Mateus 9

ULufingo uLupwa kʉ ndongo ɨya Shɨmalɨla (MGQ) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 UYeesu akhinjila mʉ shɨtʉʉlɨ, akhafumiila ʉsʉmbɨ ʉwa Galɨlaaya akhagalʉkha mʉ nhaaya ɨya kʉkwabho.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Pe abhantʉ bhamu bhámuleetile umuntu we áamɨle nu wubhinu ʉwa kufwa kʉndwɨmo, agonile pi pagali. We uYeesu alʉlola ʉlwɨtɨkho lwabho, akhamʉbhʉʉzya umubhinu ʉla akhatɨ, “We mwana waanɨ, yɨgomwe ʉmwoyo! Utuyiliilwe imbiibhi zyakho.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Pe bhamu mu bhamanyizyi abhɨ ndajɨzyo zya Moose bhakhayɨsɨɨbhaga mʉ mooyo gaabho bhakhatɨnjɨ, “Umuntu ʉnʉ akʉmʉshoolanya ʉMʉlʉngʉ!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Woope uYeesu ázimanyile zyonti zye bhakhasɨɨbhaga, akhabhabhʉzɨɨlɨzya akhatɨ, “Khooni khe mʉkʉsɨɨbha akhabhiibhi mʉ mooyo giinyu?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Kwe kʉtɨ lilikwi lye lipupuusu nhaani? Kʉtɨ, ‘Imbiibhi zyakho zituyiliilwe,’ awe kʉtɨ, ‘Yɨmɨɨlɨla, jendaga’?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ishi leelo ɨnkwanza ɨmbalanje kʉtɨ, ʉMwana wa Muntu alɨ nʉ waamʉlo ʉwa kʉbhatʉʉyɨla imbiibhi abhantʉ mʉ nsɨ.” Pe uYeesu akhamʉbhʉʉzya umuntu ʉla we alemaaye akhatɨ, “Yɨmɨɨlɨla, yeega ɨshɨlɨlɨ shaakho, bhalaga kʉkhaaya.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Pe umuntu ʉla akhɨmɨɨlɨla, akhabhala kʉkwakwe.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Ɨmpʉga ɨmpɨtɨ yiila we bhazɨlola zɨnɨɨzyo, bhakhoogopa nhaani. Bhakhamʉpaala ʉMʉlʉngʉ we ábhapiiye abhantʉ ʉwaamʉlo anza wʉnʉʉwo.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 We uYeesu asogola paala, akhamʉlola umuntu ʉmo ɨtaawa lyakwe bhakhatɨnjɨ uMataayi, ayɨkhaaye mu ofesi ɨya kʉsonshezya ɨnsonho. UYeesu akhamʉbhʉʉzya akhatɨ, “Ndandate.” Nalʉbhɨlo, uMataayi akhɨmɨɨlɨla, akhanda kʉmʉlandata uYeesu.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Pe uYeesu we ayɨkhaaye kulya ishaakulya mu nyumba ya Mataayi, bhakhinjila abhasonshezya nsonho abhinji na bhabhomba mbiibhi, bhakhɨnza na kulya peeka nu Yeesu na bhalandati bhaakwe.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 We aBhafalisaayi bhazɨlola zɨnɨɨzyo, bhakhabhabhʉzɨɨlɨzya abhalandati bhaakwe bhakhatɨ, “Khooni khe umumanyizyi wiinyu akulya peeka na bhasonshezya nsonho na bhabhomba mbiibhi?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 We uYeesu ayɨmvwa zɨnɨɨzyo, akhabhabhʉʉzya akhatɨ, “Abhantʉ bhe bhatabhinile bhatakʉmwanza ʉmʉganga, lyoli bhe bhabhinu.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Pe bhalaji mʉmanyɨle kwe kʉtɨ bhʉlɨ amazwi ɨga ge gakʉtɨ, ‘Ɨnkwanza ishisa te mfinjile.’ Ɨne intínzile kʉbhanza bhe bhakʉyɨlola kʉtɨ bhagolosu, lyoli nínzile kʉbhanza abhabhomba mbiibhi.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Pe abhalandati bha Yookhani bhakhabhala kwa Yeesu, bhakhamʉbhʉzɨɨlɨzya bhakhatɨ, “Ɨtwe na Bhafalisaayi tukuyiimaga kulya ishaakulya. Khooni khe abhalandati bhaakho bhatakuyiima kulya?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 UYeesu akhabhaamʉla akhatɨ, “Abhantʉ bhe bhalanjiliilwe ku weeji, bhangakhola kʉswɨmɨɨlɨla we bhalɨ peeka nʉ wa weeji? Ɨleelo mu nsiku zye zɨkwɨnza, we abhalʉgʉ bhamwefwa ʉwa weeji pakaasi yaabho, akhabhalɨlo khanaakho bhakhayiyiima kulya.
15 Jesus respondeu:
16 Atalɨɨpo umuntu we akudeebula ɨshɨpaatɨkho kʉ mwenda umupwa, na kʉshɨpaatɨkha mʉ mwenda ʉmʉkʉʉlʉ. Ɨnga akhonzya shɨnɨɨsho, ɨshɨpaatɨkho ishipwa, shikuyizeepula kufuma kʉ mwenda ʉmʉkʉʉlʉ, pe woope wʉkwonjela kuzeepukha nhaani.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Khabhɨlɨ abhantʉ bhatakʉbhɨɨkha idivaayi impwa mʉ ntembe ɨnkʉʉlʉ zye zilalile. Ɨnga abhomba shɨnɨɨsho, idivaayi we yɨkʉlʉla ɨntembe zɨkʉbazʉkha, idivaayi yikwitikha nɨ ntembe yoope yɨkʉnanjɨkha. Lyoli abhantʉ bhakʉbhɨɨkha idivaayi impwa mʉ ntembe impwa. Pe vwonti vɨbhɨlɨ ɨntembe impwa ni divaayi impwa vɨkʉbha akhinza!”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 We uYeesu akʉlonga na bhantʉ bhaala, nalʉbhɨlo akhɨnza umulongozi weeka, akhasʉgamɨla pɨlongolela yaakwe, akhamʉbhʉʉzya akhatɨ, “Ʉmwalɨ waanɨ aafwa shiniishi bhʉʉlo. Ɨnkʉlamba, saalɨ ʉmʉbhɨɨshe ɨnyoobhe yaakho, woope atɨbhe mwumi winza.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 UYeesu akhɨmɨɨlɨla peeka na bhalandati bhaakwe, bhakhamʉlandata umulongozi ʉla.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Yeenya, mʉ khabhalɨlo khakhaala ʉmwantanda weeka we áyimbile nu wubhinu ʉwa kuzwa ɨbhanda kʉ manha ishumi na gabhɨlɨ, akhabhala kʉlʉsalo kwa Yeesu, akhapalamansya ipindilwi ɨlya mwenda waakwe.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Kʉnongwa ye ákwinile mʉ mwoyo waakwe kʉtɨ, “Ɨnga napalamansya ʉmwenda waakwe bhʉʉlo, ɨntɨpone.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 We apalamansya, uYeesu akhagalʉnhana kwenya kʉlʉsalo. Pe we amʉlola ʉmwantanda ʉla, akhamʉbhʉʉzya akhatɨ, “We mwalɨ waanɨ, yɨgomwe ʉmwoyo! Ʉlwɨtɨkho lwakho lwakʉponɨa!” Nalʉbhɨlo, ʉmwantanda ʉla akhapona.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 UYeesu we aafikha mu nyumba ya mulongozi ʉla, akhabhaaga abhantʉ abhinji bhabhungaanile, bhakʉlɨla ɨmpʉngo. Bhamu bhakhakhomaga ɨmfwɨlɨmbo.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 UYeesu akhabhabhʉʉzya akhatɨ, “Yeepi ɨpa! Kʉnongwa ye ʉmʉlɨndʉ ʉnʉ atafuuye, lyoli asʉpɨlɨɨye bhʉʉlo!” Abhantʉ bhaala we bhɨmvwa shɨnɨɨsho, bhakhamʉsekha uYeesu.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Pe bhakhabhafumwa kunzi abhantʉ, uYeesu akhinjila mukaasi, akhamʉlema ɨnyoobhe ʉmʉlɨndʉ ʉla, woope akhɨmɨɨlɨla.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Intumi zɨnɨɨzyo zɨkhasaata mʉ nsɨ yiila yonti.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 We uYeesu asogola paala, bhe bhafuuye amiiso bhabhɨlɨ bhakhamʉlandata, bhakhabhɨlɨshɨla kʉ makha bhakhatɨ, “We Mwene, ʉwa shɨkholo sha mwene uDaudi, tʉlolele ishisa!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Pe uYeesu akhinjila mu nyumba, bhe bhafuuye amiiso bhakhabhala mumuula. Pe akhabhabhʉzɨɨlɨzya akhatɨ, “Bhʉlɨ, mʉkwɨtɨkha kʉtɨ ɨngakhola kʉbhaponɨa?” Bhakhamwamʉla bhakhatɨ, “Ee, Mwene! Tʉkwɨtɨkha.”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Pe uYeesu akhabhapalamansya amiiso gaabho, akhabhabhʉʉzya akhatɨ, “Zɨbhombeshe kukwinyu anza she ʉlwɨtɨkho lwinyu lʉlɨ.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Nalʉbhɨlo, amiiso gaabho gakhadaamʉla. UYeesu akhabhasokha kʉ makha akhatɨ, “Mʉtakhasheele kʉmʉbhʉʉzya umuntu wowonti intumi izi!”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Ɨleelo bhakhabhala, bhakhavwɨnsya intumi zyakwe mʉ nsɨ yiila yonti.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 We abhantʉ bhaala bhasogola paala, abhantʉ abhanjɨ bhakhamʉleetela uYeesu umuntu we álemiilwe ni pepu ibhiibhi lye lyámubhiishile uwushinuunu.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 UYeesu akhalɨbhɨnga ipepu liila, nalʉbhɨlo ushinuunu ʉla akhanda kʉlonga winza. Abhantʉ bhe bhálɨɨpo paala bhakhaswiga nhaani, bhakhatɨ, “Zitafumiiye naalumo anza ziniizi mʉ nsɨ yonti ɨya Isilaeli!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Ɨleelo aBhafalisaayi bhakhabhʉzanyaaga bhakhatɨnjɨ, “Akʉbhɨnga amapepu amabhiibhi kʉ waamʉlo wa mʉpɨtɨ wa mapepu!”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Pe uYeesu akhazyʉngʉʉlaga mʉ nhaaya zyonti na mʉ tʉkhaaya twonti. Akhamanyɨzyaga abhantʉ mu masinagoogi gaabho, akhalʉmbɨlɨlaga iNtumi iNyinza ɨzya wʉmwene ʉwa kʉmwanya na kʉbhaponɨa abhantʉ ɨmpʉngo zyonti nʉ wʉtolwe nʉʉwo nʉʉwo.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Pe we azɨlola ɨmpʉga ɨzya bhantʉ, akhabhalolela ishisa. Kʉnongwa ye bhálitile, na kʉsataana, ngatɨ ngoole zye zɨtalɨ nu mudiimi.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Pe akhabhabhʉʉzya abhalandati bhaakwe akhatɨ, “Ɨvɨyabho vwinji vweleeye mu shiizi, ɨleelo abha kʉsezya bhalɨ bhashe.
37 Então disse aos discípulos:
38 Pe mʉlaabhaje ʉMwene ʉMʉlʉngʉ ʉwa vɨyabho, ɨnga abhasonteelezye abha kʉsezya ɨvɨyabho vwakwe.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.