Marcos 9
Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs ARIB
1 Ninfɛ di Yesu lakple aatɔkɔ ma alɛ, “Nwaako kɔtɔkɔ ye nlɛ, batii bawo kaamɛ lee dilɔbakpi, diediki bitɔɔnya bilɛ Yaa sɛka ole ntɔɔwa ku osie fiɛ.”
1 Disse-lhes mais: Em verdade vos digo que, dos que aqui estão, alguns há que de modo nenhum provarão a morte até que vejam o reino de Deus já chegando com poder.
2 Ayi akuɔ sɛmaa, Yesu lakpaa Petro ku Yakobo ku Yohane baakyɛ kobokote takale kunwii osi. Lete lɛma niawɛ ninfa. Obe wɔ basaateketetɛ nɔɔ latoonyu nii, kakyi kanwii lawa di Yesu suoto.
2 Seis dias depois tomou Jesus consigo a Pedro, a Tiago, e a João, e os levou à parte sós, a um alto monte; e foi transfigurado diante deles;
3 Awu nɔɔ lapu fututu osie kanya aatoosese di anu aalenke mmle diɛ otii kafoto lɛsaa nindie ni nintu.
3 as suas vestes tornaram-se resplandecentes, extremamente brancas, tais como nenhum lavandeiro sobre a terra as poderia branquear.
4 Ninfɛ diɛ basaateketetɛ nɔɔ batiɛ nwu lanya Yaa Ɔlaa Babuɛtɛtɛ Mose ku Elia lakyɔɔ baatɔɔkakatɛko Yesu.
4 E apareceu-lhes Elias com Moisés, e falavam com Jesus.
5 — ausente —
5 Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: Mestre, bom é estarmos aqui; façamos, pois, três cabanas, uma para ti, outra para Moisés, e outra para Elias.
6 — ausente —
6 Pois não sabia o que havia de dizer, porque ficaram atemorizados.
7 Ninfɛ di dituntũ ninwii labatĩi ma ku kunyĩi nɔɔ, ninfɛ sɛɛlɔ sinwii ladie di dituntũ nwu kamɛ diabuɛ alɛ, “Nnya obi nii bɔmbɔtɛ ninle nwɔ nɛ. Bikyɔɔ nwɔ atoko bienu nwɔ ɔlaa!”
7 Nisto veio uma nuvem que os cobriu, e dela saiu uma voz que dizia: Este é o meu Filho amado; a ele ouvi.
8 Nfanwu baanyunyu nii, batasinya kuonwii dilenkee Yesu lete niayila ma diɛ ɔlɔɔkɔ.
8 De repente, tendo olhado em redor, não viram mais a ninguém consigo, senão só a Jesus.
9 Baakye kobokote osi boosoo manwa nii, Yesu lakpee ma kufiofa alɛ, “Bitantɔkɔ kuonwii lɛsaa le biɛnya ni ninfũ, diɛlase diɛ obe wɔ di ami, Otii Obi nwu, mataka nkye ni bakpi kamɛ.”
9 Enquanto desciam do monte, ordenou-lhes que a ninguém contassem o que tinham visto, até que o Filho do homem ressurgisse dentre os mortos.
10 Baakyɔɔ ɔlaa nwu atoko, kafɔɔ se nima nima basi, mantɔɔkaalɛ bawo alɛ, “Ɔtaka Baakpi kamɛ kasɔ mɔ?”
10 E eles guardaram o caso em segredo, indagando entre si o que seria o ressurgir dentre os mortos.
11 Ninfɛ baakaalɛ Yesu alɛ, “Lɛ oso di kufiofa batuotɛ labuɛ alɛ Yaa Ɔlaa Buɛtɛtɛ Elia kakasa Kristo ɔwa?”
11 Então lhe perguntaram: Por que dizem os escribas que é necessário que Elias venha primeiro?
12 Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Nwaako baabuɛ Elia maka Kristo katũ ole amalolaa asaa antɛ. Kafɔɔ bɛɛkpana Kɔɔkpana Klekle kamɛ alɛ Otii Obi nwu mafe diibuo kpinwu kamɛ. Babasĩ nwɔ kafɔɔ. Lɛ oso bienyu bilɛ baabuɛ nkpo?
12 Respondeu-lhes Jesus: Na verdade Elias havia de vir primeiro, a restaurar todas as coisas; e como é que está escrito acerca do Filho do homem que ele deva padecer muito a ser aviltado?
13 Kɔtɔkɔ ye nlɛ, Elia ntɔɔwa ɛɛbafe kofokofoko. Kafɔɔ batii ditafũ nwɔ, baabla nwɔ nle ninlɛ ma nii, fɛ mmle baakpana baatɛ ni di suoto nɔɔ.”
13 Digo-vos, porém, que Elias já veio, e fizeram-lhe tudo quanto quiseram, como dele está escrito.
14 Obe wɔ di Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ batiɛ ba mmle lakple baawa ni bawo lɛma kamɛ, baanya alɛ batii kpinwu lamana ma baakyi, baatɔɔnanfi sɛlaa ku kufiofa batuotɛ bawo.
14 Quando chegaram aonde estavam os discípulos, viram ao redor deles uma grande multidão, e alguns escribas a discutirem com eles.
15 Obe wɔ baatii nwu lanya alɛ Yesu nfɛ kɔwa nii, diabala ma ɔkpɛ, ninfɛ baatoso baalaakyakako nwɔ baasɛɛsa nwɔ nɛ.
15 E logo toda a multidão, vendo a Jesus, ficou grandemente surpreendida; e correndo todos para ele, o saudavam.
16 Yesu lakaalɛ basaateketetɛ nɔɔ alɛ, “Obe sɛlaa biyɛ biɔnanfi?”
16 Perguntou ele aos escribas: Que é que discutis com eles?
17 Ninfɛ di osuɔtɔ onwii di batii nwu kamɛ latɔkɔ Yesu alɛ, “Saatuotɛ, lɛkpaa obi nii lɛwako ɔkyɛ lɛfɔ, ta niwuna kpile nsi nwɔ ni oso, oloofuo ɔkakatɛ.
17 Respondeu-lhe um dentre a multidão: Mestre, eu te trouxe meu filho, que tem um espírito mudo;
18 Obe lele nse ninwuna nwu kɔkpɛko nwɔ, annɔɔ ampɛ kaasɔ, afuuta ntoodie nwɔ kaanya, antoowee anyɛɛ, eebensa suoto tii. Ninfɛ lɛkpaa nwɔ lɛwako basaateketetɛ lɛfɔ nfũ nlɛ batososa ninwuna nwu di suoto nɔɔ, kafɔɔ baafuo.”
18 e este, onde quer que o apanha, convulsiona-o, de modo que ele espuma, range os dentes, e vai definhando; e eu pedi aos teus discípulos que o expulsassem, e não puderam.
19 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Ee! Miɛ akyɛnfɔɔle lee, ofũ onu lee diɛpɔ! Sɛsɛ bilɛ nsiɛ ye kaamɛ fiɛ biefũ binu. Ee lɛ ninkle ye naase fiɛ bibanu asaa kasɔ? Bikpaa obisɔ nwu biwakoe!”
19 Ao que Jesus lhes respondeu: ó geração incrédula! até quando estarei convosco? até quando vos hei de suportar? Trazei-mo.
20 Ninfɛ baakpaa nwɔ baawako Yesu nfũ nɛ. Diɛ ninwuna kpile nwu lanya ɔnya Yesu, diawanyinsa obisɔ nwu, aanɔɔ aapɛ kaasɔ aakyako osisikiti, afuuta latoodie nwɔ kaanya.
20 Então lho trouxeram; e quando ele viu a Jesus, o espírito imediatamente o convulsionou; e o endemoninhado, caindo por terra, revolvia-se espumando.
21 Ninfɛ di Yesu lakaalɛ obisɔ nwu ote alɛ, “Diɛkyako nwɔ ni ɔbla mmle ditɔɔkɛlɛ?”
21 E perguntou Jesus ao pai dele: Há quanto tempo sucede-lhe isto? Respondeu ele: Desde a infância;
22 Obe lele ninwuna le mmle komiɛ alɛ dilo nwɔ kokooko. Se diɛwa nkpo, ninta alɛ antɔɔnɔɔ antoobuo di ɔtɔ ee ntu kamɛ. Lekoto, nya wo nyaami faakyakaako wo, se lɛsaa le faafuo ni ɔbla dile!”
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo, e na água, para o destruir; mas se podes fazer alguma coisa, tem compaixão de nós e ajuda-nos.
23 Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Lɛ oso fɔɔtɔkɔ mi falɛ se kafuo? Lɛsalɛsaa nnaa otii wɔ niefũ mi eenu ni osie.”
23 Ao que lhe disse Jesus: Se podes!-tudo é possível ao que crê.
24 Nfanwu, obisɔ nwu ote labuɛ osie kanya alɛ, “Nkpe ofũ onu kafɔɔ kuɔpɔ. Kyakaakoe ninwɛ ofũ onu nkyakaa!”
24 Imediatamente o pai do menino, clamando, {com lágrimas} disse: Creio! Ajuda a minha incredulidade.
25 Obe wɔ nfɛ di Yesu lanya alɛ batii kpinwu nfɛ kɔtɛɛtɛ nwɔ nii, ninfɛ aatɔkɔ ninwuna kpile nwu alɛ, “Afɔ ninwuna le ninanta batii lanu ni ku ɔtankakatɛ, kɔtɔkɔ fɔ nlɛ die di obisɔ nwu kamɛ, diidii kafɔɔ tamasimbuo nwɔ kaamɛ!”
25 E Jesus, vendo que a multidão, correndo, se aglomerava, repreendeu o espírito imundo, dizendo: Espírito mudo e surdo, eu te ordeno: Sai dele, e nunca mais entres nele.
26 Ninfɛ ninwuna le mmle layiisa kudu osie kanya, diawanyinsa obisɔ nwu diatɛ kaasɔ fiɛ diadie diasifi. Obisɔ wɔ late ninfa fɛ le okpi atookpi. Batii ba niayila ni ninfa latoobuɛ alɛ, “Eekpi.”
26 E ele, gritando, e agitando-o muito, saiu; e ficou o menino como morto, de modo que a maior parte dizia: Morreu.
27 Kafɔɔ Yesu lamufũ obisɔ nwu kɔɔnɛɛ aatakatɛsa aase.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu; e ele ficou em pé.
28 Sɛmaa obe wɔ di Yesu lalabuo ni leyo, basaateketetɛ nɔɔ lakyɛ baalaakaalɛ nwɔ buɛɛ alɛ, “Lɛ oso butafuo ninwuna kpile nwu otososa di obisɔ nwu kamɛ?”
28 E quando entrou em casa, seus discípulos lhe perguntaram à parte: Por que não pudemos nós expulsá-lo?
29 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Diediki otii kɔpɛ ɔlaa anta Yaa, annii kanya wlawla fiɛ abafuo ninwuna le mmle okle otososa odiki di otii kamɛ.”
29 Respondeu-lhes: Esta casta não sai de modo algum, salvo à força de oração {e jejum.}
30 Yesu ku basaateketetɛ nɔɔ ladie ninfa baafe di Galilea kasɔ. Yesu ditamiɛ alɛ otii kuonwii atofo nfũ akpe nii,
30 Depois, tendo partido dali, passavam pela Galiléia, e ele não queria que ninguém o soubesse;
31 diekye aatootuo basaateketetɛ nɔɔ asaa. Aatɔkɔ ma alɛ, “Otii onwii madiki Otii Obi kálɔ anta batii alɛ balo nwɔ. Ni kafɔɔ dii tiɛfa, abakple ansɛnkɛ ansiɛ nkpa.”
31 porque ensinava a seus discípulos, e lhes dizia: O Filho do homem será entregue nas mãos dos homens, que o matarão; e morto ele, depois de três dias ressurgirá.
32 Kafɔɔ batanu ɔlaa wɔ aatɔkɔ ma ni kasɔ, baayɛkɛ batakaalɛ nwɔ ɔlaa nwu kasɔ.
32 Mas eles não entendiam esta palavra, e temiam interrogá-lo.
33 Baalabuo ni Kapernaum, baalabuo leyo. Nfa di Yesu lakaalɛ basaateketetɛ nɔɔ alɛ, “Obe ɔlaa biɛtɔɔ nanfi ko bawo biɔwa ni?”
33 Chegaram a Cafarnaum. E estando ele em casa, perguntou-lhes: Que estáveis discutindo pelo caminho?
34 Kafɔɔ batadiki kanya. Diekye baatɔɔwa nii baatɔɔ nanfi alɛ bootofo otii wɔ nii lenke ni kaamɛ lɛma.
34 Mas eles se calaram, porque pelo caminho haviam discutido entre si qual deles era o maior.
35 Ninfɛ di Yesu lasiɛ ni kaasɔ, aalɛɛ basaateketetɛ nɔɔ lefosi banyɔ nwu ni aatɔkɔ ma alɛ, “Olele nikomiɛ alɛ ale ɔkasale ni aabla suoto fɛ anaa kayilakɔ, aakyakaako bawo nɔɔ.”
35 E ele, sentando-se, chamou os doze e lhes disse: se alguém quiser ser o primeiro, será o derradeiro de todos e o servo de todos.
36 Ninfɛ aata obisɔ onwii lawa aabayila sĩitũ lɛma. Aakpaa obisɔ wɔ aatika l'aatĩ nɔɔ ni aatɔkɔ ma alɛ,
36 Então tomou uma criança, pô-la no meio deles e, abraçando-a, disse-lhes:
37 “Otii lele niefũ obisɔ fɛ nwɔ mmle okle ta ami oso, ami eefũ. Otii lele niefũ mi, diele lete nii eefũ. Kafɔɔ ku Teemi wɔ niekpee mi ni kɔtɔ eefũ.”
37 Qualquer que em meu nome receber uma destas crianças, a mim me recebe; e qualquer que me recebe a mim, recebe não a mim mas àquele que me enviou.
38 Ninfɛ di Yohane latɔkɔ Yesu alɛ, “Saatuotɛ, buɔnya osuɔtɔ onwii kotososa anwuna kpile baatii suoto leeyoto lɛfɔ kamɛ. Buatɔkɔ nwɔ bulɛ adiɛ, diekye aasi wo kaamɛ.”
38 Disse-lhe João: Mestre, vimos um homem que em teu nome expulsava demônios, e nós lho proibimos, porque não nos seguia.
39 Yesu latɔkɔ ma alɛ, “Bitantĩi nwɔ osuku, diekye otii wɔ ni kɔbla ni sɛkpɛ se niɛbla ni ɔkpɛ di leeyooto nii kamɛ, di nni kamaa, ɔlɔbamunikĩi wla akple abuɛ ɔlaa kpile di suoto nii.
39 Jesus, porém, respondeu: Não lho proibais; porque ninguém há que faça milagre em meu nome e possa logo depois falar mal de mim;
40 Diekye otii wɔ ninantaka ayila wo ni di suoto, awo ku nnwɔɔ, onwii bule.
40 pois quem não é contra nós, é por nós.
41 “Nwaako kɔtɔkɔ ye nlɛ, nse otii lɛta ye ntu kakɔkwɛɛ kanwii bienyi ta ami Kristo bale bile ni oso, Yaa dilabasĩ nwɔ letota biene ɔta.
41 Porquanto qualquer que vos der a beber um copo de água em meu nome, porque sois de Cristo, em verdade vos digo que de modo algum perderá a sua recompensa.
42 “Kafɔɔ se otii owo lɛta babisɔ ba mmle niefũ mi beenu nii, onwii lɛma lekple diɛ ofũ onu nɔɔ sɛmaa, otii nwu dibabuo nwɔ osie kanya! Se bɛɛyɔ okũ beenii difuɔ dibinte bɛɛsaka nwɔ siimuu, beefuki nwɔ beekpee di leekpo kamɛ, dialɛ nwɔ ninlenkee.
42 Mas qualquer que fizer tropeçar um destes pequeninos que crêem em mim, melhor lhe fora que se lhe pendurasse ao pescoço uma pedra de moinho, e que fosse lançado no mar.
43 — ausente —
43 E se a tua mão te fizer tropeçar, corta-a; melhor é entrares na vida aleijado, do que, tendo duas mãos, ires para o inferno, para o fogo que nunca se apaga.
44 — ausente —
44 {onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.}
45 — ausente —
45 Ou, se o teu pé te fizer tropeçar, corta-o; melhor é entrares coxo na vida, do que, tendo dois pés, seres lançado no inferno.
46 — ausente —
46 {onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.}
47 Se loo ninu lɛfɔ ninwii kafɔɔ nikɔlalaasa fɔ ofũ onu, faadiki ni fayu. Dibalɛfɔ ninlenkee alɛ faayɔ ninu ninwii fambuo Yaa sɛka kalekɔ, alɛ faawɛ anu anyɔ alɛ baafuki fɔ mankpee di ɔtɔ kplɛ wɔ nikofiɛ kunaa ni kaloo kamɛ.
47 Ou, se o teu olho te fizer tropeçar, lança-o fora; melhor é entrares no reino de Deus com um só olho, do que, tendo dois olhos, seres lançado no inferno.
48 Nfa suoto beebuɛ alɛ,
48 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
49 Diekye babayɔ ɔtɔ mankleklesa batii bamuu suoto, fɛ mmle man-yɔ mba mankleklesa oleɔta kafɔɔ.
49 Porque cada um será salgado com fogo.
50 “Mba nlɛ. Kafɔɔ nse ditooyu ɔmɛnɛfɛ ni mi, be baakple man-yɔ mankpee mi ɔmɛnɛfɛ? Nioso bita mba ɔkpɛ biene disiɛ ye kaamɛ, biesiɛ ku bawo lee di atoko ɔkyɛ ole kamɛ.”
50 Bom é o sal; mas, se o sal se tornar insípido, com que o haveis de temperar? Tende sal em vós mesmos, e guardai a paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.