Lucas 15

ULwitikano uLupya (NDH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ishiku limo abhasongesha songo abhingi na bhatulanongwa bhamu bhakabhungaanagha ukuti bhamupulikishe uYeesu.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Loole aBhafalisaayi na bhamanyishi abha ndaghilo isha Moose bhakaanda ukwibhuniisha bhakati, “Tesha, umundu uyu akubhapokeela abhatulanongwa soona akulya pamupeene nabho!”
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Po uYeesu akabhabhuula ichifwanikisho ichi akati,
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Linga umundu yumo pakati papiinyu ali na bhonangʼooshi imya yimo (100), aamanya ukuti unangʼooshi yumo mu bhonangʼooshi bhala aasobha, kali, akubhomba kooni? Kali, atakubhaleka taashi abhonangʼooshi amalongo mahaano na manna, bhahaano na bhanna (99) bhala ku lungalangala nu kubhuuka pakumulonda unangʼooshi yula yuuyo asobhite ukufika paapo akumwagha?
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Po bhwo aamwagha, akusekela leka nu kwanda ukumupimba pa fipungo
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 nu kughaluka naghwe kukaaya kaake. Linga aafika pakaaya, po akubhiitisha abhamanyani na bhapalamani bhaake, akubhabhuula ukuti, ‘Sekelagha pamupeene nuune ku nongwa iya kuti naamwagha unangʼooshi ghwangu yuuyo aasobhite.’
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Ingubhabhuula umwe, bhubhuubhwo uChaala na bhandumi bhaake kumwanya kula indibhakasekele ngaani ku nongwa iya mutulanongwa yumoywene yuuyo akupinduka nu kwilaata imbiibhi shaake ukukinda abhandu amalongo mahaano na manna, bhahaano na bhanna bhaabho bhakwibhona ukuti bhagholofu nu kuti bhatakulondighwa ukwilaata imbiibhi shaabho.”
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Pamu, linga umukolo yumo ali ni salabhasha kalongo (10), po isalabhasha yimo yaasobha, kali, akubhomba kooni? Kali, atakukosha inyaale nu kupyaghila inyumba yooshi nu kuyilonda ku maka ukufika paapo akuyaagha?
8 Jesus continuou:
9 Po linga aayaagha, akubhiitisha abhamanyani na bhapalamani bhaake, akubhabhuula ukuti, ‘Sekelagha pamupeene nuune ku nongwa iya kuti naayaagha isalabhasha yangu yiiyo yaasobhite.’
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Ingubhabhuula umwe, umwo mwo muumwo uChaala na bhandumi bhaake indibhakasekele ngaani ku nongwa iya mutulanongwa yumoywene yuuyo akupinduka nu kwilaata imbiibhi shaake.”
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 UYeesu akeendelela ukuyugha akati, “Akabhaapo umundu yumo yuuyo akabha na bhaana bhaake abhaliisha bhabhili.
11 E Jesus disse ainda:
12 Ishiku limo umwana umukeke yula akabhuuka kwa ghwise, akamubhuula akati, ‘Ghwe taata, ingusuuma ghuumbe ichuuma chiicho cha chilingo changu.’ Po ughwise akamuyabhila ghweshi umwana ichuuma chaake.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 “Bhwo amashiku manandi ghaakinda, umwana umukeke yula akabhungaania utundu twake twoshi, akatiila pakaaya nu kubhuuka ku chiisu icha kubhutali. Bhwo aafika kula, akaanda ukuchibhombela mwalwe ichuuma chaake nu kumala chooshi.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Loole bhwo aamala ichuuma chooshi chiicho akabha nacho, isala ingali yikaghwa mu chiisu chila chooshi. Po umwana yula atakabha ni ndalama naashimo pamu ifindu.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Po akabhuuka ku mundu yumo ughwa mu chiisu chila pakusuuma imbombo. Umundu yula akabhuuka naghwe ku mughunda ghwake nu kumupa imbombo iya kuliisha ingulubhe shaake.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Ku nongwa iya kuti akabha ni sala, umulumyana yula akanyonywanga ukulya na makambi ghaagho ingulubhe shikalyanga, paapo atakabhaapo umundu naayumo ughwa kumupa ifindu.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 “Pabhumalilo, akiinongʼona mu ndumbula yaake akati, ‘Tesha, abhabhombi bhooshi abha taata bhakulya nu kufileka, loole une ingufwa kuno ku nongwa iya sala!
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Po indiindiile panu nu kubhuuka kwa taata. Linga naafika, indiingamubhuule ukuti, “Ghwe taata, naamutulila inongwa uChaala, soona naakutulila inongwa nuughwe.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Indaa mubhaghile soona ukubha mwana ghwako. Imbiike ukuti imbe ungati yumo mu bhabhombi bhaako.” ’
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Po akatiila nu kughaluka kwa ghwise.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Po umwana yula akamubhuula ughwise akati, ‘Ghwe taata, naamutulila inongwa uChaala yuuyo ali kumwanya, soona naakutulila inongwa nuughwe. Indaa mubhaghile soona ukubha mwana ghwako.’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 “Loole ughwise akabhiitisha abhabhombi bhaake, akabhalaghila akati, ‘Isagha lubhilo nu muselekesha umwisa ngaani ukuti mumufwashe umwana ghwangu, soona mufwashe ni ikoosa mu kakono kaake ni filato mu tulundi.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Bhuuka mweghe ingwata yiiyo yikulite nu kuyighogha. Linga mwaghogha, mupiiye inyama ukuti tulye nu kusekelela.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Naayugha ulwo ku nongwa iya kuti umwana ghwangu yuuyo ingiinongʼonagha ukuti afwile, loole ulu mwumi, yuuyo aasobhite, loole ulu aaghaluka!’ Po abhabhombi bhala bhakabhomba isa muumwo akabhalaghilila. Pabhumalilo, bhakaanda ukusekela.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 “Mu kabhalilo ako bhwo shooshi isho shikubhombighwa, umwana ghwake usongo akabha ali ku mughunda. Bhwo akughaluka ukufuma ku mughunda nu kupalamila kupiipi ni nyumba iya ghwise, akapulika abhandu bhakwimba inyimbo nu kulebhela.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Akamwitisha yumo mu bhabhombi abha ghwise. Bhwo umubhombi iisa, umwana usongo yula akamubhuusha akati, ‘Kali, kooni kaafika pakaaya apo?’
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Umubhombi yula akamwamula akati, ‘Umunungʼuna ghwako aaghaluka kuukwo aali, nu ghuuso aalaghila ukuti yighoghighwe ingwata yila yiiyo yikulite ku nongwa iya lusekelo paapo umwana ghwake aaghaluka bhwo mwumi soona mukafuushe.’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Loole bhwo umwana usongo yula aapulika isho, akakalala, akakaana ukwingila mu nyumba muumwo bhakasekelagha. Po ughwise akafuma kuuse, akaanda ukumupyelesha umwana ghwake nu kumusuuma ukuti iingile mu nyumba.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Loole umwene akamwamula ughwise akati, ‘Ghwe taata, pulikisha! Ku fyinja ifyingi naakubhombelagha imbombo shooshi pakaaya panu ungati mubhombi, soona akabhalilo kooshi naabhombagha shooshi shiisho ghwandaghilagha ukuti imbombe! Loole pamupeene na shooshi isho, utaambiile naakamu nalinga nyaana iya mbushi ukuti indye nu kusekela pamupeene na bhamanyani bhangu.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Loole bhwo iisa umwana ghwako uyu yuuyo aachibhombiile akabhiibhi ichuuma chaako pamupeene na bhomalaya, ulaghiile ukuti yighoghighwe ingwata yiiyo yikulite!’
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 “Ughwise akamwamula akati, ‘Ghwe mwana ghwangu, ughwe uli nuune amashiku ghooshi nu tundu twoshi tuutwo indi natwo, nuughwe twako.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Ulu twalondighwanga ukuhobhoka nu kubhiika ulusekelo ku nongwa iya kuti umunungʼuna ghwako yuuyo ingiinongʼonagha ukuti afwile, loole ulu mwumi, yuuyo aasobhite, loole ulu aaghaluka!’ ”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.