Lucas 1

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Metine ili Tiofilus, mete wuru pirkilau pirpolo ma paptei il pirpei pire men nange wuso fale pirouku pepe.
1 Are Theophilus,
2 Pe paptei il wuso ku mingitepe mete nemple nampli pirpouku pire men nange wuso pinu fale le mete wuso pirpouku pepe pe potei pulwepe lutepe pelpe le pe peptalo il piripe menmen wuso pulwepe fale pepe.
2 Abisa hikikirum i sabuw iyab iti sawar matar matah yan hi’itin hio hinonowar i hikirum, naatu sabuw iyab iti tur isan hibow hibibinan i hio hinowar hikirum.
3 Metine ili leiki, min polpepe so ki kapi il kaptetei kintatape ke ke fale wem piti men nange fei pepei pe pinu fale pepe le ki so onposi kirpolo ma teingipe wuso ki kapteiye lope puwo yousi, kaptei kingi wem piti pe falele pepe.
3 Isan imih Theophilus o i gewas maiyow, ayu iti sawar himamatar isan kiruminamih anot, imih sawar no aneika anutitiy, sabuw ai babatiyih hai an abow gewas, naatu akubaitutur o isa iti a kikirum,
4 Ki kolpepei soma ye ma retape il punkom piti pirpei pire men nange wuso ye ingitepe mete nemple pirpeiye piripe pepe.
4 saise o boro inaso’ob sawar iti etei o hibi’obaiyi i turobe.
5 Wem metine ili pinawo Herot le luntoluwepe nimoure mete piti tef lite Israel, wem fei lepe metine nele nange lele Sekeraia, le re ratei. Le metine liti leptawio Ma Ili siye le le lite alpe liti Abiya. Sekeraia moto pele nange pene Elisabet le ne re ne nite alpe liti Aron, alpe lelpe piti ma peptawio Ma Ili siye.
5 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana maramaim, firis wabin Zechariah i Abaijah ana kou’ay wanawanan ma firis ana bowabow bowabow, naatu aawan Elizabeth ana tufuw an i Aaron ana rara’ane na tufuw.
6 Sekeraia lire moto Elisabet me roum ratei teingime, Ma Ili lulpome le me mirkilau mulpope il pite Ma Ili le me roum mingiepe moporo.
6 Iti orot aawan hairi God matanamaim hai yawas i gewasin, God ana ofafar naatu ana tur etei hibosiyasiyar hibi’ufunun.
7 Me roum eple olo wusoli Elisabet olo wilyaine le me roum re olo olme mire moteiye.
7 Baise hairi natunatuh en hima hin hiregah hibabine, anayabin Elizabeth i a’arin.
8 Epli wem nele, le wem lite mete piti alpe lite Abiya pe ma pesio towa lelpe liti peptawio Ma Ili siye le Sekeraia re le ma kaniepe pesio towa lite Ma Ili.
8 Veya ta Jerusalem Tafaror Bar gagamin wanawanan firis ana bowabow isan matan fufur tebowabow na’atube, Zechariah ibo ana veya na tit Tafaror Bar wanawanan ana bowabow isan run.
9 Mete piti peptawio Ma Ili siye pepe pe wai lelpe piti ma keinio metine nele lelpe, keinio piti ma leptawi oweli wopu pifei tile pite Ma Ili. Liso Sekeraia linki le winem lite Ma Ili,
9 Firis hai binanakwaramaim eo na’atube, gem kakafiyin tafanamaim fi’ufiu afunin isan hibi’arow Zechariah wabin tit, basit na Regah ana Tafaror Bar wanawanan run.
10 wem nimoure mete wurutei pepe pe pratei towa yawi le pe ma peletei Ma Ili wem Sekaraia leptawi oweli wopu pifei tile pile winem leinginim.
10 Naatu Tafaror Bar wanawanan fi’ufiu Zechariah ea’afun ana veya’amaim, sabuw etei i bar ufunane hibat hiyoyoyoban.
11 Sekeraia leptawi oweli wopu re fei, le le lile tile plen le liti eti tilpi, le wem fei lepe riri lite Ma Ili falowo.
11 Regah ana tounamatar, gem kakafiyin tainin asukwafune fi’ufiu ea’afunimaim tit irerereb bat.
12 Wem Sekeraia luluwo, le linlele re turuwo.
12 Zechariah tounamatar tit batabat itin yan hamu iwa’an ana bir ra’at,
13 Wolo riri lepe le lirpowoye, “Sekeraia, ye turiye pato. Ye eletei Ma Ili le le lingiteiye fei le moto peiye Elisabet, ne ma nilaye lol ninge tulei. Ye ma inawo Jon.
13 baise tounamatar eo, “Zechariah men inabir! God a yoyoban nowar. O aaw Elizabeth boro yan namatar naatu nataub kek orot nayai o wabin John iniwab.
14 Onom peiye ma nire flo le ye ma onom teingine le nimoure mete nemple wuru pepe re pe ma onom teingine piri wem nimou nila.
14 Nati kek orot natutufuw ana veya o ya wanawanan boro yasisir kawasa awan nakaratan, na’atube sabuw moumurih maiyow auman boro hiniyasisir,
15 Le ma fale metine ili lite Ma Ili. Le ma laplei wain tipeluwi lo tipeluwi nemple singe pepe kolo olo. Wem nimou nila tani notei, Riri Teingi ma lunkuwo.
15 anayabin Regah matanamaim i boro orot gagamin ta. Iti kek wine o harew fokarih men natom, naatu God Anunin Kakafiyin boro niwanasum auman nama’ama natufuw.
16 Le ma kesipe nimoure mete wuru pite Israel, kesipe nou laptowo Ili, le Ma Ili lelpe.
16 I boro Israel sabuw maumurih na’in nabow hinamatabir maiye Regah hai God isan.
17 Le ma linuwo Ili le, le Ma Ili ma watowo singe re longo watafei metine nimou Ilaija. Le ma kesipe yaire re eple tuleingi nou laptei-nemple le nimoure mete piti pinpim il, le ma nou weisipe laptei pingowo tisi liti pratei teingipe tuwopou, le le ma loporipe nimoure mete piti pratei pungario Ili.”
17 Naatu God ana dinab orot Elijah ana fair baib na’atube boro nab Regah aunan ni’iyon nan, kek tamahinah bairi dogoroh nikitabir hinan hinita’imon maiye; sabuw baifanasairayah dogoroh nikitabir hinan mutufor ma ana not gewasin hinab, naatu Regah ana sabuw nabobunabuna’ih.”
18 Fei Sekeraia lirpowo riri lolpepei, “Wuso il pepei pe punkom, ki ma kretai kolomen? Ki oli kire kutei le moto peiki re ne one nire noteiye.”
18 Zechariah tounamatar iu, “Iti i boro mi’itube anitumatum? Anayabin ayu i ai regah, naatu aawau auman ibabine sawar.”
19 Le riri lepe le namti lirpeiye, “Ki Gebriel, ki kile malfem kire Ma Ili le le laiteiki kau piti ma kirpeiye kire il teingipe pepei.
19 Tounamatar iya’afut eo, “Ayu i Gabriel God nanamaim abatabat, imih ayu iyafaru o airit oisan tur gewasin abai ana o a tur ao’owen,
20 Wolo ye ulpope il peiki kolo olo, le wem lelpetei, il fei pepei pe ma fale punkom. Wusoli ye ulpope il kolo olo, ki ma kapi il nampliye. Ye ma irpepei kolo olo e e fale wem il wuso ki topwepe kapiri kireye pepei pe ma fale punkom, wem moto peiye nila ninge ye ma nou irpepei.”
20 baise ayu au tur men itumitum, imih o boro mena nabit, inama nanan sawar mataramih ao ana veya’amaim namatar, abisa ao’omatan nan niturobe.”
21 Wem Sekaraia wala lato winem leinginim, mete wuso pratei towa yawi pepe pe onposisi piti polomen so le lato wem ulel lepe.
21 Nati ana maramaim sabuw ufunane hima’am hai kasiy ra’at, Zechariah manin maiyow Tafaror Bar wanawanan ma’am isan.
22 Wem Sekeraia noro le towa yawi, le il men re lirpepe nimoure mete kolo le pe so pretai polpepei le lus kere lulwepe men falowo wem le lato winem lite Ma Ili leinginim. Sekeraia il olo lirpei koloye, le lire esi kosape lirpolo pe miso pretai le il olo kapi namplioye.
22 Naatu Zechariah Tafaror Barene titit ana mar, tur oisan menan bit, sabuw nati’imaim hi’itin hiso’ob ina’inan ta isan matar, naatu tur o isan menan bit umanamaim imanuman bairi hio.
23 Wem Sekaraia lesio towa lele liti winem lite Ma Ili lepe, lesio le laltu le nou le uf lele.
23 Zechariah ana bowabow Tafaror Bar wanawanan sasawar ufunamaim matabir maiye na ana bar tit.
24 Wem re ulel kolo le moto pele Elisabet ne yofu, le ne naro ne towa yawi kolo, ne nato ninge winem leinginim ne anongou twinges te twinges niliyeye (5).
24 Nati ufunamaim a wan Elizabeth yan matar, sumar etei umatroun na’atube baremaim nutanub ma.
25 Ne nirpeiye, “Fei onomtei Ma Ili kaneiki lire tisi fei lepei. Ki kilape eple kolo le ki topo oli wolo fei Ma Ili kapi taniki.”
25 Elizabeth eo, “Regah bounabo ibaisu au biya’ohow, orot babin matahimaim etei’imak bosair.”
26 Elisabet wala yofu lultei ne anongou pire esi plen poungo le nele lire eti kera (6), wem fei lepe Ma Ili laisi riri, nange lele Gabriel, Ma Ili laisi riri lepe le uf pinawo Nasaret lato tef liti Galili.
26 Elizabeth ana sumar umatroun ta’imon ana maramaim God ana tounamatar Gabriel iyafar in Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Nazareth imaim tit.
27 Riri lepe le lilape il pite moto lainou nenpe wuso pe topwepe il papiri piti ne ma naise metine nele nange lele Josep le le ninge palyene lite metine ili piti luntoluwepe mete piti Israel sungoi liye, nange lele Devit. Le moto lainou nepe ne nange pene Maria.
27 Nati’imaim babitai ta biyan numin Joseph, aiwob orot David ana agir ta i ana rum hiomatan ma’ama biyan tit, babitai wabin Mary.
28 Riri lepe le le falene le le lirpeiye, “Onom malye, Ma Ili lireye ratei, le le lirkilau laileleiye.”
28 Tounamatar na babitai biyan tit eo, “Tufuw isa nama! Regah o isa i yan ebaib kwanekwan, naatu baigegewasin o ebit.”
29 Fei, Maria olo onom moingine nire il pite riri lepe le ne wala onposiepe il pele pe pato polomen.
29 Mary iti tur nonowar ana veya biyababan na’atube bai naatu ana kasiy ra’at iti merarayow ana’an isan.
30 Riri lepe le lirpeneye, “Maria, ye turiye pato, wusoli Ma Ili onom teingine lireye.
30 Baise tounamatar eo “Mary, men inabirumih, anayabin God o isa ebiyasisir gagamin maiyow.
31 Ye ma yofu le ye ma ila ninge tulei le ye ma inawo Jisas.
31 O boro ya namatar inatoub kek orot inayai, naatu wabin Jesu iniwab.
32 Le ma fale metine ili le pe ma pinawo pirpolo le ninge lite Ma Ili yuweitei. Ma Ili, le Ili, le ma laltei fale lire metine ili piti luntoluwepe mete watafei mantei lele Devit.
32 I boro orot gagamin naatu God auyomtoro’ot Natun narouw nao, naatu Regah God boro aiwob nitin, marasika ana’agir David bitin na’atube.
33 Le le ma metine ili piti luntoluwepe eple palye pite Jekop, le ma luntoluwepe wem oli oli, le towa lele ma kere kolo, ma lato lingi wem wem.”
33 Naatu Jacob ana rara’ane i boro ni’aiwob wanatowan, naatu ana aiwob i boro nama wanatowan, wanatowan ana yomanin en.”
34 Fei Maria nirpowo riri lepe nolpepei, “Ki wala moto yefline le fei pepei ma fale polomen?”
34 Mary tounamatar isan eo, “Ayu i biyau numin. Iti i boro mi’itube namatar?”
35 Riri lepe le namti lirpeneye, “Riri Teingi ma lunkiye le singe pite Ma Ili pele puwaleye. Il pal pepei so ninge lepe onom pele ma felkele le pe ma pinawo le ninge lite Ma Ili.
35 Tounamatar iya’afut eo, “Anun kakafiyin boro niwani, naatu God ana fair boro natarsumi, imih iti kek Kakafiyin natutufuw i boro God Natun hinarouw hinao.
36 Ye onposiene itatei peiye Elisabet. Pe pirpei polo ne miso nilape eple kolo, wolo ne fei yofu ne anongou pire esi plen poungo le nele piti lire eti kera (6). Ne one nire noteiye wolo, ne fei yofu.
36 Naatu o tura Elizabeth sabuw a’arin hirouw hio baise boun babine tafan yan matar ana sumar umatroun ta’imon sawar.
37 Ma Ili miso lesio men lire wanketei kolo olo.”
37 Anayabin God isan sawar etei’imak i men ta fokarinamih.”
38 Fei Maria nirpeiye, “Ki moto piti kesio towa lite Ma Ili, men wuso irpei pepe ye ma usape faleiki.” Le riri lepe le lusane, le le le taniene.
38 Mary eo, “Ayu i Regah ana akir wairafin, abis isou kuo na’atube namatar.” Naatu tounamatar Mary itumar tit.
39 Wem ulel kari wem wuso riri fale lirpene Maria nepe kolo olo, wem ulel kari kolo, le Maria neifale frou ne uf kumpu lifei tef lupai linpei lifefei, tef lite Judia.
39 Nati ana veya’amaim, Mary matan kabiy bobuna ra’iy yen in Judah wanawananamaim oyaw na’atune bar merar gagamin ta imaim tit,
40 Maria ne fale ninki ne winem lite Sekeraia le ne neisine Elisabet.
40 Zechariah ana bar wanawanan run Elizabeth ana merar yi. Mary Elizabeth ana merar eyiy|alt="Mary greeting Elizabeth" src="CN01609b.tif" size="col" loc="Luk 1.40" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.40"
41 Wem Elisabet ningitene Maria wuso neisine nepe, eple pratei yofu lite Elisabet nepe pe weitetei pratei leinginim. Riri Teingi lunkuwene Elisabet,
41 Elizabeth Mary ana merarayow nonowar ana maramaim, yan wanawanan kek inu’in ia’ayob, nati’imaim Anun Kakafiyin Elizabeth iwan
42 le ne nirpei il lipi nirpeiye, “Nimoure eryai pepe pe olo, le ye yoteteiye Ma Ili laileleiye loporotei, le ninge wuso ye ma ila lepe re, Ma Ili lailolowo.
42 fanan aumetawat eo, “God ana baigegewasin o ebit baibin etei tafahimaim, naatu ya wanawanan a ub auman God ebigegewasin!
43 Piti men ma men lipitei fei pepe pe faleiki le nimou piti ili leiki ne nau nuliki?
43 Aisim sawar gagamin na’in iti na’atube isou matar, au Regah hinah na ebinanawanu?
44 Wem ki kingiteiye eiteiki, eple frou weitetei re rautu potei pratei yofu leiki leinginim.
44 O a merarayow anonowar ana mar, kek yau wanawanan inu’in yasisir auman ia’ayob.
45 Ye ma onom teingine wuso ye ulpo irpolo il pite Ma Ili pele wuso lirpeiye pepe pe ma fale punkom.”
45 O a baitumatumamaim baigegewasin ibai, God eo’omatani boro nan turobe namatar!”
46 Fei Maria nirpeiye,
46 Mary eo,
47 le onom peiki teingine niri Ma Ili, le metine piti kaneiki,
47 Naatu yau wanawanan yasisir awan karatan,
48 wusoli le onposiki, ki moto yaune piti kesio towa lele. Fei le le le, mete yeflipiye pe ma pinaiki pirpolo ki onom teingine,
48 Anayabin i ana akir wairafin wabin men gagamin baise nuh, imih boun ebubusuruf sabuw etei boro ayu baigegewasinayan hinarouw hinao.
49 wusoli Ma Ili singetei le laptei men lipitei faleiki. Nange lele olo teingitei,
49 Anayabin sawar gagamih God Fairin ayu isou sinaf.
50 le le onom manepe mete wuso turwepe piri lepe, le onom manepe manre le eple palye piti pingi pingi re pepe.
50 I ana kabeber i aunan etuwatuw, sabuw hitufuw tema’am,
51 Le lire eti lele lesio towa ilitei le mete wuso onposi piti ma pesio towa men le pe rautu potei pepe, le laptu pire fla.
51 God umanamaim sawar fairih sinaf,
52 Mete lipi piti puntoluwepe mete nemple, le ma laptei pe tef watafei pe mete yaupe, le mete yaupe pepe, le ma namti leilape pe yuwei watafei pe mete lipi.
52 Aiwob fairih hai ura ma’ama’amaim bow yara’iyih,
53 Mete wuso nimpi naplei pepe, le ma watepe men nange teingipe le mete wuso pe oweli men nange pelpe wurutei pepe, le ma laisipe pire esi yaupe pe.
53 Sabuw aa himomorob, sawar gewasihimaim ituwih,
54 Il wuso le topwepe lapiri lire manre yaire pouku pepe, le ma lesiepe lapiri le le ma kanowo Israel, le metine piti lesio towa lele.
54 Ana omatanen ata a’agir eo’omatanih i kaif,
55 Le onposi piti ma kosawo Abraham le onom manowo le eple palye pite Abraham re le ma onom manepe wem oli oli.”
55 Abraham nuh kakabibir na’atube,
56 Fei Maria nire Elisabet roum ratei anongou twinges niliyeye, le ye lo ne nusane le ne nou ne uf lene.
56 Mary sumar etei tounu na’atube Elizabeth hairi hima, imaibo matabir maiye na ana bar tit.
57 Wem Elisabet nilape eple, ne nila ninge tulei.
57 Elizabeth ana toub isan veya na tit, naatu toub ana kek orot yai.
58 Mete wuso pratei malfem pirine pepe, le nimoure mete piti pepi teluwi alpe niliyeye, pe pingitei wuso Ma Ili lirine teinginetei nepe, le pe pantene pepi enke teingipe pasio.
58 Tain tuwan naatu ana ofonah, God ana baigegewasin gagamin na’in Elizabeth bitin ana tur hinowar hina ana merar hiyi bairi hiyasisir.
59 Wem ninge kumpu lepe le epli wem pire esi plen poungo le twinges niliyeye pite eti plen (8), wem fei lepe pe ma palowi topo lele le pe ma pinawo Sekeraia, nange lite yaitei lele.
59 Naatu fur ta’imon ufunamaim, kek ana’ar mo’on afuwin wabin baiwabin isan tain tuwan etei hina. Tain tuwan hikokok kek wabin i boro Zechariah, tamah wabinamaim hitiwabimih hio,
60 Wolo nimou pele nirpeiye, “Olo, nange lele ma minawo Jon.”
60 baise hinah eo, “En! Kek wabin i boro John taniwab.”
61 Pe pirpeneye, “Wolo ise pite teluwi alpe niliyeye pepe ise nele leise re le nange lele fei lolpepei lepe kolo olo.”
61 Sabuw hio, “O taituwa wabih men ta nati na’atube ema’ama boro kek wabin nati taniwab.”
62 Leye lo pe pire esi kosawo yaitei piti ma lirpepe lire nange men le ma linawo kumpu lepe.
62 Basit umahimaim kek tamah isan himan wabin menatan kokok baiwabin isan hibatiy.
63 Liso Sekeraia lepletei lire erau yalpe piti ma laltei nange laitei le le so laptei lolpepei, “Nange lele Jon.” Le pe pinlele potei olpe.
63 Zechariah eo fef hibai hina hitin imaim kirum eo, “Kek wabin i John.” Sabuw etei hifofofor men kafaita.
64 Wem fei lepeye Sekeraia nou lirpepei le le leilala nange lite Ma Ili.
64 Nati ana veya’amaim Zechariah menan bit ma’am menan kerer busuruf tur eo, God bora’ara’ah.
65 Mete wuso pratei malfem piri pepe pe turu potei pire men wuso fale pepe le il rofro pinge tef lupai linpei lifefei lite Judia.
65 Taintuwan etei awah hae’e hai baifofofor ra’at, baise abisa himamatar ana tur tasasar tit tafaram Judea wanawanan sabuw etei hinowar.
66 Mete yeflipiye wuso pingitepe il pepe pe onposiepe le pe peite nemple polpepei, “Ninge kumpu fei lepei lepe le ma lolomen?” Le singe pite Ma Ili punkuwo kumpu fei lepe.
66 Sabuw etei iti sawar matar ana tur hinonowar isan hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti kek narara’at ana itinin i boro mi’itube?” Anayabin Regah uman i iti kek biyanamaim ma’am.
67 Fei Jon yaitei lele Sekeraia lepe, le Riri Teingi lunkuwo le le lirpei il pite Ma Ili lirpeiye,
67 John tamah Zechariah Anun Kakafiyin targabuw, God ana ewamaim tabor eo.
68 “Ku meila nange lite Ili, le Ma Ili lite Israel. Le laule kaniepe mete pele le le kesipe laptei pe yawi tanio moingi lite il olpe pelpe.
68 “Regah tanabora’ara’ah, Israel sabuw hai God, anayabin i ana sabuw baiyawasih isan natit,
69 Le wauku metine nele singetei, le metine piti ma kanouku. Metine fei lepe le ninge palyene lite Devit, le metine piti lesio towa lite Ma Ili.
69 Baiyawasenayan fairin anababatun David ana rara’ane enan,
70 Sungoi liye Ma Ili lirpei il fale nemi pite mete emarengi wuso pe enke pelpe olo felkele pepe, le lirpei il pepei:
70 marasika ana dinab wanawanahimaim eo’omatanih na’atube.
71 Le topwepe il lapiri piti ma kanouku taniepe mete eringi pouku, le le ma kanouku taniepe singe pite mete wuso enke olpe pirouku pepe.
71 boun it boro ata kamabiy sabuw umahine, naatu sabuw fairih tibifa’ifa’it umahine niyawasit.
72 Le lirpei lolo “Le ma onom manepe manre yaire pouku, le le ma onposiepe il tuwopou pele wuso topwepe lapiri pepe.
72 Ana obaibasit kakafiyin bimatar imaim nuh ata a’agir kabeber itih,
73 — ausente —
73 naatu iti obaibasit i marasika God ata agir Abraham eomatan,
74 — ausente —
74 imih boun it ata kamabiy sabuw umahine baiyawasit isan natit ebiyawasit, naatu fair ebitit God isan men erebir auman tanabow,
75 Ku enke pouku ma felkele le ku ma mratei teingipe tuwopou le le ma lirouku mratei wem oli oli.”
75 God matanamaim tanakakaf naatu tanayasairit ata ef mutufurinamaim tanakwafir wanatowan, wanatowan.
76 “Ninge leiki, ye ma pinaye pirpolo ye metine nimou lite Ma Ili yuweitei. Ye ma inuwo Ili e piti ma nalio tisi,
76 Naatu o ayu natu, o boro God auyomtoro’ot ana dinabumih inamatar, Regah aunan ini’iyon inan ana ef inayabuna,
77 le piti ye ma irpepe mete pele irpolo le ma kaniepe le il olpe pelpe le ma onposiepe kolo olo.
77 ana sabuw yawas isan inakubuna hai tur ina’owen bowabow kakafih hinihamiyen God hai kakafih nanotawiyen yawas hinab.
78 Ma Ili louku, le metine piti onom manepe mete le le metine piti onom malye. Le ma lini luwouku watafei epli,
78 Anayabin ata God, i ana manaw kabeber wairafin, i wanawananamaim marakaw marane boro nakusisiar nare,
79 le le ma lini luwo teplai yuwei lau luwoku mete piti mratei tulum munkunum liti ma, le le lini luwouku piti ma kosauku tisi liti ratei mire enke malye.”
79 sabuw iyab guguminamaim tema’am naatu murumurubih hai youninamaim tema’am tafatamaim namarakaw, at narumutufur nanawiyit tanatit tufuw ana efamaim tanaremor.”
80 Fei, ninge kumpu lepe le leilo le lire metine ili le Riri Teingi re lirkilau lunkuwo. Le ratei linge tef oli era re telmane ye yawi, ratei le le fale epli wem piti le ma falepe mete piti Israel alepe nimin.
80 Kek biyan naatu ayubin hairi ana fofonin ra’at yen orot matar, naatu run in arar yan imaim ma ana fair bai, imaibo tit ana bowabow Israel sabuw etei nahimaim busuruf bow.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.