1 Coríntios 11
Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI
1 Yininiki watafei ki kininio Krais.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Ki keila nange leise wusoli ise wem oli oli onposiki le ise yingiepe il wuso ki keitaloise pepe.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Wolo ki kirpei piti ise ma retai yolpepei Krais le singe piti luntoluwepe mete wuruye. Le munge le singe piti luntoluwene moto, le Ma Ili le singe piti luntoluwo Krais.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Liso metine wuso muntuwo oru lele le le leletei Ma Ili lo le lirpei il pite Ma Ili pele pe mete wuru wuso pifei onposio Ma Ili pepe, metine wuso muntuwo oru lele lepe le lirowo Krais oli.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Le moto minenpe wuso muntuwo oru lene kolo wem ne neletei Ma Ili, lo ne nirpei il pite Ma Ili pe mete wuru wuso pifei onposio Ma Ili pepe, moto fei nepe ne muntuwo oru lene kolo, ne nirowo oli munge lene. Moto wuso muntuwo oru le moto wuso naltutu oru, falo topo yawi, me roum nemtei kolo, me roumye mirenge olnge mungarem winge pelme motei
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Wuso moto muntuwo oru lene kolo, ne ma nalowi le kurau. Le wuso moto ne topo tapune piti nalowi oru lene le kurau lo ne naltutu ne oru topo yawi, ne ma nolpepe koloye, ne ma nusa oru lene loli wolo ne ma nari ranguwom yalpe men, nari lifei muntuwo oru lene wo ne soma nile neletei Ma Ili lo ne ma nirpei il pite Ma Ili.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Metine ma muntuwo oru lele kolo olo, wusoli le ma kosai lotei watafei le kapi mi mati re topo teingi lite Ma Ili, le Ma Ili watowo metine singe ilepe pele. Le moto olo, ne kapi singe ilepe piti metine.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Wusoli Ma Ili kali lape liti moto liri lesio metine kolo olo, le kali lape liti metine le le so liri lesiene moto.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Le Ma Ili onposiene moto le so laltei metine lom, olo, le onposio metine le le so lantei moto.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Liso moto ma nari ranguwom yalpe men lifei muntuwo oru lene soma ririm pite yuwei, pe re miso pulwene matufwene pirpolo ne nesio towa nunkunguwo metine.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Wem ku mulpowo Apa Ili le ku mingowo, moto ma nesio towa ire pene kolo, le metine re ma lesio towa ire pele kolo.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Wusoli Ma Ili kali lape lite metine le le so lesiene moto le moto ne namti nila metine wolo men nange yeflipiye, pe paule Ma Ili.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ise isotei ma kapi il yaptei yolpepei, moto neletei Ma Ili le ne nirpei il pite Ma Ili pe mete wuru wolo ne muntuwo oru lene kolo olo, le fei pepe pe pato poporo lo olo?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Wem Ma Ili laptei mete le kosape tisi liti pe ma pingowo. Metine wem oru lele ulel, le ma topo tapune.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Wolo moto, wem ne oru lene le ulel ne ma rautu notei niri. Ma Ili watene oru ulel piti ma niri muntuwo falo lene.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Le wuso metine minele onposi lirpolo ma lirouku mepi mire il mura nemple mire il piti nimoure ma muntu eri pelpe, ki kirpei il nempleiye kolpepei, ku lo nimoure mete piti pulpope il pite Ma Ili, ku mingowo tisi nele kolo olo. Wem ku onposio Ma Ili le wuso moto ma nile neletei Ma Ili lo ne ma nirpei il pite Ma Ili pe nimoure mete wuru, moto fei nepe ne ma muntuwo oru lene.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Il fei pepei ki il polise wolo ki keila nange leise kolo olo, wusoli wem ise nimoure mete piti yulpope il pite Ma Ili, ise yanfi nemple piti rautuwo, ise yesi towa men teingi kolo olo, ise kesi moingi ili yaltei.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Il piti kinu kingitepe pepe pe pirpei polo, ise kare yeite nemple kami nemple il wem ise yanfi nemple piti onposio Ma Ili, le il fei pepe ki kulpope pe punkom.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Iyo ise ma kare yeite nemple soma ise minemple piti yirpei punkom, ise ma yile alepe nimin, nimoure mete wuru ma pulise, pretaise.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Wem ise yanfi nemple, ise yaplei oweli piti ma onposio Ma Ili wolo ise yingiepe yoporo kolo.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Ise niliye niliye yaplei oweli fale reite nemple le ise ilepe nimpi naplei le ilepe peise pe pirkilau paplei wain tipe le pe pini purungo.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Ise winangou peise piti yaplei oweli re tipeluwi lo olo? Lo ise ma tounga pesipe nimoure mete pite Ma Ili le pe wuso oweli olo pepe, ise onposi piti ma watepe topo tapune ko? Ise onposi piti ki ma kirpeise kire il men? Ki ma keila nange leise lo ma olo? Olotei, ki ma keila nange leise kolo.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Ki kapi il paule Ma Ili le ki namti keitaloise kolpepei, Apa Ili Jisas, mulpou wuso pe paltei le esi pite mete olpe, mulpou lepe le kali luom,
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 le leletei Ma Ili liri, le kari le le lirpeiye, “Lepei le topo tale leiki, le leise. Ise ma yalei piti ma onposiki.”
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Jisas nou lolpepe lire wain tipe. Pe palei luom re fei, le kali wain tipe le le lirpeiye, “Wain tipe lepei le teluwi leiki piti ma fei topwepe il pite Ma Ili papiri pultei enke pite nimoure mete pele. Wem oli oli, wem ise yalei ise ma onposiki.”
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Le ki Pol ki so kirpei, ise wem oli oli, wem ise kari luom wai nemple yalei le ise yalei wain tipe, il piti Apa Ili louku la, il pepe ise ma yeptalo yiri, yeptalo ye ye fale wem piti le ma nou lau.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Le wuso metine nele laplei oweli pite Apa Ili loporo kolo le lailolowo Apa Ili louku kolo olo, le metine oli piti lirowo oli topo tale re teluwi pite Apa Ili louku.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Liso ise yeflipiye ma yinu onposi isotei wo, ise soma yalei luom le ise yalei wain tipe.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Wusoli metine minele le onposiepe il pal pite luom re wain tipe pe menemple, le olo onposiepe kolo olo, le le lalei luom re wain tipe, metine fei lepe le lire leptali lotei. Le laplei lasi il olpe pele le le ma lila moingi.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Min polpepe so wuru peise pe kainu re palolo, le mete wuru taise pe paye.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Wuso ku minu onposi kutou Ma Ili ma kapi il laptei lirouku kolo olo.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Wolo Ma Ili le kapi il laptei lirouku le le wauku moingi piti ku ma nou onposio, le ku ma ma melengi miripe mete olpe piti tef lepei kolo olo.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Liso ise ilim winkem peiki, wem ise yanfi nemple piti ma yalei luom re wain tipe piti ma onposio Apa Ili, ise wala ma yungari nemple.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Le wuso metine minele le nimpi nalei, le ma linu laplei winem lele wo, le wem ise yanfi nemple metine fei lepe le miso nimpi nalei kolo olo, le Ma Ili re miso kapi il laptei liri kolo olo. Il nemple pepe ma patoye ma wem ki kau ki soma kirpei namise.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.