Hebreus 10
Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI
1 Il Lipi wuso Moses watepe pepe, pe pirpei kosape mete pire tisi liti rautuwo Ma Ili wolo mete miso kapi menmen teingipe wuso Ma Ili onposi piti ma watepe pepe kolo olo, pe miso kapi kolo wusoli pe pingiepe piti peptawi siye paptowo Ma Ili lepe, pe pingiepe pinge yuwei yawi, le menmen punkomtei pepe wala pinsi olol pato. Epli wem oli oli, eringi nemple nemple, mete pingiepe Il Lipi pepe piti peptawi siye paptowo Ma Ili, wolo siye wuso peptawi pepe, pe kaniepe mete fale teingipe pire Ma Ili kolo olo.
1 Moses ana ofafar hibi’ufunun i sawar gewasin boro uf hinan ana itinin, men yabin anababatun bi’obaiyihimih. Ana’an nati isan kwamur etei matan hiyi sibor yumatan ta’imon, na baiyubin God kwafirin isan hisisibor, wanawanah hai kakafin men kafa’imo kukusouwimih.
2 Le wuso siye wuso peptawio Ma Ili pepe, pe miso kaniepe mete fale teingipe pire Ma Ili le il olpe pelpe re Ma Ili ma nou onposiepe kolo oloye, mete wuso rautuwo Ma Ili lepe, pe enke pelpe ma piripe flo, le pe ma nou peptawi siye nemple paptowo Ma Ili kolo olo. Wolo pe polpepe kolo, wusoli siye wuso peptawio Ma Ili lepe, pe kaniepe fale teingipe pire Ma Ili kolo olo.
2 Baise nati siboromaim takukusouwih na’at, nati sibor boro hitihamiy. Anayabin kwafirenayah hisisibor ana veya hai kakafin tutufin etei mar moumurih ina’in isan mar ta’imon kusouwih. Naatu dogoroh naniyan hitatatam hai kakafih etei i sawar.
3 Le pe min so pingiepe piti peptawio Ma Ili siye eringi nemple nemple, polpepeye pato le pe wala onposiepe il olpe pelpe wem oli oli.
3 Baise nati siboromaim kwamur etei nuhih ekukusib i bowabow kakafin wairafih.
4 Wusoli teluwi lite bulmakau re meme miso kaptetei il olpe pite mete kolo olotei.
4 Anayabin cow orot naatu goat hai rara’amaim men karam boro bowabow kakafih tabosairen.
5 Min polpepei so wem Krais onposi piti lau tef lepei, le lirpowo Ma Ili lolpepei,
5 Isan imih Keriso tafaramamaim namih Tamah isan eo, “O men kukokok sibor o siwar, imih ayu biyau ibogaigiwas,
6 Ye onom teingine kolo wem mete peptawi siye yeflipiye pifei tile, lo pe paptei waiye piti ye ma nou onposiepe il olpe pelpe kolo olo, ye onom teingine asiepe kolo.
6 bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafin notawiyen isan sibor teya’ay, o men kubiyasisir.
7 Leye lo ki kirpei kolpepei, ‘Ma Ili, ki min lepei piti ma kingiepe il menemple wuso ye onposi piti ki ma kingiepe pepe, min watafei il piti paitei yousi pite Il Lipi wuso ye watowo Moses le pe pirpei pireiki pepe’.”
7 Imih ayu ao, “God ayu iti, a notamaim abisa kukokok na’atube kuo asinaf, a Bukamaim isau i’o hikirum inu’in na’atube.”
8 Ise yulwepe il wuso Krais linu lirpei liri Ma Ili wem le lirpei lolo, “Siye re oweli wuso mete paptei waiye pepe, le siye wuso peptawiye yeflipiye pifei tile le pe piti mete paptei waiye le pe peiteye piti ye ma nou onposiepe il olpe pelpe kolo olo, mete polpepei piti rautuye wolo ye inaulo le ye onom teingine asiepe siye re oweli fei pepe kolo olo.” Siye re oweli wuso mete paptei watowo Ma Ili lepe, pe polpepe pingiepe il piti paitei Il Lipi pite Moses pepe wolo olo, Krais wala lirpei il fei pepe liripe.
8 Wantoro’ot eo, “Sibor naatu siwar o bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafih notawiyen isan tisisibor, o men kubiyasisir.” Basit sabuw i ofafar eo na’atube tisisinaf baise o a naniyan i men ebibasit naatu men kubiyasisir.
9 Leye lo le nou lirpei il nemple pingi, lirpei lolo, “Ma Ili, ki min lepei piti kingiepe il menemple wuso ye onposi piti ki ma kingiepe pepe.” So tisi tangu liti mete rautuwo Ma Ili wem pe paptei oweli re peptawi siye paptowo pepe, tisi fei lepe Ma Ili ma nou lupingio piti kaniepe mete kolo oloye. Wolo le laltei tisi nele yefli piti kaniepe mete, le tisi fei lepe Ma Ili laltei liri Krais wem le la, le teluwi pele noro kaptetei il olpe pite ku mete yeflipiye piti tef.
9 Imaibo eo, “Ayu iti God, abisa kunotanot na’atube anasinaf.” Imih God sibor atamanin ya’asair naatu sibor boubun bai na efanin yai.
10 Wusoli Jisas Krais lingiepe il wuso Ma Ili onposi piti le ma lingiepe pepe, le fei ku yeflipiye fale teingipe mire Ma Ili wem Krais wai lotei piti la wem niliye le teluwi pele noro kaptetei il olpe pouku.
10 Naatu God ana kokomaim Jesu Keriso na it etei ata kakafin isan mar maumurih na’in efanin mar ta’imon maiyow, i taiyuwin biyan siboromih yai, ata kakafinane kusouwit tana biyat kakafiyin matar.
11 Mete pite Juda wuso pesio towa liti paptei oweli re peptawio Ma Ili siye piti kaniepe mete pite Juda pepe, pe epli wem oli oli pile pesio towa lelpe fei lepe le epli niliye pe ma pingiepe nauyou nauyou, wem wuru piti peptawi siye paptowo Ma Ili. Wolo siye wuso peptawio Ma Ili pepe, pe miso kaniepe mete kolo le Ma Ili wala onposiepe il olpe pelpe.
11 Firis veya matan hiyi hibat kwafiren ana ef eo na’atube bowabow kakafin notawiyen isan sibor yumatan ta’imon hiya’iyai. Baise men kafa’imo nati siboromaim bowabow kakafih kusouwimih.
12 Wolo Krais wai lotei piti la lungwouku wem niliye le teluwi pele noro kaptetei il olpe pouku, le fei pepei ma kanouku wem oli oli. Wem Krais lolpepei fei, le le lifei eti tilpi lite Ma Ili.
12 Baise Keriso na sibor mar ta’imon maiyow yai, bowabow kakafih etei bosairen, naatu yen God uman asukwafune mare ema’am.
13 Krais fei lifei lepe lungario Ma Ili piti ma kesipe mete eringi pele laptei pratei ire yepe tef le Krais ma loluwepe lapiri.
13 Yen mamare ana veya’amaim na iti boun titit, i ma ekakaif God ana kamabiy sabuw nabow anamaim naya isan.
14 Krais la wem niliye le teluwi pele noro kaptetei il olpe pite ku mete piti tef, le mete wuso wai potei pe Ma Ili lepe, teluwi pite Krais kaniepe fale teingipe tuwopoutei pire Ma Ili le pe wem oli oli onposi piti pratei pire enke teingipe felkele.
14 Anayabin Keriso na taiyuwin biyan mar ta’imon sisibor ana veya it iyabowat bowabow kakafinamaim tama’am wanatowan ana kouksouwen itit, naatu kubaituturit tana God ana sabuw tamatar.
15 Le Riri Teingi re, le lirpouku lire menmen fei pepe. Le linu lirpei lolpepei,
15 Anun Kakafiyin wantoro’ot it isat kukurereb ana tur i iti,
16 “Il pepei ki topwepe kapiri kiripe mete peiki, wem lingi, ki Ma Ili kirpei piti ki ma kaptei il lipi peiki pultei enke pelpe, le ki ma kaptei pratei falongou pelpe.”
16 Regah eo, “Mar boro enan obaibasit sabuw isah boro iti na’atube ana sinaf, au ofafar etei boro dogorohimaim anayai naatu hai notamaim ana kirum saise hinanot hini’ufunun.”
17 Leye lo le nou lirpei lolpepei, “Il olpe pelpe ki ma nou onposiepe kolo oloye.”
17 Naatu iban eo maiye, “Hai bowabow kakafih naatu hai sinaf kakafih boro men ana notamih.”
18 So wem il olpe pouku pepe Ma Ili ma nou onposiepe kolo olo, ku ma nou mingowo tisi tangu liti meptawi siye maptowo kolo oloye.
18 Imih ata bowabow kakafih naatu ata sinaf kakafih etei bosairen naatu sibor ya bowabow kakafin notawiyen auman i sawar.
19 Ilim winkem peiki, Jisas la fei piti kapunuku wingi le ku miso me malfem mire Ma Ili.
19 Isan imih taitu, Jesu morob ana rara rara’iy ana maramaim it Sis Kakafiyin Kakafiyin anababatun run isan ana obaibasit i tabai, imih tana’abar totofar tanan tanarun.
20 Le naluku tisi nele yefli, tisi liti kanouku mratei mingi wem wem, le le naluku tisi fei lepe wata pirpolo le rapu ranguwom wuso lultei kari elpeingo leinginimtei liti Ma Ili lotei lifei lepe, le fei pepe, le kosauku piti le naluku tisi wem le wai lotei piti mete olpe petesi la le pe tingeli laitei nimpe.
20 Naatu run isan Jesu etawan boubun botawiy, yawas ana ef anababatun, naatu faifuw hitaiy re efan kakafiyin anababatun hir inu’in i Jesu biyan it isat momorob ana maramaim ef botawiy.
21 Fei ku, metine liti kanouku lepe, le olo luntoluku mete pite Ma Ili pele fei, le le lesio towa lile onom pite Ma Ili piti kanouku.
21 Naatu boun it ata firis gagamin God Ana Bar wanawanan sabuw tutufin etei ekakaif.
22 So ku ma me malfem mire Ma Ili, ku me mire enke teingipe piti mire punkom mulpowo le ku ma mirkilau mingiepe il pele. Enke pouku leinginim, ku ma nou onposiepe il re men nange olpe kolo olo, le ku ma kotopape topungou pouku wem ku tounga pesipe il olpe le pe keitetouku piti mingiepe il pite Krais.
22 Isan imih dogorot tutufin etei ere baitumatum auman tanan taniyubin Tamat God sisibinamaim tanabat. Anayabin ata not kakafih ana biya’ohowane etei kusouw, naatu biyat auman harew matan koumedarinamaim ikifuw.
23 Ku onom natope menmen teingipe wuso Ma Ili lirpei piti ma wauku pepe, so ku ma mirkilau mesiepe re mingiepe il wuso ku mulpope pepe wusoli Ma Ili ma wauku menmen fei pepe punkom, le ma lempetouku kolo olo.
23 Baitumatum iti tabai nuhit fot tama isan ta’orereb i tanabukikin tanama, anayabin God ana omatanen etei isah i ebobosunusunub.
24 Ku ma onposi piti kane nemple so ku onom puwo nemple re mailele nemple.
24 Imih taiyuwit wanawanatamaim taituwat bairi taninuwatet tanibaibaisbonen, naatu yabow itinin auman tanasinaf bowabow gewasin tanabow.
25 Wai louku piti manfi nemple piti mirpei mire il pite Ma Ili lepe, ku ma musa kolo olo. Ilepe pouku polpepe fei le pe onposi pirpolo ma pile ire pelpe. Wolo ku ma mirkilau mingiepe il pite Ma Ili mirpei piti meila nemple enke re wai nemple topo weli wusoli ise retai wem olo lire malfemye piti Apa Ili ma nou lau piti kapi il laptei liripe mete.
25 Men sabuw afa baita’ay hikwahir bar tema’am na’atube tanasinaf ata kou’ay tanihamiyimih, baise taiyuwit koufair tanitit aumetawat tanabow, anayabin Regah na isan ana veya i na ekakabom.
26 Ku fei mretape il punkomye, le wuso ku onposi piti ma nou mingiepe il olpe, menele teingi lato fei linei ma ku kali watowo Ma Ili soma le ma onom pete il lire il olpe pouku pepe, olotei.
26 Baise it turobe ana so’ob i hini’obaiyit tanasoso’ob ufunamaim bowabow kakafih sinaf isan tanayakitifuw tanama tanasisinaf na’at, a tur ao’owen bowabow kakafin ana sibor men ta ema’am.
27 Ku ma molomen, olo, ku ma turuku, mratei mungario Apa Ili piti ma nou lau kapi il laptei lirouku. Wem fei lepe wem le kapi il laptei lire mete yeflipiye, mete piti pinpim il pite Ma Ili, le ma liripe pinki weli ili le weli ma laplei liripe nempleiye.
27 Baise nati efanin it boro birumaim tanama baibatiyen ana veya tanakaif, naatu ana’ar fofor wairaf auman tanakaif, nati wairaf i sabuw iyab God isan tibikamabiy boro na’arahih!
28 Wem metine nele tounga pesipe Il Lipi pite Moses, pe ma kapi il paptei piri, le wuso mete twinges lo twinges niliye, pe pamtuwo pirpolo metine lepe, le tounga pesipe Il Lipi punkom, pe ma onom manowo kolo, wolo pe ma petesi la.
28 Nati ana veya’amaim sabuw iyab Moses ana ofafar hi’a’astu’ub orot rou’ab o tounu hi’itih hina baibatiyenayan orot matah hikukurereb mutufor himomorob baiwan babanih en.
29 Le wuso metine nele piti lulpowo Ma Ili wolo le weitei le le tounga pesi Ninge lite Ma Ili, menele ma falowo? Moingi ilitei ma falowo wusoli le onposi lirpolo teluwi pite Krais wuso pesiepe il pingi wuso Ma Ili topwepe lapiri lirouku ku mete piti tef pepe, metine lepe le onposi lirpolo pe olo yaupe, menele teingi fale lingepe kolo olo, le pe olo kaptetei il olpe pele kolo. Le le kelelawo Riri liti onom manouku. Metine fei lolpepe lepe, Ma Ili ma yifa lempesi watowo moingi ilitei.
29 Kwanotanot orot yait God Natun nab urar nararauwariy ana baimakiy boro kikimin nab? Naatu obaibasit ana rara’amaim i ana kakafin kukusouw nab ni’ib anayabin en nao, naatu Anun Kakafiyin manaw kabeberayan nigigim isan tur kakafih nao. Kwanotanot nati orot ana baimakiy boro kikimin nab?
30 Wusoli ku mretai piti Ma Ili lirpei lolpepei, “Ki kutei ma namti watepe moingi, ki ma namti kirine peiki piti watepe flis.” Le le nou lirpei lolpepei, “Ki ma kapi il kaptei kire mete peiki.”
30 Anayabin it etei tur iti na’atube eo i taso’ob, “Ayu boro sa anabow naatu aniwayow,” naatu eo maiye, “Regah boro ana sabuw nibatiyih.”
31 Le wuso Ma Ili piti ratei lingi wem wem lepe, le onom kotu lirouku, ku ma turuku olpetei mire eti pele piti wauku flis re moingi.
31 God wanatowan ma’ama’anin na’of nabuwi uman wanawanan inarur boro kakafin kakafin anababatun inab.
32 Ise onposi piti wem linu wuso ise yulpope Il Teingipe pite Ma Ili, le moingi wuru faleise, wolo pe weiteise yuwalo yasiepe kolo olo, ise yile singe.
32 Kwananot boubuntoro’ot God ana marakaw kwabaib ana veya’amaim, biyababan moumurih na’in kwabai, baise a baitumatum kwabukikin kwabat.
33 Wem wuru mete pirpei kelelaise yile lutepe pite nimoure mete wuru, le pe namplise uru, le wem ise yulwepe ilepe wane peise pila moingi fei polpepei, ise yantepe yepi yila moingi.
33 Veya afa sabuw etei matahimaim tur kakafih hi’uwi naatu hirukoukuwi biyababan hit, afa turanah tur kakafin hi’uwih biyababan hibaib wanawanah kwarun bairi hai biyababan kwabai.
34 Mete piti pifei winem oli, moingi lelpe ise yantepe yepi yila, le wem mete kapise oweli men nange peise taniese, ise enke olpe yasiepe kolo wusoli ise retai piti ise ma kapi menmen teingipe wuso Ma Ili lirpei piti ma waise pepe, le pe ma kaneise wem oli oli.
34 Sabuw afa dibur hima’am hai biyababan bairi kwafaram kaununub kwaitih, sabuw afa hiyayakiyi yasisiramaim kwaihamiyih hiyakiyi. Anayabin kwa kwaso’ob sawar gewasin naatu wanatowan sawar boro uf hinan.
35 So ise ma yile singe wusoli Ma Ili ma lirkilau laileleisetei wem le waise menmen teingipe wuso le lirpei piti ma waise pepe.
35 Isan imih a baitumatum men naririm, baise kaufair kwanab kwanabat kwanan yomaninamaim boro a baiyan kwanab.
36 Ise yesiepe enke peise yapiri le ise yingiepe il wuso Ma Ili onposi piti ise ma yingiepe pepe, le wuso ise yolpepei, ise ma kapi menmen teingipe wuso Ma Ili lirpei piti ma waise pepe.
36 Yate nanub kwanitafofor kwanatit God abisa ekokok kwanasinaf, abisa eo’omatani boro nit.
37 Min watafei il piti paitei yousi pite Ma Ili, pe pirpei pepe, pe pirpei polpepei,
37 Anayabin,
38 Mete peiki piti teingipe tuwopou pepe, pe ma pulpoiki le pe ma nampir pratei. Le wuso nele lelpe tounga peteiki, ki ma onom teingine kasio kolo olo.”
38 Baise au orot menatan ana ef mutufurin boro baitumatumamaim nama, naatu au’uf nabatabat na’at ayu boro men aniyasisir.”
39 Wolo ku mete piti nou mile weitei kani onom mantepe il men nange olpe pite tef lepei kolo, le ku ma ma melengi kolo olo. Ku mete piti mulpowo Ma Ili punkom le le ma kanouku mratei moporo mingi wem wem.
39 Baise it men sabuw iyab au’uf hibat gurugurusen hibaib na’atube’emih, it i baitumatumayah boro yawas tanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.