ akunkyi kaatũ nɔɔ baama nwɔ baatɔɔtaa siwidi alɛ, “Yii yiiduu! Yuda batii Ɔka, asiɛ nkpa aklɛ!”
29 E, tecendo uma coroa de espinhos, puseram-lha na cabeça e, em sua mão direita, uma cana; e, ajoelhando diante dele, o escarneciam, dizendo: Salve, Rei dos judeus!
30 Ni baatufa sita baakpete nwɔ di suoto nɛ, ni baafũ owoso ninnɛɛ nɔɔ baatɔɔpɛ nwɔ diisi nɛ.
30 E, cuspindo nele, tiraram-lhe a cana e batiam-lhe com ela na cabeça.
31 Di obe wɔ baaloo nwɔ ni ɔma, baadiki nwɔ awu sɛɛle nwu di suoto baakplesa awu nɔɔ amu baakpee nwɔ. Ninfɛ baakpaa nwɔ baasifiko alɛ bɔɔlaapɛ nwɔ sibuɛ mankaasa koowoso suoto nɛ.
31 E, depois de o haverem escarnecido, tiraram-lhe a capa, vestiram-lhe as suas vestes e o levaram para ser crucificado.
32 Di obe wɔ batoodie boosifi nii, ni baakyakako osuɔtɔ onwii baatɔɔlɛɛ ni Simon nɛ. Aakye Kirene kasɔ. Ninfɛ di bakpɛtɛ nwu nkpo layila nwɔ di suoto alɛ afũ Yesu kowoso nwu nkpo atuka nɛ.
32 E, quando saíam, encontraram um homem cireneu, chamado Simão, a quem constrangeram a levar a sua cruz.
33 Ni baakpaa Yesu baalaadu lɛba le manlɛɛ ni Golgota lɛɛsɔdiki ninle ni alɛ Otii Disi Dikufi.
33 E, chegando ao lugar chamado Gólgota, que significa Lugar da Caveira,
34 Ninfɛ baayɔ nta be bɛɛkpɔtɔɔsa ni ku kɔfa lonle baata Yesu alɛ anyi nɛ. Kafɔɔ obe wɔ aatu aanyu nii, aasĩ mi onyi.
34 deram-lhe a beber vinho misturado com fel; mas ele, provando-o, não quis beber.
35 Ninfɛ di bakpɛtɛ nwu nkpo lapɛ nwɔ sibuɛ baakaasa koowoso suoto nɛ. Nni kamaa, baayɔ awu nɔɔ baasɛ bawo di obe wɔ baawii ni atrebi baatofo n-ya di obiala lɛma kayɔ nii.
35 E, havendo- o crucificado, repartiram as suas vestes, lançando sortes, para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta: Repartiram entre si as minhas vestes, e sobre a minha túnica lançaram sortes.
36 Nni kamaa, ni baasiɛ ninfa baatoonyu nwɔ nɛ.
36 E, assentados, o guardavam ali.
37 Ni baayɔ kataabookyɛɛ baapɛ baakaasa di lɛkantosi nɔɔ, ni baakpana lɛsaa le oso beelo nwɔ nii alɛ, “Nnya Yesu Yuda Batii Ɔka Nwu Ninle Nwɔ Nɛ.”
37 E, por cima da sua cabeça, puseram escrita a sua acusação: Este é Jesus , O Rei dos Judeus .
38 Baapɛ bayu banyɔ kafɔɔ sibuɛ baakaasa di awoso suoto diɛ Yesu ɔlɔɔkɔ. Onwii lakaa diɛ oletanɛɛkyɛ nɔɔ, onwii kafɔɔ lakaa diɛ ɔmɛntukyɛ.
38 E foram crucificados com ele dois salteadores, um, à direita, e outro, à esquerda.
39 Batii ba niatoofe ni ninfa bamuu latũkunsa asi, baatufa Yesu baabuɛ alɛ,
39 E os que passavam blasfemavam dele, meneando a cabeça
40 “Afɔ niabuɛ falɛ fababiɛ Yaa Olekatakɔ ka mmle, fanse ni letofo di ayi atiɛ kamɛ nɛ! Nse Yaa Obi fale nwaako, faasoo koowoso nwu fawa, faafũ suoto lɛfɔ nkpa buonyu!”
40 e dizendo: Tu, que destróis o templo e, em três dias, o reedificas, salva-te a ti mesmo; se és o Filho de Deus, desce da cruz.
41 Nkpo okle kafɔɔ di olebatatɛ banɔɔfo ku kufiofa batuotɛ ku okpoo banɔɔfo nwu nkpo kafɔɔ lama nwɔ alɛ,
41 E da mesma maneira também os príncipes dos sacerdotes, com os escribas, e anciãos, e fariseus, escarnecendo, diziam:
42 “Aafũ batii bamba nkpa, kafɔɔ oloofuo suoto nɔɔ odiki. Diele nnwɔɔ ninle Yuda batii Ɔka nwu nkpo nɛ? Asoo koowoso nwu nkpo suoto awa buofũ nwɔ bunu!
42 Salvou os outros e a si mesmo não pode salvar-se. Se é o Rei de Israel, desça, agora, da cruz, e creremos nele;
43 Eetika Yaa disi, ɔɔlɛɛ suoto kafɔɔ alɛ Yaa Obi ale. Nse nwaako Yaa mbɔmbɔ nwɔ yi, ni aabafũ nwɔ buonyu!”
43 confiou em Deus; livre-o agora, se o ama; porque disse: Sou Filho de Deus.
44 Nkpo okle kafɔɔ di bayu banyɔ ba baapɛ baakaasa ni di awoso suoto ku nnwɔɔ kafɔɔ latufa nwɔ nɛ.
44 E o mesmo lhe lançaram também em rosto os salteadores que com ele estavam crucificados.
45 Kakũ lefosi elomu ɛnyɔ lebe, kayi kamuu lawɔfɔ, dialaase di kɔtɔɔfɔ elomu etiɛ kamɛ.
45 E, desde a hora sexta, houve trevas sobre toda a terra, até à hora nona.
46 Di kɔtɔɔfɔ elomu etiɛ kamɛ okle, Yesu lafaa osie kanya aabuɛ alɛ, “Eli, Eli, lama sabaktani?” Lɛsɔdiki ninle alɛ, “Yaa nii, Yaa nii, be oso feediɛ mi nnɛɛ nkpo?”
46 E, perto da hora nona, exclamou Jesus em alta voz, dizendo: Eli, Eli, lemá sabactâni, isto é, Deus meu, Deus meu, por que me desamparaste?
47 Batii ba bawo niayila ni ninfa, baanu ni ɔlaa nwu nkpo labuɛ alɛ, “Ɔɔlɛɛ Elia!”
47 E alguns dos que ali estavam, ouvindo isso, diziam: Este chama por Elias.
48 Nfanwu onwii kaamɛ lɛma latoso aalaayɔ oleteku aanyɔ di nta nyankale kamɛ, aayɔ aatũ di owoso suoto, aamiɛ alɛ ɔɔyɔ ankyɔɔ nwɔ annyi.
48 E logo um deles, correndo, tomou uma esponja, e embebeu-a em vinagre, e, pondo- a numa cana, dava-lhe de beber.
49 Kafɔɔ batii bamba labuɛ alɛ, “Bita buyila buonyu, nse Elia kamawa amadiki nwɔ di kowoso suoto.”
49 Os outros, porém, diziam: Deixa, vejamos se Elias vem livrá-lo.
50 Yesu lakple aafaa lɛyɛntɛle, ninfɛ niinwuna nɔɔ ladie nɛ.
50 E Jesus, clamando outra vez com grande voz, entregou o espírito.
51 Nfanwu, dibula le ninsaka ni di Yaa Olekatakɔ nwu nkpo kamɛ niabɛ di akyuu anyɔ diakye di osi dialaase kaasɔ. Kasɔ kafɔɔ latukũ, afuɔ labibiɛ.
51 E eis que o véu do templo se rasgou em dois, de alto a baixo; e tremeu a terra, e fenderam-se as pedras.
52 Sɛkya kafɔɔ labɛ siatikiti, Yaa batii klekle ba nintookpi bɛɛbafe ni bawo lataka baakye bakpi kamɛ.
52 E abriram-se os sepulcros, e muitos corpos de santos que dormiam foram ressuscitados;
53 Baadie di sɛkya lɛma kamɛ obe wɔ di Yesu lakple aataka aakye ni bakpi kamɛ yi, baasifi Yerusalem okpoo klekle nwu nkpo kamɛ baalaadiki suoto baatuo batii kpinwu.
53 E, saindo dos sepulcros, depois da ressurreição dele, entraram na Cidade Santa e apareceram a muitos.
54 Di obe wɔ di bakpɛtɛ ɔnɔɔfo ku bakpɛtɛ nwu nkpo niayila baatonyu ni Yesu lanya mmle okle kaasɔ latukũ ni ku aasaa ya amuu niabla ni yi, lɛyɛkɛ lapɛ ma osie kanya! Ninfɛ baabuɛ alɛ, “Nwaako, Yaa Obi ninle otii wɔ mmle!”
54 E o centurião e os que com ele guardavam a Jesus, vendo o terremoto e as coisas que haviam sucedido, tiveram grande temor e disseram: Verdadeiramente, este era o Filho de Deus.
55 Basanko ba kpinwu kafɔɔ niatikanko Yesu baatɔɔkyakaako nwɔ ni, baakye ni Galilea lawɛ ninfa. Baayila kaakyonkɔ baatoonyu asaa ya niatɔɔwa nii.
55 E estavam ali, olhando de longe, muitas mulheres que tinham seguido Jesus desde a Galileia, para o servir,
56 Basanko nwu nkpo bawo kaamɛ lɛma niale Maria Magdalene, Maria wɔ ninle ni Yakobo ku Yosef ɔya ku Sebedeo ɔsɔfɔ.
56 entre as quais estavam Maria Madalena, e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Obe wɔ kɔɔtɔɔfɔ lawo nii, osuɔtɔ onwii niale ni saawɛntɛ baatɔɔlɛɛ ni Yosef lawa, aakye Arimatea. Yesu saateketetɛ aale.
57 E, vinda já a tarde, chegou um homem rico de Arimateia, por nome José, que também era discípulo de Jesus.
58 Aakyɛ Pilato nfũ alɛ ayɔ Yesu kpi atɔɔ. Ninfɛ di Pilato lata osuku alɛ balaayɔ kpi nwu nkpo batɔɔ nɛ.
58 Este foi ter com Pilatos e pediu-lhe o corpo de Jesus. Então, Pilatos mandou que o corpo lhe fosse dado.
59 Ninfɛ di Yosef lasifi aalaayɔ kpi nwu nkpo, ni aayɔ dibula fututu aamiminisa nwɔ di suoto nɛ.
59 E José, tomando o corpo, envolveu-o num fino e limpo lençol,
60 Ninfɛ aayɔ nwɔ aalaakokaa di ofuɔntuu ɔkya fɔle wɔ aakutu aata ni suoto kamɛ nɛ. Ninfɛ aamunusa difuɔ dibinte ninwii aatĩi ofuɔntuu nwu kanya nɛ. Ni aasifi nɛ.
60 e o pôs no seu sepulcro novo, que havia aberto em rocha, e, rolando uma grande pedra para a porta do sepulcro, foi-se.
61 Ninfɛ di Maria Magdalene ku Maria nyɔɔfa lasiɛ ninfa baakyɔɔ ɔkya nwu nkpo anu nɛ.
61 E estavam ali Maria Madalena e a outra Maria, assentadas defronte do sepulcro.
62 Kaleesɛ niale ni Lɛnyɛɛtɛyi yi, olebatatɛ banɔɔfo ku Farisi batii lalɛɛ bawo di Pilato nfũ.
62 E, no dia seguinte, que é o dia depois da Preparação, reuniram-se os príncipes dos sacerdotes e os fariseus em casa de Pilatos,
63 Ni baatɔkɔ nwɔ alɛ, “Ɔnɔɔfo, buonyuma bulɛ obe wɔ di laatɛ nwu nkpo lasiɛ ni nkpa yi, aabuɛ alɛ, ‘Nse lekpi yi, makple ntaka nkye bakpi kamɛ di ayi atiɛ kamɛ.’
63 dizendo: Senhor, lembramo-nos de que aquele enganador, vivendo ainda, disse: Depois de três dias, ressuscitarei.
64 Nkpo oso ta falɛ basaanyuntɛ lɛlaayila beenyu ɔkya nwu nkpo osie kanya diɛlaase di ayi atiɛ kamɛ. Nse faata babla nle mmle yi, basaateketetɛ nɔɔ makyɛ manayu nwɔ mansifiko, manatɔkɔ batii alɛ, ‘Atɔɔtaka eekye bakpi kamɛ.’ Nse diɛwa ninkpo yi, sɛlaa kuafunu se babakple malaa ni malenkee lɛkasale.”
64 Manda, pois, que o sepulcro seja guardado com segurança até ao terceiro dia; não se dê o caso que os seus discípulos vão de noite, e o furtem, e digam ao povo: Ressuscitou dos mortos; e assim o último erro será pior do que o primeiro.
65 Ninfɛ di Pilato latɔkɔ ma alɛ, “Bita bakpɛtɛ bakyɛ balaayila banyu ɔkya nwu nkpo fɛ mmle dikaatɛ ni.”
65 E disse-lhes Pilatos: Tendes a guarda; ide, guardai- o como entenderdes.
66 Ninfɛ baakyɛ baalaatĩi ɔkya nwu nkpo kanya osie kanya baatɛ nwu nsũ nɛ. Ninfɛ baadiki bakpɛtɛ baase baatoonyu ɔkya nwu nkpo nɛ.
66 E, indo eles, seguraram o sepulcro com a guarda, selando a pedra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.