1 Pedro 1

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ki Pita, ki pupane lite Jisas Krais, ki kantei youti nepei ne ise nimoure mete wuso Ma Ili keinise pepe, le ise ratei wata pirpolo ise pite uf tef lite uf tef nele. Ise kere ratei eryai yinge uf tef lite Pontus, Galesia, Kapadosia, Esia re Bitnia.
1 Ayu Peter Jesu Keriso ana tur abarayan, kwa isa a fef akikirum, God ana roubinen sabuw naatu touman sabuw na’atube earuwsabuy kwatit nanabin Pontus, Galasia, Capadosia na naatu Asia, Bitiniya wanawanan kwa ma’am.
2 Ma Ili, le Eiya lite yuwei, le linu onposi fei piti keinise, le Riri lele kaneise piti ratei yire enke teingipe felkele piti ise ma yingiepe il pite Jisas Krais, le teluwi pele ma kaptetei il olpe peise. Ma Ili miso lirkilau onom maneise re waise enke malye.
2 Kwa i Tamat God ana kokomaim rubiniy naatu i ana Anun Kakafiyinamaim kwa iwani i ana sabuw kakafiyin kwamatar. Jesu Keriso kwanabosiyasiyar naatu i ana rara’amaim nakusouwi uhew kwana matar. Karam kwa biyane, manaw kabeber naatu tufuw naya’abar nara’at.
3 Ku onom teingine mire Ma Ili, le Yaitei lite Apa Ili louku Jisas Krais. Ku ma onom teingine mire Ma Ili wusoli le onom manoukutei le wem Jisas Krais la, Ma Ili nou leila piti ma kanouku fale mire mete teingipe yeflipi le ku ma kali nempi nele liti ratei mingi wem wem. Le menmen fei lepei so ku onom natowo piti ma kali lepe,
3 God wabin tanabora’ah it ata Regah Jesu Keriso Tamah. Anayabin it isat ana baiwanbabanen i ra’at, Jesu Keriso morobone mimisir imaim yawas boubun itit. Imih it abistan isan tanotanot i nuhifot tama’am.
4 le ku so ratei mungario wem piti ku ma kapi men nange teingipe wuso Ma Ili loporipe piti ma watepe mete pele pepe. Menmen fei pepe Ma Ili olo laptei pifei uf teingi lato yuwei, le pe miso olpe re porworo kolo olo, le pe miso pelesesa kolo.
4 Imih it au nat tananuw God ana baigegewasin totobuyoy ana sabuw isah maramaim ya ti’inu’in tanabow. Nati sawar boro men hinamun, men hina’af, naatu men hinakusaisirih.
5 Menmen fei pepe, pe pite ise wuso yulpowo Krais, le Ma Ili luntolise lire singe pele le le olo lopori lotei piti kaneise yile singe ye ye ye wem Krais nou lau. Le kaneise wusoli ise yulpowo Krais.
5 Iti sawar i kwa isa, baitumatumamaim God ana fairamaim tafafar yawas bait isan God yabuna yomaninamaim nabow natit hinirerereb.
6 Ise ma enke teingipe yasiepe menmen fei pepe le fei, wuso moingi eryai pepe faleise, enke peise ma olpe wolo pe ma pato wem ulel kolo.
6 Iti isan kwa boro gagaminaka kwaniyasisir, baise anotanot mar kikimin boro kwanibiyababan, anayabin kwa boro yare ta ta wanawanan kwanarun kwani’akir.
7 Ma Ili lusape moingi fei pepe faleise piti ma lulise, ise yulpowo punkom lo olo. Min watafei gol, mete ma pali weli soma weisi fale gol nimou, wolo gol nimou lepe ma lelesesa. Ise yulpowo Ma Ili le fei pepe olo teingipetei pinuwo gol nimou, le Ma Ili ma lusape moingi faleise soma le ma lulise piti ise yire punkom yulpowo lo olo. Moingi faleise, le wuso ise yile singe, wem Jisas Krais nou lau alepe nimin, le ma leilape nange peise, liripe enke peise teingipe le le ma waise nange lipi.
7 Sawar iti temamatar i kwa a baitumatum efufufun, saise kwa a baitumatum boro narusouw niturobe. Routobon iti na’atube emamatar i gold te’afun terurubunai ana gewasin tebaib na’atube. Baise, kwa a baitumatum ana gewasin i ra’at gold natabir. Imih a baitumatum wainaben wanawanan narun fair nabaib ufunamaim boro nanawiy bora’araten fair baifa’en nit, Jesu Keriso nabirerereb ana veya’amaim.
8 Ise yuluwo Jisas kolo wolo ise onom puwol. Le fei re ise yuluwo kolo wolo ise yulpowo, le ise olo enke teingipitei le nemi peise wata pirpolo moingipe piti yirpei il menemple yiripe re kolo olo,
8 Basit men kwa’i’itin baise isan kwabiyabow, men kwa’i’itin baise kwabitumatum. Naatu iti yasisir i igewasin kwanekwan, men karam boro isan tanao taniduduramih.
9 wusoli ise yulpowo Jisas Krais, Ma Ili fei kaneise piti ratei yoporo yingi wem wem.
9 Anayabin ayub ana yawas bain isan ana ef i baitumatum akisin.
10 Mete emarengi pite sungoi pepe, pe pintatape il pire wem men Ma Ili ma kaniepe mete pele le pire tisi liti Ma Ili ma onom manepe mete le le ma kaniepe pratei poporo, le pe so pirpei nomnaipe pire menmen teingipe fei pepei.
10 Dinab oro’orot afa manaw kabeber God nabit isan hio kwanowar naatu nati yawas ana’an isan hamenamo yatehnub erekakaf hinuwet men kafaita.
11 Pe pintape il re kapi paptei pirpolo wem men soma Ma Ili ma kaniepe mete pele pratei poporo pingi wem wem, le menmen fei pepe ma fale polomen. Wem fei lepe, Riri lite Krais wuso lunkuwepe mete emarengi pepe, le leilape enke le pe pirpei pire moingi wuso Krais ma lila, le wem lingi menmen teingipe ma falowo.
11 Imih i tita’urin isan hinuwet mar biy boro namatar naatu boro mi’itube namatar. Keriso Anuninimaim dinab oro’orot iwanih hai tur eowen, Keriso nabi’akir ufunamaim wabin gagamin hinifai hinabora’arah.
12 Ma Ili watepe mete emarengi pepe enke piti pe ma pretai polpepei, towa wuso pe pesio lepe, pe onposi piti kane potei kolo, wolo pe onposi piti ma kaneise wem pe pirpei pire menmen fei pepe wuso ise fei min yingitepe pepe. Ise yingitepe wem mete piti peitaloise pire Il Teingipe pite Ma Ili, pe pirpeise le Riri Teingi wuso Ma Ili laisi laule yuwei lepe, le kaniepe mete wuso pirpeise pire Il Teingipe pite Ma Ili pepe. Il Teingipe pite Ma Ili wuso ise fei min yingitepe pepe, ririm pite yuwei re onposi pirpolo ma pingitepe re pretape wolo olo.
12 God ana dinab oro’orot isah irerereb abistan i hisisinaf i men taiyuwih isah hibowabowamih baise i kwa isa hibow. Naatu sawar abisa inu’in kob abarayah tur gewasin hibai hina boun hiorereb kwanonowar. I Anun Kakafiyin marane hiyafar re’ere ana fairamaim kwa isa hibinan kwanonowar. Naatu iti sawar isah tounamatar auman tekokok kwanekwan hinaso’ob.
13 So ise ma yoporipe enke peise piti onposi yoporo. Ise kotopape enke peise le ise ma yirkilau onom natowo Ma Ili piti ma lireise teingipe re laileleise wem Jisas Krais nou lau alepe nimin.
13 Isan imih a not kwabogaigiwas bai’a’it isan, matatoniwa’an kwa anuhifot anababatun baigegewasinamaim kwanayai, ana maramaim Jesu Keriso nabirerereb kwa boro nit kwanab.
14 Ise yingiepe il pite Ma Ili, le enke olpe peise pite pinu pepe, ise ma yusape nou pirkilau weiteise piti onom falepe il men nange olpe pite tef lepei kolo olo. Pe ma weiteise piti ma nou ratei olpe watafei wem linu ise wala retawo Ma Ili kolo, le ise ratei yire il olpe pepe.
14 Kwa i fanabow kek na’atube men kakafin ana naniyanamaim kwa ayawas nabonawiy marasika kwama’am na’atube kwanama’amih.
15 Wolo ise ma ratei yire enke teingipe felkele watafei Ma Ili lotei, le Ma Ili wuso linaise pepe.
15 Baise nati efanin God kwa eafi i kakafiyin, imih mar etei asinafumaim kakafiyi kwanama.
16 Il piti paitei yousi pite Ma Ili, pe min pirpei polpepei, “Ise ma ratei yire enke teingipe felkele wusoli ki re ratei kire onom teingine felkele.”
16 Buk Atamaninamaim eo, “Kwa etei i kakafiyinamaim kwanama, anayabin ayu i kakafiyinamaim ama’am.”
17 Ise yinawo Ma Ili yirpolo Eiya, wem ise yeletei, le le Ma Ili piti kapi il laptei liripe mete yeflipiye lingowo tisi niliye, le le ma kapi il laptei lire wai lelpe fi fi. So wem ise wala ratei tef fei lepei, ise ma yirkilau onposi piti yire punkom yingiepe il pele.
17 God kwa Tamat kwarouw isan kwayoyoban, i sabuw etei hai bowabowamaim efufunih naatu men yait ta oukoun ebatabat. Kwa i nanawan sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am, imih God isan kwanabir. Isan imih mar etei a bowabowamaim God isan kakaf nama. Kwa a yawas tutufin iti tafaramamaim kwanama.
18 Ise retai piti wem linu ise yingiepe wai olpe pite yaire manre peise le pe wata pirpolo pesise peireise yifei winem oli lepe. Wolo Ma Ili wata pirpolo laise winem oli lepe le ise noro yau towa yawi. Ma Ili lire menmen teingipetei piti kaneise le ise wata pirpolo noro yau towa yawi tani winem oli lepe. Ma Ili kaneise lire menmen pite tef lepei kolo olo, menmen watafei silva re gol, pe pratei teingipe wem ulel kolo,
18 Anayabin kwa kwaso’ob, kwa a’a’agir hai yawas kakafin hiyabunibun ra’iy na, ine Keriso kwa tubuni botaiti. Iti men boun gold o silver biyan ana gewasin ekukusaisir na’atube.
19 wolo Ma Ili kaneise lire teluwi pite Krais. Teluwi pele olo teingipetei le pe wata pirpolo kaneise yusa winem oli lepe le ise noro yau towa yawi. Krais olo teingitei watafei sipsip ninge nele pape yipalwongou re paitei topo lele kolo olo, le olo teingi liti pe ma peltawi paltowo Ma Ili.
19 Baise Keriso ana rara uhew bitan lamb, boubun biyan gewasin aurin feher en imaim tubunit.
20 Wem Ma Ili wala laltei tef, teplai re men nange pepe kolo olo, le linu keinio Krais fei piti ma la lungwouku le Ma Ili laltei Krais alepe nimin piti ma kaneise wusoli wem olo lire malfemye piti Ma Ili ma luntoluwepe mete pele pratei poporo.
20 Tafaram matara’e ana veya God Keriso rubin, kwa baiyawasi isan naatu boun iti yomaninamaim kwa isa irerereb kwa’i’itin.
21 Krais kaneise piti ise yulpowo Ma Ili, le Ma Ili wuso nou leila Krais wem le la lepe le le watowo nange ili, le fei ise min yulpowo Ma Ili re onom natowo piti ma kaneise ratei yoporo.
21 I wanawananamaim kwa God kwaitumitum, morobone i yawas misir naatu aiwob God itin. Imih kwa a baitumatum naatu a nuhifot God wanawananamaim ema’am.
22 Ise fei yulpope re yingiepe il punkom pite Ma Ili le ise tounga pesipe il olpe peise, le ise yire punkom piti kani onom yantepe ilim winkem nemple piti yepi yulpowo Krais. So ise ma yirkilau yingiepe piti yailele nemple re kani onom yantei nemple.
22 Kwa i boun turobe kwabobosiyasiyaramaim kusouwi uhew kwamatar, imih a yabow a’ofonah isah i gewasin maiyow, dogor babanika a’ofonah isah kwaniyabuwih.
23 Wusoli il pite Ma Ili wuso ise yulpope re yingiepe pepe, pe wata pirpolo nampir pratei le pe ma pile pingi wem wem. Ise yulpope il fei pepe le ise weitei yefi, le ise fale teingipe yeflipi wata pirpolo ise eple pite emare yaire pite tef fei lepe kolo olo, wusoli pe ma pa, wolo ise eple pite Ma Ili pele, le Ma Ili piti ratei lingi wem wem.
23 Anayabin kwa i God ana tur yawasin naatu wanatowanin kwanonowar imaim yawas boubun kwabai maiye. Ana’itinin iti tur i ub yawasin kwabai men murubin ana ubamih, baise wanatowan ana ub kwabai boro nama wanatowan.
24 Min watafei il piti paitei yousi pite Ma Ili, pe pirpei pepe. Pe pirpei polpepei,
24 Buk Atamaninamaim eo,
25 wolo il pite Ma Ili ma pile pingi wem wem.”
25 Baise Regah ana tur ikwah sawar nama wanatowan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.