Tiago 2

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ilim winkem peiki piti yulpope il pite Apa ili Jisas Krais yirkilau, le ili louku piti ku rautuwo. Ise ma kapi mete yepletetei yaupe kolo olo.
1 Taitu kwa i ata Regah Jesu Keriso marakaw ana Regah kwabitumitum. Imih sabuw men ufuhine hai itininamaim kwanabuwih hai merar kwanayimih.
2 Wuso mete twinges, te tau tulum piti ise yifei onposio Ma Ili. Metine nele lepe le oweli yini pele wurutei le le lafo olongou teingipe le le reltapo yilye teingitei lifei eti lele. Le nele lepe le oweli yini nange nalei, le lafo olongou olpe kere pultetei, te rounge tau.
2 Veya ta orot sawar wairafin boro na’abur gewas uman gold ring niyoun nan a kou’ayamaim narun; naatu orot ta yababan wairafin auman boro ana sawar kakafih na’osen nan narun.
3 Le wuso ise yailolowo metine piti lafo olongou teingipe pepe le nele leise lirpowoye, “Au ifei tulum teingi lepei.” Le metine piti oweli yini nange nalei lepe nele leise lirpowoye, “E ile liye lo ratei tuluwim lepei malfem ire ire peiki.”
3 Kwa orot e’abur gewas enan boro kwanab ana merar kwanay kwanao, “Aro, efan gewasin iti kumare kuma.” Baise orot yababan wairafin isan boro kwanao, “Aro nati haw kumare kuma o nati’imaim kubat.” Nati na’atube kwanasisinaf na’at
4 Ise yolpepe le ise retai lo olo? Ise karipe mete yaptei yinge tisi leise piti mete oweli yini men nange wurutei, mete fei pepe ise ma kapi yepletei le mete piti oweli yini nange naplei pepe, ise ma toungalem pesipe. Ise yolpepe wusoli il olpe wala pultei enke peise.
4 kwa i kouseb wanawanamaim kwaimatar. Orot ta efan gewasin kwaitin, orot ta efan kakafin kwaitin, afufunen nati na’atube i men gewasin.
5 Ise ilim winkem peiki, yultei onom peiki, ise yingitei, mete wuso pe oweli yini piti tef fei lepei lepe pe nange naplei, mete fei pepei pe Ma Ili keiniepe pele piti ma pulpope il pele pirkilautei. Ma Ili ma linape pe eple pele le le ma luntoluwepe pratei uf lele wuso Ma Ili lirpei piti mete wuso pe enke kerowo pepe, le ma luntoluwepe pratei uf fei lepe.
5 Imih taitu au yabow, kwananowar gewas, sabuw iyab iti tafaramamaim yababan wairafih God rubinih baitumatum wairafih himatar God ana aiwob boro ninowah hinab, sabuw iyab God hibiyabuw eomatanih bairi.
6 Wolo mete wuso pe oweli yini nange naplei pepe, ise tounga pesipeye. Minemple ma namplise uru le pe ma pemteteise ye falepe moli lipi piti pingitepe le pe kapi paptei pire moingi peise le pe ma pemtetei kapi il pire peiweise yaupe? Mete piti oweli yini wurutei, pe soma pingio tisi fei lepe piti ma waise moingi.
6 Baise kwa i yababan wairafih kwabi’orot bai’ibih. Sabuw sawar wairafih hibokwarakwarar baibatiyenamaim teyaya’i kwa’itih kwasoso’ob ai en?
7 Mete piti oweli yini wurutei, pe soma kelelaise wem ise yirpei nomnaipe yirpolo “Jisas Krais, le Apa Ili.”
7 Sabuw nati i kwa Jesu wabin gewasin kwabaib isan tur kakafin hio tibi’ibi kwa’i’itin ai en?
8 Wuso ise yingiepe il lipitei pite Ma Ili punkomtei, il wuso paptei paitei yousi pirpei polo, “Ye ma ailolowo metine nele watafei ye ailele ye yotei.” Wuso ise yingiepe il fei pepe ise yingio tisi lite Jisas Krais yoporo.
8 God ana obaiyunen tur ofafar bukamaim iti na’atube hikirum, “Taituwa iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.” Iti ofafar i anababatun turobe’emaim kwanabi’ufunun na’at, nati i ef gewasin kwasisinaf.
9 Le mete piti pe oweli yini wurutei le pe topungou pelpe re teingipe le wuso ise kapi yepletei, ise yaruwepe il lipi pite Ma Ili. Ma Ili linaise ise mete piti yaruwepe il lipi pele.
9 Baise sabuw ufuhine hai itininamaim ta efan gewasin kwanitin, naatu ta efan kakafin kwanabitin, nati i bowabow kakafin kwasisinaf, imih kwa i ofafar asto’obenayah.
10 Wuso metine nele le yaruwepe il nempleiyeye, Ma Ili linawo metine fei lepe le metine piti yaruwepe il lipi yeflipiye.
10 Orot yait ofafar etei ebobosiyasiyar, baise wanawanahimaim ofafar ta’imon ea’astu’ub, ofafar etei i ea’asto’oben.
11 Wusoli Ma Ili lotei lirpei lolpepei, “Ye ma irine moto pite metine nele roum yetei kolo olo.” Le le nou lirpei lolpepei, “Ye ma etesi metine nele la kolo olo.” Le wuso ye irine moto pite metine nele roum yetei kolo olo wolo ye etesi metine nele la, il yeflipi pite Ma Ili ye yaruwepe oloye.
11 Anayabin ofafar eo, “Taituwa aawan ufun men inan.” Naatu eo maiye, “Taituwa men ina’asabun.” Naatu o tura aawan ufun men inamih, baise tura i’asabun momorob o i ofafar etei i’asto’oben.
12 Il men piti yirpei le piti yingiepe ise ma kotopa isotei wusoli Ma Ili waise il pele piti ma kaneise yeinei nauyepe singe pite towa, le wuso ise yaruwepe il fei pepe Ma Ili ma kapi il laptei lireise.
12 Sabuw iyab roufamen ana ofafar ebibatiyih na’atube o auman boro nibatiyi, imih mata toniwa’an abisa kubowabow naatu abisa kuo ina’itin gewas.
13 Wusoli metine piti onom manowo metine nele, metine fei lepe Ma Ili ma namti onom manowo. Wuso ise enke manepe mete nemple kolo olo, Ma Ili re ma onom maneise kolo, le le ma kapi il laptei lireise.
13 Anayabin o yait taituw men kukakabibirih baibabatiyen ana veya God boro men nakabibirimih. Kabeberamaim boro God dogoron inabotabir baibatiyen boro inisnowah.
14 Ilim winkem peiki, wuso ise yulpope il pite Ma Ili yaupe le piti yingiepe ma olo ise ma yolpepe kolo. Ise ma kali menele re kolo olotei. Wuso ise yulpope il pite Ma Ili yaupe, il pepe ma kaneise kolo olo.
14 Taitu, orot ta nao, ayu i baitumatumayan, baise men nabi’a’it na’at ana gewasin boro abistan namatar? Baitumatum nati na’atube men karam boro niyawasi.
15 — ausente —
15 Ana itinin ta i iti, taituwa aurih ar faifuw en naatu mar etei ana fofonin isan aurih bay en.Taituwa aurin sawar en inibais|src="C069.tif" size="span" loc="Jas 2.15" copy="Illustration used with permission of New Tribes Mission." ref="2.15-16"
16 — ausente —
16 Nati ana veya’amaim o bay men initih naatu ar faifuw men initih, baise ina’uwih. “Kwana’abur gewas biya hinafora’ab naatu bay kwanaa ya hinagadid, God nigegewasini kwanama.” Tur nati na’atube inao ana gewasin boro abisa namatar?
17 Il piti metine lulpope le ma lingiepe. Wuso le lingiepe kolo, il wuso le lulpope pepe pe ma kere yaupe.
17 Itininaban nati na’atube, imih baitumatum akisin nabin nabat, aurin bai’a’it en nati baitumatum i murubin.
18 Wolo metine nele le ma lirpei lolpepei, “Ki kingowo Jisas le ki kulpowo wolo ye ingowo le ye ailelepe mete nemple.” Le ki ma namti kirpowo metine fei lepe, ‘Towa men ye esio fei linei soma ye kosape mete piti pe ma pretai ye ulpowo Jisas punkom lo olo? Le ki ma namti kosape kire towa leiki piti kailelepe mete wusoli ki kingiepe il pele.”
18 Baise orot boro iti na’atube nao. “Orot ta i baitumatumayan, naatu orot ta bai’a’aitayan, hairi’ika i karamam,” baise ayu abibatiy, “Orot baitumatumayan aurin bai’a’ait en kwi’obaiyu aitin, baise ayu karam boro au baitumatum abi’a’it ani’obaiy kwana’itin.”
19 Ma Ili, le niliyeye, le ise yulpope il fei pepe. Fei pepe teingipe, wolo ise ma retai yolpepei towa re pe pulpope il fei pepe le pe turwepe re punwewipe pire tekeke olpe.
19 Kwa kwabitumatum God i ta’imon? Gewasin! Demon auman hitumatum hibir ah umah teo’oror.
20 Ye metine piti onom ine, fupeteteiye. Ki ma kosaiye, wuso ye ulpope il yaupe le ye ingiepe kolo, il wuso ye ulpope pepe pe ma kere yaupe.
20 Kwabikoko’aw! Ani’obaiyi kwana’itin baitumatum aurin bai’a’it en ana ub i murubin.
21 Mani louku Abraham, le lolomen liso Ma Ili onom teingine lasio? Abraham lingiepe il pite Ma Ili wem le laltei ninge lele Aisak luwo tile piti ma leltawio Ma Ili.
21 Kwaso’ob aisim ata agir Abraham yamutufuren bai God nanamaim tit? Ana bai’a’itamaim taiyuwin natun Isaac bai gem tafanamaim siboromih yara’ah.
22 Ise retai lo olo? Abraham lulpope il le le lingiepe. Le lingiepe piti le ma leltawi ninge lele Aisak laltowo Ma Ili le fei pepei Abraham kusauku le lulpope il pite Ma Ili punkomtei.
22 Imih kwana’itin Abraham ana baitumatum naatu ana bai’a’it hairi hai bowabow i ta’imon, imih ana bai’a’itamaim ana baitumatum in yomanin easa’ub.
23 Le il pite Ma Ili wuso paptei paitei yousi pepe pe fale punkom wem pe pirpei polpepei, “Abraham lulpowo Ma Ili le Ma Ili linawo le metine teingi tuwopou. Liso Ma Ili linawo Abraham le numu lele.”
23 Imih Bukamaim iti na iturobe eo, “Abraham God itumitum naatu ana baitumatumamaim God Abraham bai ana orot mutufurin matar.” Naatu ana begon rouw eaf.
24 Ku fei mretai molpepei, metine ma lulpope il yaupe kolo olo. Le lulpope le ma lingiepe lapwonou soma Ma Ili onom teingine lasio metine fei lepe, le le ma linawo metine teingi tuwopou.
24 Imih kwana’itin baitumatum naatu bai’a’it hairi i tanita’imon ata ef boro namutufor God matanamaim, men baitumatum akisin nabin nabat.
25 Min watafei Rahap, ne moto piti tisi, ne re nolpepe. Ne ningiepe il liso Ma Ili linane ne moto teingine tuwopou. Ne nailelenge mete twinges titi Israel wuso Josua laisinge te piti ma lupiripe mete pite uf ili Jeriko. Rahap nautingi tifei winem lene, le ne kanienge kotire teinei tisi nele wusoli mete pite uf ili Jeriko pepe, pe pulwenge pe ma posienge ta.
25 Ana’itinin ta kwana’itin. Efamaim baiwa’an kwanekwaneyan babin wabin Rahab Israel sabuw hai rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih, naatu ibaisih ef ta’awat iuwih hibihir. Imih ana bowabowamaim yamutufur God matanamaim.
26 Wuso metine lulpope il yaupe le le lingiepe kolo, il wuso le lulpope pepe pe ma kere yaupe, pe ma watafei metine nempi naro tanio le le la lepe. Min fei polpepe so metine ma lulpope il le le ma lingiepe lapwonou, soma Ma Ili linawo le metine teingi tuwopou.
26 Biya aurin ayubin en, biya i murubin na’atube baitumatum aurin bai’a’it en baitumatum i murubin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.