João 9

Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Obe onwii kamɛ di Yesu lakyɛ aatoofe nii, aakyakako osuɔtɔ onwii niabiɛ ni anu, diayɔ ni bia kalofokɔ nɔɔ.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Ninfɛ di basaateketetɛ nɔɔ lakaalɛ nwɔ alɛ, “Saatuotɛ, owe niabla okpile oso beelofo osuɔtɔ wɔ mmle numbiɛtɛ? Nnwɔɔ omu nɔɔ okpile kule ɛɛ, sɛɛ balofotɛ nɔɔ niabla okpile?”
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Osuɔtɔ wɔ mmle anu ya niebiɛ nwɔ ni yi, diele nnwɔɔ niabla okpile ee balofotɛ nɔɔ niabla ni okpile oso. Kafɔɔ eebiɛ anu alɛ baadiki Yaa osie mantuo batii diefe ni di suoto nɔɔ.
3 Jesus respondeu:
4 Di obe wɔ kaale diiloo nii, dikpe nii, buɔbla otii wɔ niekpee mi ni kɔtɔ ɔkpɛ. Diekye kale kɔwa ɔbaloo di otii kuonwii dilabasinfuo ni ɔkpɛ ɔbla.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Di obe wɔ lɛnya nkpe ni kaayi ka mmle, ami ninle kayi ka mmle lɛkpa.”
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Obe wɔ di Yesu labuɛ nkpo aaloo nii, ni aatufa sita aakpete kaasɔ aanwɔtɔ kɔtɛ, ni aayɔ kɔtɛ nwu nkpo aafifia di osuɔtɔ nwu anu nɛ.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 Ni aatɔkɔ nwɔ alɛ, “Tɔɔkyɛ falaafoto anu di lɛpanta le bɔɔlɛɛ ni Siloa kamɛ.” Siloa lɛsɔdiki ninle alɛ beekpee nwɔ. Nkpo oso osuɔtɔ wɔ mmle lasifi aalaafoto anu. Aapɛ aakple aawa nii, nfɛ ɔɔnya.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Ninfɛ di basiɛwo nɔɔ ku mba ninyɔɔ ansiɛ antɔɔkaalɛ ni asaa, latɔɔkaalɛ bawo alɛ, “Diele osuɔtɔ wɔ mmle ninsiɛ antɔɔkaalɛ ni asaa nɛ, sɛɛ lɛ?”
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Bawo labuɛ alɛ nnwɔɔ dile. Bawo kafɔɔ labuɛ alɛ, “Oowo, diele nnwɔɔ dile. Otii niedie nwɔ.”
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Ninfɛ baakaalɛ nwɔ alɛ, “Lɛ diɛwa fiɛ nfɛ fɔɔnya?”
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Ninfɛ aatɔkɔ ma alɛ, “Osuɔtɔ wɔ bɔɔlɛɛ ni Yesu nianwɔtɔ kɔtɛ aafifia mi di anu, ni aatɔkɔ mi alɛ, ntɔɔkyɛ Siloa ninaafoto anu, ninfɛ lasifi nɛ. Lalaaloo ni anu ofoto, ni lakyako ɔnya nɛ.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 Ni baakaalɛ nwɔ alɛ, “Ɔfɛ di osuɔtɔ nwu nkpo nkpe?”
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Ninfɛ baatii nwu lakpaa osuɔtɔ nwu nkpo di anu labiɛ ni baakyɛnko Farisi batii nfũ nɛ.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Dii le di Yesu lanwɔtɔ kɔtɛ aafifia ni di osuɔtɔ nwu anu aatikiti ni yi, Lɛnyɛɛtɛyi diale.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Nkpo oso Farisi batii kafɔɔ baakaalɛ osuɔtɔ nwu mmle diɛwa fiɛ nfɛ ɔɔnya nii. Ninfɛ aatɔkɔ ma alɛ, “Kɔtɛ di osuɔtɔ nwu lanwɔtɔ aafifia mi di anu ni lalaafoto anu nɛ. Ni lɛkyako ɔnya nɛ.”
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Ninfɛ di Farisi batii nwu bawo labuɛ alɛ, “Otii wɔ niabla ni lɛsaa le mmle yi, diele Yaa nfũ eekye. Diekye aabla di Lɛnyɛɛtɛyi kufiofa suoto.”
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Nioso Farisi batii nwu lakple baakaalɛ osuɔtɔ nwu nkpo alɛ, “Foobuɛ falɛ nnwɔɔ nietikiti fɔ ni anu, ni lɛ foobuɛ di suoto nɔɔ?”
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Bia nle Yuda batii nwu ditafuo ofũ onu alɛ osuɔtɔ nwu nkpo numbiɛtɛ aale fiɛ atookple ɔɔnya, dialaase di obe wɔ baalɛɛ balofotɛ nɔɔ.
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 Ninfɛ baakaalɛ ma alɛ, “Obi lee ninle nwɔ nɛ? Nnwɔɔ bilɛ bielofo ni numbiɛtɛ nɛ? Ni lɛ diɛbla fiɛ nfɛ ɔɔnya?”
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Ninfɛ di balofotɛ nɔɔ ladiki kanya alɛ, “Buye bulɛ obi loo ale, buolofo ni numbiɛtɛ.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Kafɔɔ mmle diɛbla fiɛ nfɛ ɔɔnya nii, buoye. Otii wɔ kafɔɔ nietikiti nwɔ ni anu yi, buoye nwɔ. Nioso bikaalɛ nwɔ, atoomuɔ aafuo ni suoto kanya odiki!”
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 Balofotɛ nwu labuɛ ɔlaa wɔ mmle diekye baatɔɔyɛkɛ Yuda batii banɔɔfotii nwu nkpo. Diekye baabuɛ baatɛ alɛ otii lele niediki eebuɛ ku kanya nɔɔ alɛ Yesu ninle Kristo nwu nkpo yi, babadiki nwɔ di Yuda batii kasiisakɔ nwu.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Nkpo oso di osuɔtɔ nwu nkpo balofotɛ nɔɔ lababuɛ alɛ, “Atoomuɔ aafuo ni suoto kanya odiki, bikaalɛ nwɔ.”
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Banɔɔfotii nwu lakple baalɛɛ osuɔtɔ nwu nkpo baalofo ni numbiɛtɛ lɛnyɔɔfa, baatɔkɔ nwɔ alɛ, “Ka di Yaa falɛ bababuɛ nwaako! Awo buye bulɛ kpile blatɛ ninle otii wɔ nietikitifɔ ni anu!”
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Ninfɛ di osuɔtɔ nwu nkpo ladiki kanya alɛ, “Kpile blatɛ ale woo, aale kpile blatɛ woo, ninye. Lɛsaa le lete n-ye ni ninle alɛ, saa, anu labiɛ mi, kafɔɔ nunua nfɛ kɔnya!”
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Ni baakaalɛ nwɔ alɛ, “Be aablafɔ? Lɛ aabla fiɛ aatikiti fɔ anu?”
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 Ninfɛ di osuɔtɔ nwu ladiki kanya alɛ, “Ntɔɔtɔkɔ ye kofokofoko kafɔɔ biloonu. Be oso biomiɛ bilɛ nkple ntɔkɔ ye? Sɛɛ ayee biomiɛ bilɛ bikple nwɔ basaateketetɛ?”
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Ninfɛ di banɔɔfotii nwu nkpo lakpaani osuɔtɔ nwu nkpo baatɔkɔ nwɔ alɛ, “Afɔ ko nikale nwɔ saateketetɛ. Awo yi, Mose basaateketetɛ bule.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Buye bulɛ Yaa lakakatɛ aata Mose. Kafɔɔ otii wɔ mmle, buoye bia nfũ eekye nii!”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Ninfɛ di osuɔtɔ nwu ladiki kanya aabuɛ alɛ, “Ɔmɛnlaa ninle nwɔ? Bieye nfũ eekye nii, kafɔɔ nnwɔɔ nietikiti mi anu nɛ!
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Buye bulɛ Yaa ninkyɔɔ bakpileblatɛ atoko. Kafɔɔ batii ba ninkyɔɔ nwɔ ni ɔlaa atoko mambla nwɔ ni dibiesaa, mma ankyɔɔ atoko nɛ.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Diɛyɔ ni kaayi ka mmle kasɔ kakyekɔ, diidii buunu bulɛ otii kuonwii letikiti otii wɔ beelofo ni numbiɛtɛ anu.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Nse otii wɔ mmle diele Yaa nfũ eekye, alaafuo lɛsalɛsaa le mmle ɔbla.”
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Ninfɛ di banɔɔfotii nwu ladiki kanya alɛ, “Beelofofɔ di sikpile kamɛ feemuɔ! Afɔ nikomiɛ falɛ fatuo wo asaa ɛɛ, sɛɛ lɛ?” Ninfɛ baadiki nwɔ di Yuda batii kasiisakɔ nwu nɛ.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Yesu lanu alɛ baadiki osuɔtɔ nwu di kasiisakɔ lɛma kamɛ. Nioso, aanyɔɔ nii, ni aakaalɛ nwɔ alɛ, “Feefũ Otii Obi nwu feenu?”
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Ninfɛ di osuɔtɔ nwu nkpo ladiki kanya alɛ, “Ɔnɔɔfo, tɔkɔ mi otiikle wɔ ale ni, mmle okle kafũ nwɔ nnu ni.”
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 Ninfɛ di Yesu latɔkɔ nwɔ alɛ, “Fatɔɔnyɔɔ kofokofoko. Nnwɔɔ ninle otii wɔ nikɔkakatɛkofɔ ni nɛ.”
37 E Jesus lhe disse:
38 Ni di osuɔtɔ nwu labuɛ alɛ, “Saate, lefũ lenu!” Ninfɛ aapɛ akunkyi di Yesu katũ aatansa nwɔ nɛ.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Ninfɛ di Yesu labuɛ alɛ, “Lɛwa kayi ka mmle nlɛ kɔmakanko alɛ, batii ba di anu lebiɛ ni ka-nya. Alɛ mba nikɔnya ni kafɔɔ anu kabiɛ ma.”
39 Jesus continuou: —
40 Farisi batii ba niawɛ ni ninfa lanu ɔlaa wɔ di Yesu labuɛ nii, ni baakaalɛ nwɔ alɛ, “Beeye! Awo kafɔɔ banumbiɛtɛ bule?”
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Ninfɛ di Yesu ladiki kanya alɛ, “Nse banumbiɛtɛ bile yi, se biekpi lɛpɔɔ. Kafɔɔ di obe wɔ biobuɛ bilɛ biɔnya ni kamaa, biekpi lɛpɔɔ.”
41 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.