Lucas 5

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Epli wem nele Jisas lile mingo lite tuluple Genesaret le mete wurutei fale panfi piti ma pingitepe il pite Ma Ili.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Jisas lulwenge nimpe teingelem twinges taitei telmane lite tuluple mingo lepe le mete piti pengleipe ningu pe pusape nimpe teingelem tepe le pe pe kaptetei taimere pelpe.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Fei Jisas longlo nimpe teingo nele lepe, le lite Saimon lele, le Jisas lirpowo Saimon piti ma raltuwe nimpe teingo le fiyen taise lire tuluple mingo. Jisas lifei nimpe teingo lepe le le leptalo mete.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Wem Jisas lirpei il lapulu re fei, le lirpowo Saimon lolpepei, “Raltuwe nimpe teingo le tipe nimin taise le ye iripe lainiyongou wane peiye yiripe taimere peise piti ma yengleipe ningu.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Saimon namti lirpowo Jisas, “Ili leiki, mulpou ulel lepe ku mirkilau mesio towa piti ma mengleipe ningu wolo olo, ku mengleipe nemple kolo. Le wuso ye irpei, ki ma kiripe taimere.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Fei pe piripe taimere pautile le pe pengleipe ningu wurutei olpe, le taimere re ma kere pasiepe ningu.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Liso pe penyope eti lainiyongou wane ilepe pelpe wuso pifei nimpe teingo nele lepe piti ma paule kaniepe. Pe paule kaniepe le pe pafo ningu nimpe teingele twinges tepe, ningu pirkilau pafo, nimpe teingelem re moingi ma tautile tulupleye ko.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Wem Saimon lulwepe men wuso fale pepe, le lualo yaru yamkelem ratei onom pite Jisas le le lirpeiye, “Ili, ye e taniki, ki metine oli piti kingiepe il olpe.”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Saimon re lainiyongou wane pele wuso pepi pifei nimpe teingo pepe pe pinlele potei pire ningu wurutei wuso pengleipe pepe.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Saimon lainiyongou wane tele Jems re Jon, te eple winge tite Sebedi, te re tinlele totei. Jisas lirpowo Saimon lolpepei, “Ye turiye pato, wem fei lepei le le le ye ma engleipe mete watafei ye engleipe ningu pepe.”
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Fei, pe peipipe nimpe teingelem paptei paitei telmane lite tuluple mingo lepe, pusape men nange yeflipiye le pe pulsi Jisas.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Wem nele Jisas lifei uf kumpu nele le metine nele le pape olpe poluwo, le ratei uf kumpu fei lepe. Wem metine lepe le luluwo Jisas, le liri lotei lualo lato tef le le malfefi Jisas lolpepei, “Ili leiki, wuso ye onom maneiki, ye ma kaneiki nou fale teingi.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Fei Jisas kete eti laltei le lesio le le namti lirpowo metine lepe lolpepei, “Ki onom maneiye soma kolpepe, ye nou fale teingi.” Fro you fei, pape olpe pepe pautuye.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Le Jisas lire il singe lirpowo metine lepe lolpepei, “Irpowo metine nele ire men wuso faleye lepe kolo olo, ye karowo metine piti leptawio Ma Ili siye, karowo e le ye usa le ma luliye. Leye lo ye ma eptawi siye aptowo Ma Ili ingiepe il wuso Moses lirpei pepe. Ye olpepe soma ye kosape mete wuruye olpepei ye olo nou fale teingiye.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Wolo mete kete il pirpei piri Jisas le il rofro pe uf mete fiyen fiyen re pe le mete wurutei pau pingitepe il pele le piti le ma kapi kainu pelpe taniepe.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Wolo Jisas ma le tulum nele yawi piti le ma leletei Ma Ili.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Epli wem nele wem Jisas leptalo mete, mete ilepe piti Farasi le mete piti peptalo mete pire il lipi pite Moses, mete fei pepei re pe pifei. Pe pite uf walem kumpu pite Galili re Judia le pe pite Jerusalem. Le singe pite Ma Ili pele olo piri Jisas pratei piti le ma kapi kainu taniepe mete.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Fei, mete nemple pila metine nele ire esi pa, pila luwo flenge le pe pirpolo ma pila pingi pe winem piti ma paltei ratei onom pite Jisas.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Wolo pe pinki pe winem kolo olo wusoli mete olo wurutei. Pe so kali pila punwei pe winem yuwei, peila winem tupe le pe palfo leingalo, pusa malye malye luwo flenge pele pepe, pusa le karipe mete nimin le ratei onom pite Jisas.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Wem Jisas lulwepe mete wuso kanowo metine lepe pe pirkilau pulpowo, le lirpowo metine wuso ire esi pa lepe lirpowoye, “Numu leiki, il olpe peiye ma ki onposiepe kolo oloye.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Fei, mete piti peptalo mete pire il lipi pite Moses le mete piti Farasi, pe pirpepei nempleiye, “Metine mi so lepei wuso lirpei kelelawo Ma Ili lepe? Ma Ili loteteiye miso onposiepe il olpe pite metine nele kolo olo, metine nele yawi miso lolpepe kolo olotei.”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Jisas retape enke pelpe le le so lepletei lolpepei, “Piti men so ise onposiepe men nange fei pepe?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Il men flo ma ki kirpei, ki ma kirpei kolo, ‘Il olpe peiye ma ki onposiepe kolo, lo ki ma kirpei kolo, eifale ilele e, ki ma kirpei kolpepe lom?’
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Ki ma kosaise kire Ninge Lite Metine Wape, le kapi singe piti ma onposiepe il olpe pite mete kolo olo, wem le ratei tef fei lepei.” Liso Jisas lirpowo metine wuso ire esi pa lepe lirpowo lolpepei, “Ki kirpeiye, eilo ile, kapi flenge peiye le ye e uf leiye.”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Frou yo fei metine lepe leilo lile enke pelpe yeflipiye. Le kapi flenge wuso letei luwo pepe le le le uf, leilala nange lite Ma Ili.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Pe yeflipiye pinlele potei olpe. Pe turwepetei le pe peila nange lite Ma Ili pirpeiye, “Menemple wala yeflipitei so ku fei mulwepe pepei pepe. Wem linu linu re ku mulwepe kolo olo, feiye ku mulwepe.”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Jisas kanowo metine wuso ire esi pa lepe, kanowo re fei, le naro le le le luluwo metine liti kapiepe mete era, nange lele Livai. Le lifei winem kumpu lele piti ma kapiepe mete era. Jisas lirpowoye, “Eifale ulteiki.”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Livai leilo lusape men nange yeflipiye le le lulsi Jisas.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Leye lo Livai laplio Jisas oweli lipi lifei winem lele le mete piti kapiepe mete era, pe pesio towa niliyeye watafei Livai lotei lepe, wuru pelpe le mete nemple re pe pepi pifei paplei.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Mete ilepe pite Farisi le mete piti peptalo mete pire il lipi pite Moses, pe wuso pite Farasi pepe, pe yaru mi pirpepe pupam pite Jisas. Pe pepletei polpepei, “Piti men so ise yaplei oweli re tipeluwi yire mete piti kapiepe mete era le mete piti pire il olpe pepe?”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Fei Jisas namti lirpepe lolpepei, “Mete teingipe, pe ma pe puluwo metine nimou kolo olo, wolo pe piti kainu soma pe puluwo.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Ki kaule piti ma kinape mete teingipe kolo olo, wolo ki kaule piti ma kinape mete piti pingiepe il olpe, kinape piti pe ma weitei yefi.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Mete ilepe pirpowo Jisas polpepei, “Pupam pite Jon wem wuru pe paplei oweli kolo, pato yaupe le pe peletei Ma Ili, le pupam pite Farasi re pe polpepe watafei pupam pite Jon pepe. Wolo ye pupam peiye pe paplei oweli re tipeluwi.”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Jisas namti lirpepe lolpepei, “Ise onposi yirpolo wem metine piti laisene moto nepe wem le wala ratei le mete wuso linape paule panfi pepe ise ma watepe oweli kolo lom? Miso olo.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Wolo wem wala lato, wem fei lepe, metine piti laisene moto nepe le ma pe kesi taniepe le wem fei lepe soma pe pirowo nimpi pato yaupe.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Il nemple kauro yuwei pepei re Jisas lirpepe lasiepe lolpepei, “Metine nele re miso kali takor oli punko lalwewe lasio piti teingi namin lo ma olo? Miso olo. Takor oli punko ma kerere frou.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Lo metine minele miso lire wengle tipio lalfo luom lali le weli miso lalei luom loporo lo olo? Miso olo, weli ma lalei kereri wengle tipio le luom leinginim wala ma namin.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Luom ma alfo wengle teingi yefli soma weli lalei luom loporo.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Metine laplei oweli le le lingitepe kare nemi, le ma onom kerepe oweli pinu pepe le nemple yeflipi ma lentelepe re linaulipe, le ma lirpei lolo, ‘Oweli piti kinu kaplei pepe pe teingipe kare nemi’.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.