Marcos 4
ULufingo uLupwa kʉ ndongo ɨya Shɨmalɨla (MGQ) vs ARIB
1 UYeesu akhanda kʉbhamanyɨzya abhantʉ winza pambalɨ pa sʉmbɨ. Ɨmpʉga ɨmpɨtɨ nhaani ɨya bhantʉ yɨkhamʉbhʉngaanɨla. Pe akhazʉbha mʉ shɨtʉʉlɨ, akhɨɨkhala ɨnga atabijilizanyaaje na bhantʉ. Abhantʉ bhonti bhɨ́khaaye pambalɨ pa sʉmbɨ.
1 Outra vez começou a ensinar à beira do mar. E reuniu-se a ele tão grande multidão que ele entrou num barco e sentou-se nele, sobre o mar; e todo o povo estava em terra junto do mar.
2 Akhabhamanyɨzyaga amazwi aminji kʉ vɨkholanyo. Mʉ manyɨzyo zyakwe, akhamanyɨzyaga akhatɨnjɨ,
2 Então lhes ensinava muitas coisas por parábolas, e lhes dizia no seu ensino:
3 “Tejeelezyi, álɨɨpo umupesi ʉmo we ábhalile kʉsansa imbeyu.
3 Ouvi: Eis que o semeador saiu a semear;
4 We akʉsansa, imbeyu zimo zɨkhalendela mwɨ dala, inyonyi zɨkhɨnza na kuzilya.
4 e aconteceu que, quando semeava, uma parte da semente caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Imbeyu ɨzyamwabho zɨkhalendela pɨ lyalaawe lye lɨtalɨ nu lusuuto ulwinji, imbeyu zɨnɨɨzyo zɨkhamela nalʉbhɨlo kʉnongwa ye ulusuuto lwámɨle lushe pamwanya.
5 Outra caiu no solo pedregoso, onde não havia muita terra: e logo nasceu, porque não tinha terra profunda;
6 Ɨleelo we ɨzʉbha lyalama, imbeyu zɨnɨɨzyo zɨkhapwa na kʉnyaala kʉnongwa ye amazi gaakwe gatíishile paasɨ.
6 mas, saindo o sol, queimou-se; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Imbeyu ɨzyamwabho zɨkhalendela mu makwi aga mimvwa. We amimvwa ganaago gaakʉla, gakhazipuuta imbeyu ziila, zɨkhapootwa kwela.
7 E outra caiu entre espinhos; e cresceram os espinhos, e a sufocaram; e não deu fruto.
8 Ɨleelo ɨzyamwabho zɨkhalendela mu lusuuto uluvunzu, zɨkhamela, zɨkhakʉla na kwela nhaani. Imbeyu yeeka yɨkheela imbeyu impwa amashumi gatatʉ, ɨyamwabho yɨkheela imbeyu impwa amashumi ʉmʉtanda, iwinza ɨyamwabho yɨkheela imbeyu impwa imia yeeka (100).”
8 Mas outras caíram em boa terra e, vingando e crescendo, davam fruto; e um grão produzia trinta, outro sessenta, e outro cem.
9 Pe uYeesu akhabhabhʉʉzya akhatɨ, “Umuntu wowonti ʉla we akwɨmvwa, asimishizyaje nhaani ziniizi zye akʉzyɨmvwa!”
9 E disse-lhes: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 UYeesu akhasyala na bhalandati bhaakwe ishumi na bhabhɨlɨ, na bhalandati abhamwabho. Pe bhakhamʉbhʉzɨɨlɨzya bhakhatɨ, “Ishi ɨvɨkholanyo vwakho vɨkʉlɨnganɨzya akhooni?”
10 Quando se achou só, os que estavam ao redor dele, com os doze, interrogaram-no acerca da parábola.
11 Akhabhaamʉla akhatɨ, “Ɨmwe ʉMʉlʉngʉ abhapiiye kʉmanya ɨzya kukwilu ɨzya wʉmwene waakwe. Ɨleelo abhantʉ abha kunzi ɨnkʉbhabhʉʉzya zyonti kʉ vɨkholanyo,
11 E ele lhes disse: A vós é confiado o mistério do reino de Deus, mas aos de fora tudo se lhes diz por parábolas;
12 ɨnga zɨbhe anza she zisimbiilwe kʉtɨ,
12 para que vendo, vejam, e não percebam; e ouvindo, ouçam, e não entendam; para que não se convertam e sejam perdoados.
13 Pe uYeesu akhatɨ, “Ishi leelo ɨnga mʉtakʉshaaganya ɨshɨkholanyo ishi, bhʉlɨ, pe mʉtɨvwaganyaaje ɨvwamwabho anza bhʉlɨɨbhʉlɨ?
13 Disse-lhes ainda: Não percebeis esta parábola? como pois entendereis todas as parábolas?
14 Ʉmʉpesa mbeyu muntu we akʉbhaleetela abhinji amazwi ga wʉmwene wa Mʉlʉngʉ.
14 O semeador semeia a palavra.
15 She abhantʉ bhamu bhakʉtejeelezya izwi lya Mʉlʉngʉ, bhakʉkholanywa ni mbeyu ye yálendeeye mwɨ dala. Ɨbha bhe bha bhaala bhe ɨnga bhɨmvwa bhʉʉlo izwi lya Mʉlʉngʉ, uSeetani akwɨnza, akwefwa izwi liila mʉ mooyo gaabho.
15 E os que estão junto do caminho são aqueles em quem a palavra é semeada; mas, tendo-a eles ouvido, vem logo Satanás e tira a palavra que neles foi semeada.
16 Bhamu she bhakwɨmvwa izwi lya Mʉlʉngʉ, bhakʉkholanywa ni mbeyu zye zyálendeeye mu khasuuto khashe pɨ lyalaawe. Ɨbha bhe bhakʉlɨposheela izwi lya Mʉlʉngʉ nʉ lʉseshelo lwonti nalʉbhɨlo bhʉʉlo.
16 Do mesmo modo, aqueles que foram semeados nos lugares pedregosos são os que, ouvindo a palavra, imediatamente com alegria a recebem;
17 Ɨleelo kʉnongwa ye bhatalɨ na mazi mukaasi yaabho, izwi lɨnɨɨlyo lɨkwɨkhala kʉ khabhalɨlo khashe. Ɨnga kweleela awe kʉyɨmba kwabhaaga kʉnongwa yi zwi lya Mʉlʉngʉ, nalʉbhɨlo bhakʉlɨlekha.
17 mas não têm raiz em si mesmos, antes são de pouca duração; depois, sobrevindo tribulação ou perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Bhamu she bhakwɨmvwa izwi lya Mʉlʉngʉ, bhakʉkholanywa ni mbeyu zye zyálendeeye mu lusuuto lwe lʉlɨ na mazi aga mimvwa. Bhanaabha bhoope bhe bhakʉlyɨmvwa na kʉlɨposheela izwi lya Mʉlʉngʉ.
18 Outros ainda são aqueles que foram semeados entre os espinhos; estes são os que ouvem a palavra;
19 Ɨleelo kʉnongwa ɨya kʉpɨlɨnhana nɨ mbombo ɨzya mʉ nsɨ na kʉkhopelwa nɨ nsʉngʉkho ɨzya kwanza uwudumbwe peeka na kʉvwanza ivintu ivwinza ɨvwamwabho, vwonti vɨnɨɨvwo vikulipuuta izwi kʉtɨ lɨteelaje amatunda.
19 mas os cuidados do mundo, a sedução das riquezas e a cobiça doutras coisas, entrando, sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Bhamu she bhakwɨmvwa izwi lya Mʉlʉngʉ, bhakʉkholanywa ni mbeyu zye zyálendeeye mu lusuuto uluvunzu. Ɨbha bhe bhakʉlyɨmvwa izwi lya Mʉlʉngʉ na kʉlɨposheela, na kʉlɨbhombela. Pe lɨkʉbhala kʉbhazenga abhantʉ kʉbhomba inyinza, anza she imbeyu yeeka yéleeye imbeyu impwa amashumi gatatʉ, ɨyamwabho amashumi ʉmʉtanda, yimo imia yeeka (100).”
20 Aqueles outros que foram semeados em boa terra são os que ouvem a palavra e a recebem, e dão fruto, a trinta, a sessenta, e a cem, por um.
21 UYeesu akhabhʉzɨɨlɨzya akhatɨ, “Bhʉlɨ, alɨɨpo umuntu we akʉkhozya ɨtaala, na kʉlɨbhɨɨkha kwɨ zyʉngʉ kʉ shɨtala, awe kugubishila mʉ nsonta? Bhʉlɨ, atakʉlɨbhɨɨkha pamwanya pa shɨmbeeje kʉtɨ lɨkhozyaje mwonti?
21 Disse-lhes mais: Vem porventura a candeia para se meter debaixo do alqueire, ou debaixo da cama? não é antes para se colocar no velador?
22 Pe ishi leelo, gonti ge galɨ kukwilu gakhayɨbha apazelu, khabhɨlɨ gonti ge gafisishile gakhayɨmanyɨkha.
22 Porque nada está encoberto senão para ser manifesto; e nada foi escondido senão para vir à luz.
23 Umuntu wowonti ʉla we akwɨmvwa, asimishizyaje nhaani ziniizi zye akʉzyɨmvwa!”
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Pe uYeesu akhajendeelela kʉbhabhʉʉzya, akhatɨ, “Tejelezyaji nhaani! Ishipimilo she mukubhapimila abhanjɨ, she shɨnɨɨsho ʉMʉlʉngʉ akhayipimila kukwinyu.
24 Também lhes disse: Atendei ao que ouvis. Com a medida com que medis vos medirão a vós, e ainda se vos acrescentará.
25 Kʉnongwa ye we akʉlɨtejeelezya izwi lya Mʉlʉngʉ na kʉlɨmanya, pe ʉMʉlʉngʉ akʉmwavwa kwonjela kʉlɨmanya nhaani. Ɨleelo we atakʉlɨtejeelezya izwi lya Mʉlʉngʉ, ni linsi lye alimanyile lɨkʉfwʉlwa.”
25 Pois ao que tem, ser-lhe-á dado; e ao que não tem, até aquilo que tem ser-lhe-á tirado.
26 UYeesu akhajendeelela kʉbhabhʉʉzya akhatɨ, “Ʉwʉmwene wa Mʉlʉngʉ wukholiine nu muntu we akʉpesa imbeyu mu shiizi.
26 Disse também: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse semente à terra,
27 Shawusiku na shamʉsanya, abhe adamushile awe agonile, imbeyu yiila yɨkʉbha yɨlɨ kʉmela na kʉkʉla, kwɨ dala lye umupesi atalimanyile khaala she yɨkʉkʉla.
27 e dormisse e se levantasse de noite e de dia, e a semente brotasse e crescesse, sem ele saber como.
28 Ulusuuto lwe lʉkʉyɨkʉzya imbeyu yiila na kʉyeelezya. Yɨkʉtala suuti kudugula, pe yɨkwanda kʉkʉla, kʉwʉmalɨlɨshɨlo yɨkʉmezya ɨnyaana. Ɨnyaana yɨkʉbha nɨ khoso lye lɨlɨ ni mbeyu mwonti.
28 A terra por si mesma produz fruto, primeiro a erva, depois a espiga, e por último o grão cheio na espiga.
29 We imbeyu yiila yeela, khabhɨlɨ yaagoma, pe akwanda kʉkhaasa, kʉnongwa ye akhabhalɨlo akha kʉsezya khafishile.”
29 Mas assim que o fruto amadurecer, logo lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 Iwinza uYeesu akhalonga nabho akhatɨ, “Ishi tʉwʉkholanye ʉwʉmwene wa Mʉlʉngʉ na khooni? Tʉshɨkholanye kʉ shɨkholanyo shooni?
30 Disse ainda: A que assemelharemos o reino de Deus? ou com que parábola o representaremos?
31 Wukholiine na khasanga akhi nhaladaali akhansi kʉshɨla ɨnsanga zyonti zye zɨkʉwaalwa mu vwizi.
31 É como um grão de mostarda que, quando se semeia, é a menor de todas as sementes que há na terra;
32 Ɨleelo ɨnga khaamela, khakʉbha likwi ɨpɨtɨ kʉshɨla amakwi gonti aga mu vwizi. Lɨkʉbha nɨ mpaaswa ɨmpɨtɨ zye ni nyonyi zyope zɨkʉtenjela ivwanswi mʉ mpaaswa zya khanzundila khaakwe.”
32 mas, tendo sido semeado, cresce e faz-se a maior de todas as hortaliças e cria grandes ramos, de tal modo que as aves do céu podem aninhar-se à sua sombra.
33 UYeesu akhabhalʉmbɨlɨlaga amazwi aga wʉmwene wa Mʉlʉngʉ kʉ vɨkholanyo ivwinji anza viniivi. Akhabhabhʉzyaga anza she bhakhazyaganyaaga.
33 E com muitas parábolas tais lhes dirigia a palavra, conforme podiam compreender.
34 Atakhalongaga lyolyonti kʉkwabho sita shɨkholanyo. Ɨleelo we alɨ mwene na bhalandati bhaakwe, bhe akhabhalɨnganɨzyaga zyonti.
34 E sem parábola não lhes falava; mas em particular explicava tudo a seus discípulos.
35 Isiku liliila, shalyabheela yaakwe, uYeesu akhabhabhʉʉzya abhalandati bhaakwe akhatɨ, “Saalɨ, tufumiile ʉsʉmbɨ, tʉbhale kwɨsyɨla.”
35 Naquele dia, quando já era tarde, disse-lhes: Passemos para o outro lado.
36 Bhakhayɨlekha ɨmpʉga ya bhantʉ, bhakhamwega uYeesu mʉ shɨtʉʉlɨ bhakhabhala peeka nawo. Páamɨle nɨ vɨtʉʉlɨ ɨvwamwabho vwe vwalongozanyiinye nawo.
36 E eles, deixando a multidão, o levaram consigo, assim como estava, no barco; e havia com ele também outros barcos.
37 Impepu inhali nhaani yɨkhanda kuvugula mwa sʉmbɨ muula. Amabhilingwa gakhashibunshila ɨshɨtʉʉlɨ na minzi gakhiizula.
37 E se levantou grande tempestade de vento, e as ondas batiam dentro do barco, de modo que já se enchia.
38 Mʉ khabhalɨlo khakhaala, uYeesu ágonile kʉlʉsalo kʉ shɨtʉʉlɨ, áyinuliiye ni shinulilo kwi twe. Abhalandati bhaakwe bhakhamʉdaamʉsya, bhakhatɨ, “Mumanyizyi, kwe kʉtɨ ʉtasajɨɨye khaala we ɨtwe tukufwa?”
38 Ele, porém, estava na popa dormindo sobre a almofada; e despertaram-no, e lhe perguntaram: Mestre, não se te dá que pereçamos?
39 Pe uYeesu akhɨmɨɨlɨla akhayɨkhajɨla impepu yiila, akhagabhʉʉzya amabhilingwa akhatɨ, “Puumi mye!” Impepu yiila yɨkhalekha kuvugula, kʉkhabha mye nalyoli lyoli.
39 E ele, levantando-se, repreendeu o vento, e disse ao mar: Cala-te, aquieta-te. E cessou o vento, e fez-se grande bonança.
40 Pe uYeesu akhabhabhʉzɨɨlɨzya abhalandati bhaakwe akhatɨ, “Khooni khe ɨmwe mʉlɨ nɨ lyoga? Niishi bhʉʉlo mʉtalɨ nʉ lwɨtɨkho khaala?”
40 Então lhes perguntou: Por que sois assim tímidos? Ainda não tendes fé?
41 Abheene bhakhoogopa nhaani, bhakhanda kʉbhʉzɨlɨzanya kʉtɨ, “Ishi wu naanu wʉnʉʉnʉ we ni mpepu na mabhilingwa vikumutinikha?”
41 Encheram-se de grande temor, e diziam uns aos outros: Quem, porventura, é este, que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.