João 5
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto amita ambota Judea ta pondo iji nei Iesu na da Jerusalem ta aumite pambuna.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Eto da Jerusalem ai ta o ‘sheep’ ta torari huga pe amita engiti ta embo ta umo ireremba amo Judea ta ke na Bethzatha ke eora amo arara tapa 5 amina umo amo joekari
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 eto popora embo titi vahaikari eto utu ihirari eto ingeni meni amburari amina arara ai ta mitie umo simba ere uatera.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Avo God ta anera na beto umo enu vasiri unu popora embo vahai amina kiti umo ai ta sorueto beto kuteto kondena
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Eto embo vahai ai sereketo mitina amita ambure umbuna amita jua tapa 38
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Avo Iesu na amita ambure iji koso mitiaetija avo kito, “Umo kondasi uje ere oete?” Ainge enu, embo amina ke mine einge ena,
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 “Embo, na umbuto umo ta ikari embo irae avoeto umo ta pahuore embo nei na na seniketo umo ta beuja,” ainge enu,
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Iesu na einge ena, “Umo ereto no evari besi umbuto pambu.” ainge enu
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 embo amina kondeto amita evari besi umbuto pambuna. Rate jangu indari iji te ari erevi ena,
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 avoeto Judea embomeni na embo kondena amita degi ke einge ea, “Umo jangu indari iji te no evari besi umbuto ere pahoa amo ke pepeni ere poikitoa,” ainge eo,
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 embo amina ke mine einge ena, “Ke be rate na etei kondetena embo amina etei evari besi umbuto ere pahona,” ainge enu,
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 enana na, “Embo amuna etei umbuto ere pahoe?” ainge ijio,
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Iesu na embo isapamane ta orohuta pahunu popora embo kondena amo kiae ena.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Eto ambota Iesu na popora embo kondena avo temple jo ta kito ke einge ena, “Umo kondetea te no ari sapura tapa avo tojo. Eto no ari sasapura tapa toae amo hajire ngahia be no degi ta puvuresuja,” ainge enu,
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 embo amina egerembeto pambuto Judea embomeni ta degi, “Na Iesu na etei kondetena,” ainge ena.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Eto Iesu na jangu indari iji te ari neite neite ena avo eto Judea embomeni na Iesu ta degi pambuto ke ngahia eo,
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Iesu na ke mine einge ena, “Nau Mama na iji tapa pure euja avoeto na ainge ereona.” ainge enu,
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Judea embomeni na jangu indari iji te ke pepeni poekena avo pere mane rate Iesu na God amo amita Mamo eto Mamo ga inono ke ena avoeto naingeto taro amburesuja avo degi jombure ea.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Eto Iesu na enana ta pehumba ta ke mine avo einge ena, “Na ungota degi ke be erena, Meni na eonga mane euja te Mamo na do euja avo Meni na kito euja avoeto Mamo na do euja amo Meni te tapa euja.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Eto Mamo na Meni osa ue amita ari tapa amo eoi kiuja. Eto au Meni na vasiri sovera te aisuja amo ari eha ere ona eingeko mane avo ungo na kito haha puha aisova.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Amita be amo embo ambuvujekari Mama na au vasiri te erasora ainge nombo Meni na amita uje na siriketo au vasiri te erasora
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Eto Mamo na embo ta ari sasapura siriketo hajire mane ikeuja te embomeni na God Mamo amo Otohu ke eora ainge nombo God ta Meni Otohu ke ara God na eoi Meni na ari sasapura ta hajire siriketo ikeuja.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Rate embo amina Meni otohu ae eora ainge nombo Meni ikari Mamo avo otohu ae eora.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Eto na ungota degi ke be erena. Embo amuna nau ke ingito na ikari embo avo ke be ijie tumota ere ua amo irari daroho matu umbuto iresuja amo amburari ta eto ereto amita ari sasapura ta hajire mane kesuja te tiumbetei vasiri te daroho mitia.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Eto ungota degi ke be erena, iji puvija amo matu puvija amo embo ambuvujekari na God Meni ta ke avo ingito be ingesora amo vasiri te erasora
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Amita be amo Mamo amo vasiri ta susu avoeto Meni amo etei vasiri ta susu ere ua.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Eto amo Embo ta Meni avoeto etei ari sirikari ta embo peni etija.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Eto ungo ke erevi ingihe jopapa mane aisova te embo amburari na Embo amita ke ingihe use toto ereto
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Ari jajavotoho embomeni na vasiri te daroho iresora te ari sasapura embo avo hajire ikau kesora.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Rate na eonga ari inono aera te ari erevi naingeto sirikasona avo eoi ingito eona te nau uje na mane eona te na ikari embo ta uje avo pere eona avoeto embo ta ari sirikasona amo ke be na pere aisona.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Eto ari nau deire avo na eonga harikasona amo ke be mane ra.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Te ari nau harika ari Embo nei mitia amina harikasuja eto na kogona amo Embo amita harikari amo ke be ra.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Eto ungo na John ta ke ingora iketeve pambuto amita ke avo be pere ingihara.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Rate embo na na orekari ta ke avo ae rate ungo God na orekasuja amita ke avo erena.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Eto John amo ungota horivo ijimbeto usasa ikari embo avoeto ungo usasa iji isapa kito tunga javotoho eova
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 te ke nau amo peni John ta ke amo isapa ra. Nau Mama na nane pure ana ikena avo ururono embomeni na kesora avoeto na ikari Embo amo nau Mama avo embo na be kesora.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Eto nei amo nau Mama, na ikari Embo, amina na amunure avo ungota degi eoi mane ingiova eto amita ke avo ungo ingiova te amita hamo avo do aingere amo ungo kiae ra.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Eto God na amita Meni iketei puvija avo ungo ke be ae avoeto amita ke avo ungota jo ta irari uje aera.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Eto ungo God ta ke kajari avo iji tapa eteketo kogue vasiri daroho ai ta umbasi eova te God ta ke kajari amina na amunure avo harikeuja,
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 rate ungo vasiri daroho umbasi nau degi ta puvurae eova.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Na embo peni ke ijie ungo na na osa ana ke aera
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Eto na ungota jo amo na kogona ungo God osa ae embopora.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Eto na nau Mama ta javota puvena te ungo na na pekaera eto embo nei na tohota javo ta puvuraetija amo ungo na pekaeteva.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Eto God vahai amina ungo javotoho retemo sapura re avo ere kogua te amo ungo be hotembae ue embo nei na ungo jakeka ara uje isapamane eova avoeto ungo naingeto God ke be avo.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Ungo nane God Mamo ta tombu ta pehumba eona mane hotembasova te ungota embo vahai Moses avo ungo tumota eova embo amina ungo Mamo ta titi ta pehumba aisuja.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Eto Moses na ke kajena amo namo avoembo kajena te ungo Moses tumota ue namo te tapa tumota aeteva
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 rate ungo Moses ta ke kajari avo ke be ae eova avoeto ke nau ungo naingeto ke be avo?” ke ainge Iesu na onde katena.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.