Filipenses 1
Yaa Kanya Ninii Fɔle Sɛlɛɛ (SNW) vs AAI
1 Ami, Paulo, ku Timoteo wɔ ninle ni Kristo Yesu bakpɛmblatɛ nikɔkpana kukũ ko mmle munkyesee aye bafũbanutɛ bamuu ku batunletɛ lɛma ku bakyakaakotɛ ba niɛbla ni onwii ku Kristo Yesu bakpe ni di Filipi.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Teete Yaa loo ku Saate Yesu Kristo bale ye sibualɛ, baata ye atoko ɔkyɛ ole.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Obe lele lenyuma ye kamaa, mpɛ Yaa sɛfa diisi lee.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Obe lele kafɔɔ kɔpɛ ɔlaa nta Yaa di bamuu lee disi, mpɛ ɔlaa nta ku suoto lɛyɔɔ.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Ta mmle okle bitɔɔkyakaakoe nii diɛyɔ ni di dii kasale diɛbase bia mmiɛ di ɔlaa biene nwu nkpo ɔkpɛ ɔbla suoto oso.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Ta nkpo oso lefũ lenu nlɛ Yaa wɔ niekye ni ɔkpɛ biene wɔ mmle kasɔ kaamɛ lee kamabla nwu anyɛntɛ ninaase di dii le di Kristo Yesu makple anwa nii.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Obe lele ɔlaa lee ntika mi di otu. Nwaako, diɛsiɛko alɛ katoobu ye diisi fɛ mmle okle. Diekye Yaa lele ami ku aye sibualɛ alɛ diobuo ye ta ami oso di obe wɔ nte ni leeyo. Diɛkyakaa nii, biɛkyakaakoe buɔkpɛ di ɔlaa biene nwu nkpo disi alɛ kuayila sidu baatii kamɛ.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Yaa omu n-yɛ mi kamaa alɛ ɔlaa wɔ kobuɛ nlɛ fɛ mmle okle di Kristo Yesu mbɔmbɔ ye nii, nkpo okle di ɔlaa lee ntika mi ni di otu kamɛ nɛ.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Kɔpɛ ɔlaa nta Yaa nlɛ lɛbɔmbɔ lee katɔtaka katoo obe lele, alɛ biawɛ lesaatofo ku lɛsɔnu nimu nimu,
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 mmle okle biafuo ni lesaa le ninle ni dibiene odiki alɛ dii le di Kristo Yesu kamawa nii, biale batii ba di lɛkpɔnɔnfɔ kuniwii dilabatika ni di suoto alɛ baalo ye ni lɛpɔɔ.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Ni ɔsaabla wɔ ninte ni tinini di Yesu Kristo lete ninta ni batii mbla nya ni kamayii ye kamɛ pɔ, min-yɔ dibu ku katansa minta Yaa.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Babiloo, komiɛ nlɛ nta ye letofo nlɛ, lɛsaa le niawa mi ni di suoto, nwaako diɛta ɔlaa biene nwu nkpo lɛkyɛ sitũ osie kanya.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Ta nle mmle oso, basaanyuntɛ ba ninkpe ni di ɔka leyo ku batii bamba ba ninkpe ni ninfũ bamuu ntootofo alɛ Kristo kpɛmblatɛ nle ni oso nte leeyo.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Leyo nii ote wɔ mmle ntookpee babiloo kpinwu osie di Saate kamɛ alɛ, batookple bɛɛwɛ otu okpee osie kanya alɛ, nfɛ boobuɛ Yaa ɔlaa nwu nkpo ku sɛkambi ku ɔtanyɛkɛ.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Nwaako kabuɛ nii, batii bawo kaamɛ lɛma kobuɛ Kristo ɔlaa nwu nkpo diekye bɔɔkpɛkoe sɛsɔfɔwo, boomiɛ alɛ batɔɔnanfikoe ɔlaa. Batii bawo kafɔɔ kobuɛ nwu ku otu biene.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Batii ba nikobuɛ nwu ni ku otu biene yi, boobuɛ nwu ku lɛbɔmbɔ. Diekye baye alɛ Yaa niɛyɔ ɔkpɛ wɔ mmle eekpee mi ninnɛɛ kamɛ alɛ kakpɛ di ɔlaa biene nwu nkpo disi.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Batii nwu nkpo diloobuɛ Kristo ɔlaa nwu nkpo ku otu biene, diekye boomiɛ mma bamu lɛlɛ lɛma. Diekye boomiɛ alɛ dibuo nii ditaka katoo di obe wɔ nte ni leeyo.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Nni nkpo diɛlala, diekye otii owo lebuɛ Kristo ɔlaa nwu nkpo ku otu biene woo, aabuɛ nwu ku otu biene woo, di obe wɔ bɔɔnya mambuɛ ni Kristo ɔlaa nwu kamaa, nni nkpo mpɔ mi. Suoto kɔyɔɔ mi.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Suoto kɔyɔɔ mi, diekye n-ye nlɛ di ɔlaa wɔ biɔpɛ minta ni Yaa diisi nii ku mmle okle di Yesu Kristo Ninwuna nwu nkpo kɔkyakaakoe ni oso, kamadie leeyo katenkɔ.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Lɛsaa le ninle mi ni dibiesaa di anu nii ntika ni ni di suoto osie kanya ninle alɛ, sinunsɔ dilaakpɛ mi di ɔkpɛ wɔ mmle kɔbla ni suoto. Kafɔɔ di obe lele kamɛ, kyenkye nunua, kayii pɔ ku sɛkambi, n-yɔ katansa nta Kristo di nkpa nii osiɛ kamɛ. Kuntɛ lekpi woo, nkpe nkpa.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Be ninle nkpa? Di ɔkyɛ nii yi, nwu ninle alɛ nse nsi kamabla ɔkpɛ nta Kristo. Kafɔɔ kukpi mawako nfasũ ninlenkee.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Kafɔɔ nse fɛ nsiɛ nkpa nkyakaa yi, nse ntaakple mbla ɔkpɛ biene nkyɛnko sitũ. Kafɔɔ nootofo lɛmɛnle nfɛ nindiki, kukpi woo, nkpa!
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Ntɔɔka di ntɛntɛɛ, diekye asaa ya mmle anyɔ nkle mi ɔɔnanfi. Kafɔɔ ami yi, dikle mi ɔkɔnsɔ alɛ kasifi naawɛ di Kristo nfũ. Nle mmle kalɛ mi ninlenkee.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Kafɔɔ ta aye oso, dilɛ dilenke alɛ kasiɛ nkpa.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Di obe wɔ lefũ nle mmle lenu ni oso, n-ye nlɛ kamasiɛko bamuu lee kaayi ka mmle kamɛ, nkyakaako ye minkyɛ sitũ di ofũ onu lee kamɛ minwɛ suoto lɛyɔɔ.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Ni nse nkpe ye di ɔkyɛ yi, suoto kamayɔɔ ye osie kanya di Kristo kamɛ ta ami oso.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Nunua, lɛsaa le niefĩ ni ninle alɛ nkpa lee disiɛbi kate fɛ mmle di ɔlaa biene nwu nkpo kotuo nii, diekye nle mmle di Kristo komiɛ nɛ. Nioso nse lefuo ye ɔwa ɔbanya, ee lenu ye lɛkpanko yi, kanu alɛ biyɛ niinwuna kamɛ biɔkpɛ ku disibu ninwii di ofũ onu lee kamɛ di ɔlaa biene nwu nkpo kanya.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Bitanyɛkɛ balo lee nwu nkpo, biyila kpinkpĩ ku sɛkambi. Nle mmle madiki nintuo ma alɛ, Yaa kamadiki ye, anwɔɔsa ma letembi nwu nkpo. Diekye nnwɔɔ nikɔkpɛ kakpɛ lee nwu nkpo anta ye, ni ɔɔta alɛ biolenkee kakpɛ nwu nkpo nɛ.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Diekye Yaa lɛta ye osuku alɛ biadiki Kristo kɔlɛɛ, diele alɛ mmle biafũ minnu ni lete oso ɛɛlɛɛ ye. Kafɔɔ alɛ diabuo ye ta nnwɔɔ oso.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Nunua yi, ayee bibuo kaakpɛ nwu nkpo kamɛ biɛkpɛ bikyakaakoe. Kakpɛ ka mmle ninle nka bianyɛɛ latɔɔkpɛ ni nɛ. Fɛ mmle okle bianu nii, nka nwu kokple nkpɛ ɔkpɛ miɛ nɛ.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.