Lucas 4
Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NAA
1 Obe wɔ di Yesu ladie ni di Yordan okle nwu kamɛ, aayii pɔ ku Ninwuna Klekle. Ni di Ninwuna nwu lakpaa nwɔ aasifiko ɔfaafuu kamɛ,
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 lɛɛba le di Abonsam lasɔ nwɔ aanyu ni ayi afosi ana amu. Di obe nwu kamɛ, Yesu ditale lɛsalɛsaa, nioso kɔka lakle nwɔ osie kanya di ayi nwu kayɛntɛkɔ.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Ninfɛ di Abonsam latɔkɔ nwɔ alɛ, “Nse Yaa obi fale, ni tɔkɔ difuɔ le mmle falɛ dikple alesaa.”
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Kafɔɔ Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Kɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ alɛ, ‘Diele alesaa lete suoto di otii nsiɛ nkpa.’ ”
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Nni kamaa, Abonsam lakpaa nwɔ aalaase di lɛba le niataka ni suoto. Ni aatuo nwɔ kayi asaa ku sɛka nlekɔ mmuu di onumpoo lɛpɛ kamɛ nɛ.
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 Ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Kamayɔ kayi kamuu otumi wɔ mmle ku kamɛ lɛsaawɛ nta fɔ, diekye ami bɛɛyɔ bɛɛta, otii lele kafɔɔ ninlɛ mi kafuo nwɔ ɔyɔ ɔta.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Nioso asaa ya amuu makple fɔ ale nse fabase katũ kasɔ fantɛɛ.”
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Kɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ alɛ, ‘Saate Yaa lɛfɔ lete faase katũ kaasɔ fanta. Lete nɔɔ kafɔɔ faatansa.’ ”
8 Mas Jesus respondeu:
9 Nni kamaa, Abonsam lakpaa Yesu aasifiko Yerusalem aalaatika nwɔ di Yuda batii Yaa Olekatakɔ lɛkya kapiɔ̃piɔ̃kɔ, ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Nse Yaa obi fale, faayefe fakye ninfũ fasifi kasɔ.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Diekye Kɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ alɛ,
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 ‘Babaklee fɔ di nnɛɛ lɛma kamɛ di osi alɛ,
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Kafɔɔ Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Kɔkpana Klekle Kukũ lebuɛ alɛ, ‘Tansɔ Saate Yaa lɛfɔ faanyu.’ ”
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Obe wɔ di Abonsam lasɔ Yesu di sisuku se mmle suoto aaloo nii, aayidiɛ nwɔ kɛɛkɛ aasifi.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Ninfɛ di Yesu lakple aasifi Galilea nɛ. Yaa Ninwuna Klekle otumi lasiɛ nwɔ kaamɛ. Ni di suoto nɔɔ ɔlaa lakyaka ntɛɛ nwu nɛ.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Aatuo asaa di Yuda batii nsiisakɔ, obiala latansa asaa nɔɔ otuo.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Nni kamaa, Yesu lakyɛ Nasaret ninle ni okpoo wɔ baaklee nwɔ aamuɔ nii. Ni di Lɛnyɛɛtɛyi suoto, aakyɛ Yuda batii kasiisakɔ fɛ mmle ambɔmbɔ ni ɔbla. Ni aataka aayila alɛ ɔɔka asaa di Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ nɛ.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Ninfɛ baayɔ Yaa Ɔlaa Buɛtɛtɛ Yesaia kukũ baatɔɔ nɛ. Ni aatikiti kukũ nwu aanya lɛba le bɛɛkpana ni alɛ,
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 “Saate Ninwuna ntika mi di suoto,
18 “O Espírito do Senhor
19 Alɛ kata mantofo kafɔɔ alɛ obe ntoowo di Saate madiki ni batii nɔɔ.”
19 e proclamar o ano aceitável
20 Ninfɛ di Yesu latĩi kukũ nwu nkpo, aakplesa aata tɔkyɛntɛ nwu, ni aasiɛ kaasɔ nɛ. Batii ba bamuu niawɛ ni di kasiisakɔ nwu lakyako nwɔ onyu tuwĩi.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Ni aatɔkɔ ma alɛ, “Kɔkpana Klekle Kukũ lɛba le mmle biene lɛka ni ninfũ, nintɔɔwa kaanya miɛ dii le mmle nɛ.”
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Sɛlaa nɔɔ se aabuɛ ni lamufũ di batii nwu situ osie kanya, ku mmle aablako ni ɔkplalomii nɔɔ ɔkpɛ, diabla batii nwu ɔkpɛ. Ni baakaalɛ alɛ, “Diele nnwɔɔ ninle Yosef obi nwu nkpo nɛ?”
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Ni di Yesu latɔkɔ ma alɛ, “N-ye nlɛ bibapɛ mi lɛkpa le mmle bilɛ, ‘Fablatɛ, bla suoto kɔfa.’ Bibakple mintɔkɔ mi kafɔɔ bilɛ, ‘Asaa ya okle bianu bilɛ labla ni di Kapernaum, mbla nya kafɔɔ di okpoo nii.’ ”
23 Então Jesus disse:
24 Ninfɛ di Yesu lakple aatɔkɔ ma alɛ, “Kɔtɔkɔ ye nlɛ, mánfũ Yaa ɔlaa buɛtɛtɛ di nnwɔɔ omu nɔɔ okpoo.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Binu! Nwaako diale alɛ bakpisɔfɔ kpinwu lawɛ di Israel kasɔ suoto di obe wɔ di Elia lawɛ nii. Di kanto ladiɛ ni ɔnɔɔ alɛɛ atiɛ ku ɔfã, di kɔka kplɛ lawa ni kaasɔ nwu kamuu suoto.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Kafɔɔ, Yaa ditakyesee Elia alɛ akyɛ kuonwii lɛma nfũ. Kafɔɔ aakyesee nwɔ aakyɛ bakpisɔfɔ nfũ di Sarep okpoo kamɛ di Sidon kasɔ suoto.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Nkpo nwu kafɔɔ baatii kpinwu latoofiɛ ofiɛ sɛɛle di Israel kasɔ di Yaa Ɔlaa Buɛtɛtɛ Elia obe kamɛ nɛ. Kafɔɔ kuonwii ditawɛ difiɛyɔɔ kaamɛ lɛma, dilenkee Naeman wɔ niakye ni Siria kasɔ lete niawɛ difiɛyɔɔ.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Obe wɔ baatii ba niawɛ ni di kasiisakɔ nwu lanu ni ɔlaa wɔ mmle, ɔblɔ lafiɛ ma osie kanya di Yesu suoto.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Ni baataka, baananfi Yesu baadieko di okpoo nwu baasifiko kobokote ko suoto baabudi ni okpoo nwu kobembe, alɛ bootukusɔɔ mankpee di kɔwɛ kamɛ nɛ.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Kafɔɔ Yesu lafe ma nintɛɛ aasifi.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Nni nkpo kamaa, Yesu lasifi Kapernaum okpoo kamɛ di Galilea kasɔ suoto. Ni di Lɛnyɛɛtɛyi suoto aalaakya ko batii asaa otuo nɛ.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Asaa nɔɔ otuo labla ma ɔkpɛ, diekye aatuo nya ku otumi.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Otii onwii lawɛ di Yuda batii kasiisakɔ nwu niinwuna kpile lasiɛ nii. Ni aafaa osie kanya aabuɛ alɛ,
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 “Oo! Be foomiɛ di ɔkyɛ loo, afɔ Yesu Nasaret Otii? Ɔwɔɔsa fɛɛwa wo? N-ye otii wɔ fale nii! Afɔ ninle Otii Klekle wɔ di Yaa lekyesee ni nɛ!”
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Ninfɛ di Yesu lakpee ninwuna nwu kufiofa alɛ, “Lo kanana! Faadie nwɔ kaamɛ!” Ninfɛ di ninwuna kpile nwu lanwanyisa nwɔ aatɛ kaasɔ di batii nwu anu nɛ. Ni aadie nwɔ kaamɛ aasifi nɛ, kafɔɔ lɛsalɛsaa ditabla osuɔtɔ nwu.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Diabla batii nwu bamuu yaaa, ni baakaalɛ bawo alɛ, “Ɔmɛnlaa ninle nwɔ? Otii wɔ mmle lɛyɔ otumi ku osie kplɛ antososa anwuna kpile andiki di batii suoto.”
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Nioso Yesu leyooto lakyaka ntɛɛ nwu sekpoo simuu kamɛ.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Yesu ladie di Yuda batii kasiisakɔ, ni aasifi Simon leyo nɛ. Simon ɔmaato late aatoofiɛ kɔbɔ ofiɛ osie kanya. Ninfɛ baata Yesu latofo nɛ.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Ninfɛ aakyɛ aalaayila diɛ atensaa nɔɔ ɔlɔɔkɔ ni aasĩ ɔlaa aata ofiɛ nwu nɛ. Nfanwu, ofiɛ nwu layɔɔ nwɔ, ni aataka aanyu ma kanya nɛ.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Obe wɔ kuufĩ ntɔɔmɛɛ nii, batii ba bamuu baafiɛtɛ ate ate nkpe ni lakpaa ma baawako Yesu nfũ. Ni aatika ma nnɛɛ di suoto aayɔɔsa bamuu lɛma sifiɛ nɛ.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Anwuna kpile kpinwu kafɔɔ ladie baatii kamɛ baatooyiisa kudu alɛ, “Afɔ ninle Yaa obi nwu nɛ!” Kafɔɔ Yesu ditata anwuna kpile nwu osuku alɛ abuɛ ɔlaa kuonwii, diekye baatofo alɛ nnwɔɔ ninle Kristo wɔ bɛɛpɛ ni ɔfɔɔ nɛ.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Kaale lasɛ nii, Yesu ladie di okpoo nwu aasifi lɛba le nialo nii, batii nwu lakyako nwɔ owolaa. Obe wɔ baanyɔɔ nii, baamiɛ alɛ se atansifi aadiɛ ma fiɛ.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Kafɔɔ aatɔkɔ ma alɛ, “Dikpe nii lɛkyɛ lɛlaabuɛ Yaa sɛka kalekɔ ɔlaa biene nwu di sekpoo bamba kamɛ, diekye nni oso di Yaa lekyesee mi nɛ.”
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Nkpo oso aabuɛ Yaa ɔlaa di Yuda batii nsiisakɔ nwu mmuu di kasɔ nwu suoto.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.