Mateus 20

Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 “Yaa sɛka kalekɔ nte fɛ nle mmle okle. Obe onwii kamɛ, osuɔtɔ onwii lataka ku kolesɛtũ alɛ, ɔlaamiɛ batii bawo manaabla dii kufĩ ɔkpɛ di awosobi ya mambla ni nta kofe mantɔɔ.
1 Jesus disse:
2 Kofe saate nwu nkpo ku bakpɛntɛ nwu lale ɔkpɛ nwu kɔya. Lɛsɔnu lawa diatɔɔ alɛ abata ma dii kɔkpɛnto koto fututu kunwii. Ni aakpaa ma aasifiko kofe nwu nkpo nɛ.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 “Di obe wɔ diapɛ ni abombo anaasĩ, osuɔtɔ nwu nkpo lakple aadie aakyɛ lɛkpaka, aalaanya basuɔtɔ bawo n-yɛ ninfa blɔbla lɛsalɛsaa.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Nkpo oso, aatɔkɔ ma alɛ, ‘Aye kafɔɔ bitɔɔkyɛ kofe nii bilaabla ɔkpɛ, mata ye koto ko niesiɛko ni ɔkpɛ nwu.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Nkpo oso baasifi kofe nwu nkpo.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Ditoobu kɛkɛɛ di abombo anɔɔ kapɛ nii, aakple aadie aakyɛ lɛkpaka, ni aalaanya basuɔtɔ bamba bawo n-yɛ ninfa. Ni aakaalɛ ma alɛ, ‘Be niɛwa fiɛ biɛlalaasa dii kufĩ kumu minambla ɔkpɛ kuonwii?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 “Ninfɛ baatɔkɔ nwɔ alɛ, ‘Otii kuonwii diɛwa abayɔ wo alɛ bubabla ɔkpɛ.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 “Obe wɔ kɔɔtɔɔfɔ lawo nii, ni koofe nwu nkpo saate latɔkɔ kofe nwu nyuntɛ alɛ, ‘Lɛɛ bakpɛntɛ nwu nkpo faata ma koto lɛma. Kyekasɔ di mba niɛnyɛntɛ ni ɔwa falaase di bakasale suoto.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 “Ninfɛ aayɔ koto fututu ninle ni dii kɔkpɛnto kunwii kunwii aata batii ba niawa ni kɔtɔɔfɔ abombo anɔɔ kamɛ nɛ.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Nioso obe wɔ diadu ni batii ba niasifi ni kofe nwu nkpo ku olesɛ yi, baanyu alɛ babafũ koto manlenkee bawo lɛma. Kafɔɔ mma kafɔɔ koto nwu nkpo fututu kunwii kunwii baafũ nɛ.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Di obe wɔ baafũ ni koto nwu nkpo yi, baakyako ɔkakatɛ di kofe nwu nkpo saate suoto alɛ,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 ‘Batii ba mmle niɛwa ni kofe lɛyɛntɛle, lebombo ninwii lete bɛɛbla ɔkpɛ. Awo ba niɛbla ni ɔkpɛ dii nimu, kuufĩ lɛpɛ wo nii, koto nwu kunwii fɛɛta wo!’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 “Ninfɛ di kofe nwu nkpo saate latɔkɔ ma alɛ, ‘Basiɛwo, binu kasɔ, nintafaa ye! Munko ye niele ɔkpɛ kɔya bienu suoto kasɔ bilɛ, bibafũ dii kɔkpɛnto ninle koto fututu kunwii.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Nkpo oso yi, bifũ koto lee biɛtɔɔkyɛ leyo. Ami omu ninlɛ kɔta batii yɛntɛle ba mmle koto okle lɛta ye nii.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Nkpe osuku mblako koto nii ɔkpɛ mmle okle dilɛ mi nii. Nkpo oso yi, bitanta ɔblɔ lafiɛ ye di sifutulɛ nii se lɛbla ni suoto.’ ”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Ninfɛ di Yesu layɛntɛ alɛ, “Nioso batii yɛntɛle mawa mamale bakasale, bakasale kafɔɔ mawa mamale bayɛntɛle.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Di obe wɔ di Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ latoofe ni Yerusalem, aalɛɛ ma di ɔlɔɔkɔ.
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Ni aatɔkɔ ma alɛ. “Binu lo! Buofe Yerusalem, nfa babayɔ ami, Otii Obi nwu nkpo mankpee di olebatatɛ banɔɔfo ku kufiofa batuotɛ nnɛɛ kamɛ. Babalo nwɔ kukpi lɛpɔɔ.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Babayɔ nwɔ mankpee di batii ba ninanle ni Yuda batii nnɛɛ kamɛ, babama nwɔ, babapɛ nwɔ, mampɛ nwɔ sibuɛ mankaasa di kowoso suoto. Kafɔɔ di dii tiɛfa suoto, Yaa masɛnkɛsa nwɔ aakyeko bakpi kamɛ, ansiɛ nkpa.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Ninfɛ di Sebedeo ɔsɔfɔ lakpaa babi nɔɔ suɔtɔbi banyɔ aawako Yesu nfũ, abapɛ akunkyi kaatũ nɔɔ aatɔkɔ nwɔ alɛ, akyakaako ma.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Ninfɛ di Yesu lakaalɛ nwɔ alɛ, “Be lɛsaa foomiɛ?”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Bieye lɛsaa le biɔkaalɛ nii. Bibafuo dibuo le kamanya ni ɔnya?”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Nwaako, bibafuo. Kafɔɔ nnaa osuku ndiki otii wɔ nimasiɛ ni di oletannɛɛ kyɛ nii ku kɔmɛntu nnɛɛ kyɛ nii. Nsiɛkɔ be mmle nwu nkpo yi, dile batii ba nle di Teemi lelolaa ɛɛtɛ ɛɛta nii.”
23 Então Jesus disse:
24 Di obe wɔ di basaateketetɛ lefosi bule lanu ni ɔlaa nwu nkpo yi, ɔblɔ lafiɛ ma osie kanya di basuɔtɔbi nwu nkpo banyɔ ninle ni bawo babilɛma suoto.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Nkpo oso Yesu lalɛɛ ma aasiisa ni aatɔkɔ ma alɛ, “Biye bilɛ batunletɛ ba nikole ni sɛka di batii ba ninanfũ banu nii, bakpe osie di suoto lɛma mantuo suoto mankpee ma.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Bitanta diate nkpo okle di kamɛ lee. Nse onwii lee komiɛ alɛ ale ɔnɔɔfo kaamɛ lee yi, ni dikpe ni eele kpɛmblatɛ ɛɛta babule.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Nse onwii lee kafɔɔ komiɛ alɛ ale ɔkasale yi, ni dikpe ni ɛɛbla suoto fɛ obisɔ ɛɛta babule.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Nkpo okle kafɔɔ di Otii Obi nwu nkpo diɛwa alɛ batii katɔɔbla sɛkpɛ mantɔɔtɔɔ nɛ. Kafɔɔ nnwɔɔ ɛɛwa alɛ ɔɔbla sɛkpɛ anta batii alɛ aayɔ nkpa nɔɔ kafɔɔ antɛ kaasɔ andiki batii kpi.”
28 Porque até o
29 Di obe wɔ di Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ ladie di Yeriko baatoosifi nii, batii dikudi kpinwu latikanko ma.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Basuɔtɔ banyɔ banwii di anu labiɛ ma ni lasiɛ di osukulɔɔkɔ, ni baanu alɛ Yesu kɔwaalɛ anfe. Ni baakyako ɔfaa osie kanya baabuɛ alɛ, “Ɔka Dawid Obi ee! Nya wo nyaami!”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Batii dikudi nwu nkpo lasĩ ɔlaa baata banumbiɛtɛ nwu nkpo osie kanya alɛ bamaasa kanya. Kafɔɔ mia nwu nfɛ baatɛ baafaa osie kanya baabuɛ alɛ, “Saate loo! Ɔka Dawid Obi ee! Nya wo nyaami kyu woo!”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Yesu layila ni aalɛɛ ma aawako ɔkyɛ nɔɔ, ni aakaalɛ ma alɛ, “Be biomiɛ bilɛ mbla nta ye?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Ninfɛ baadiki kanya baatɔkɔ nwɔ alɛ, “Ɔnɔɔfo, buomiɛ bulɛ fata wo butɔɔnya.”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Ɔlaa lɛma lakpɛ Yesu nyaami, ni aakpanko ma anu nɛ. Nfanwu ni baakyako ɔnya nɛ. Ninfɛ baatikanko Yesu nɛ.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.