Filipenses 1

Gode Dowan Wengobe (MPT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Fol nesa Timoti esa ni dabo Yesus Klaiste okok nakabe. Ni Yesus Klaiste bainobo galin nakaia unanga ibsa eka ib kimanin naka isa eka ib komokwal isa Filibai bib ye blib ibo ni futan olo dola omfubenomabbiobe.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Nib Aye God esa eka Sume Yesus Klaist esa i dumo ibo daaye bianiba bobol ayam omkayemine!
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Ne ib bobolo funimio Gode gangobo ge oha binabibe.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Ne Gode baabania Kobo i daabenale ge oha biania seinbibe.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Niminbabe, sino ibo Gode wengo nena wentib dim ye kiloniba ne daanem tlibbuo memalosa sma ye daanebiba Ne Yesus Klaiste dowan weng ayamo omkeimabibe.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Ne tekein kebibe, sino Gode ibo daabenea bainobo geibbio memalosa e sma daaye bianea ib bainobo galino sma ye omsbal sanyebebe. Sinanoa Yesus Klaiste imin daak te dabalim ele tlame dim ota e daayemin kukubo blimanoa deiboneta nibo ayam nomabbiobe.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Ne ib bobolo fumbiania ibo kla gobe blio ayamobe. Niminbabe, ne sino bib mak bib mako haabiania Gode wengo nakaia unangai omkaye biania baabenia Weng olo bainobo ge oye binibuo dimo daane binibbua eka memalo ne klabutam bli olo dim osa ibo ne okok olo daanebib kesoa Gode nib sinwalo daaye bianea kukub ayamo omkayebebe.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Ne ibo gobe blio makob Yesus Klaiste nibo kla gobe binabe inania ibo kla gobe blibe. Gode tekein kebebe.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 — ausente —
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 — ausente —
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Ibo Yesus Klaiste bainobo gabiba e ibo daayebe kesoa ibo inamin namin kukub ayam ota wafunomabiobe. Ibo amitie kukubo ayam ota wafu bliba nakaia unangai ib kukubo ayamo nabibo yateniba baaniba Gode niniino dot sumobo geniba e niniino dobtouleb nine getabe.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Ne nekwal ibo olo tekein keine! Inamin namin kukub misiam olo ne dimo tam tlebo otane Gode weng ayamo mo watatneim blimobe. Ne sma Gode wengo omkayebi kesoa nakaia unangai homoni Gode wengo wenteniba bainobo gabiobe.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 I inabib kesoa Lomo komok sume Sisae awa genalin naka isa eka nakaia unangai maki am olo blib isa i tekein kebiobe. Ne Klaiste okok naka kesoa nakaia unangai ne klabuto ge nemeb teniba klabutam ele daibbiota blibe.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Ne klabutam bli kesoa Sume bainobo galin naka mak unang maki funaniba Fole klabutam bie otane Sume daahabea e mo tosiambeba kesoa Sume nisa inanea daabenamabebo ge fumbianiba isa mo tosiambibbabe. I sbal maniba Gode wengo naka mak unang maki aleyebiobe.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Naka maki Klaiste wengo naka mak unang maki omkayebib otane i ne okoko bobolo wabesoa i funaniba Ni Fole dobtlanoba nita bainobo galin nakaia unangai kimanomo gabiobe.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Otane maki bobol tem ayam bianiba Gode wengo nakaia unangai omkayebib ile tekein kebiobe. Gode ne baatnenea Kobo klabutam bianeba ne wengo omkeimamale gene kesoa ne klabutam biania Klaiste wengo omkeima bia i kla gotne bianiba isak Klaiste wengo omkeimabiobe.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Ina otane naka maki ne okoko bobolo wayebua nemsuambib nakai i Klaiste wengo omkayebib otane i bobol tem funino ayambabe. I funaniba Nakaia unangai ni weng olo wenteniba bainobo geniba ni niniino dotouleb bianiba Fole klabutam bianea e wengo omkeimabeo deibaniba ni weng ota wentemiba e wentenea bobolo ilum omfubanoko ge fumbib kesoa i Klaiste wengo omkeimabiobe.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 I inamibo ne bobolo ilumo mo omfutnenomobabe. Ne seinamabibe. Maki Gode bobolo fumbianiba e wengo omkeimabiba eka mak ile ili bobol tem funin ota wafu bianiba Klaiste wengo omkeima biam blib mole nakaia unangai Klaiste weng olo wentomabib kesoa ne seimbibe.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Ne amitie seinamabibe. Niminbabe, ibo Gode nganha bianiba Fole daabanale gabiba eka Yesus Klaiste e Hobe ne dobnea daatnenea i ne klabuto tileitnenomabib kesoa ne seimbibe.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Sino ne mo tosianim blim sbalma biania Gode wengo omkeima binibuo memalosa ne mo tosianamabibabe. Ne sbalma biania Gode wengo omkeimamabibe. Ne ina bini biamo sinanomo Yesuse tlameo ne aalo mo genalamibabo ge fumbibe. Ne inanamabi kesoa ne afen biami osa eka kaanimi osa nakaia unangai ne nateniba baaniba Klaiste niniino sumobo geine!
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Ne bobol temo fumbiania Ne afen biania Klaiste okoko okok kemi mole kukub olo ayamobe. Eka ne kaania monia Yesuse bibamo uni mole olo dot ayamobo ge fumbibe.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Ne sma afen biania nakaia unangai Gode wengo omkaye bia maki bainobo genib mole kukub olo ayamobe. Eka ne kaanimi osa ayamobe. Ne mo tekein kebibabe. Ne afenang gami ne kaanang gami osa ne klao mo tekein kebibabe.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Ne bobol asusu blibe. Ne kaania monia Klaiste tenanob mole olo dot ayamobe. Ne kaanano gabibe.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Ina otane ne ibo daayemano ge fumbi kesoa ne afen biania ibo daayemio olo dot ayamobo gabibe.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Ne tekein kebibe, ne sma afen biania ibo daaye bia ib bainobo galino sbal manomabiobe. Ibo inaniba ib bainobo galino sbal maib mole ibo seinomabiobe.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Ne inanamabi kesoa ne monia ibsuo natlamio ibo seimbianiba funaniba Yesus Klaist eta dabanea tlebo ge fumbiba nibo Yesus Klaiste niniino dobtouleb nomo getabe.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Inamin namino ne dimo tam tlebo olo ibo o bobolo mo funimibe! Ibole Yesus Klaiste dowan wengo ne aleyebi ota kla wafueine! Kukub olo kukub afeto gaisonobiobe. Inanomabib kesoa ne ibsuo imin natlamio ayamobe. Eka ne ibsuo mo natlim blim kenimio naka maka ye te baatneniba Filibai bib seli bainobo galin nakaia unangai i bainobo galino sbal maniba i okoko makob okok kebianiba eka i bobol tem funino makob aniba fumbianiba Naka mak unang maki Yesus Klaiste dowan wengo wenteniba bainobo geine ge fumbianiba aleyebiobo ge baatnenimib nakai weng ota wentamabibe.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Ibo Yesuse bainobo gabib kesoa naka mak unang maki kukub misiamo ibo omkayebiobe. Ibo nakaia unanga eli tolo mo tosianimibe! Ibo ib bainobo galino sbal maine! Ibo inanimibo i yateniba funaniba I Gode daabebia i mo tosiambibbabe, i bib ayam bianiba amit nomabiobo, otane nib ole Gode dlanea aseinin bib unomabbiobo ge funanomabib kesoa ibo i tolo mo tosianimibe! Gode ibo daabenea amit nomabiobe.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Gode ibo dlakanea baabenea Ibo Yesus Klaiste bainobo geine ge baabenea eka weng mak osa baabenea Ibo Yesus Klaiste wengo omkeimamomabibo dafa ota naka maki teniba enino omkayemomabiobo ge baabenebiobe.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Sino ne Gode wengo nakaia unangai omkayebi kesoa naka mak unang maki Gode wengo mo bainobo gabibbai ne enino omkane binibbua memalosa imin omkanebibo ibo kukub olo tekein kebiobe. Memalo ibsa Gode wengo omkeimabib kesoa i enin olo nib sinwalo omkayebiobe.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.