Mateus 15
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH
1 Mi'i turan itote Tupana ehay miwan miat wan pakup i haria i'ewyte Tupana ehay enoi haria tõ'ẽ tõ'ẽ tawa wato Ierusarẽi kaipyi apota'atu'e Iesui piat hamo.
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 — Kat poteĩ emiit'in yt te'eruweposei posei i yt aha'ase'i'in eko yt ewy i i'atu'e. Kat pote yt naku i aipopitpit wywo watenuk i'atu'e õ'ẽ haria Iesui pe.
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Mi'i hawyi Iesui apo'e i'atuepe — Kat pote eipe ti Tupana eko yt ewetunug hin i e. Pywo pe ti Tupana ehay atoiat haria eipe katupono eimienoi ko'i yn ewetunug e. Kat pote Tupana eko yt ewetunug hin i e.
3 Jesus respondeu:
4 Sa'awy'i Tupana to'e tomiwan me — Eweimõtypot ro ei'ywot eity e. Karãpe wẽtup ok tunug saty'i saty'i at to'ywot ete toty ete waku mi'auka wo mekewat miit topyhu'at e sa'awy'itewuat miwan me e.
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Ma'ato ti yt mio tã hin i ewei'atumu'e miit'in e. Karãpe yt watimõ'ẽ neran i aity kape ai'ywot kape mi'i pote ti waku — Papai Mamai yt kat i hin i eipohapnug hap topyhu'at katupono Tupana kape atum yne ra'yn eipohapnug hap wato'e ewei'atumu'e sa'ag miit'in e Iesui nagnia ehay enoi haria pe.
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 Mi'i pote ti mesup aimẽpyt'in yt ti'atumõtypot hin i ta'atu'ywot ta'atuty. Yt kat i i i'atumimõ'ẽ e. Mi'i hawyi i'atupohapnug hap topyhu'at eipo pe e. Yt naku i kahato katupono mesup ti Tupana e hap ta'atu'atoiat kahato ra'yn hawyi eiwat eimienoi sa'ag ne'i ra'yn ta'atumohey e.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 Ta'i mi'i pote eipe typy ehay rakaria ra'yn e Iesui. Nimo te ti ase'i Isaia henoi tomiwan me
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 — Eipe ti ehehay wo uimõtypot ma'ato ti eiwanẽtup hawe ti pya kahato uikai e Tupana tomiwan me Esekieu 33.31 pe.
8 “Deus disse:
9 Yt kat hamo ti ehehay se uimõtypot hap ete katupono uhehay atoiat haria eipe hawyi eimienoi sa'ag ko'i yn ewehenoi eipotmu'eria pe e. — Urumienoi ti Tupana ewei'e ma'ato eheso kahato e ti Tupana ehepiat pe Isaia miwan me 29.13 pe e Iesui apo'e haria pe.
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Mi'i hawyi itotiaria typy'i rakaria pe Iesui to'e — Eweĩ'ẽ ro uhowawi e. Woroho'omu'e teran eipe e. Waku eweiwanẽtup to ui'e hap kape ikuap hamo inug hamo e. Waku ehewaure ka'a kahato uhepiat einãpin hap kape e.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Uiwyria'in yt eweiwanẽtup tei'o eipy'a pe — Waku areĩne'en Tupana wanẽtup hawe. Mi'u hãpyk urueko ewy wakuat yn atu'u yt ewei'e tei'o eipy'a pe katupono aheko mi'u ete yt aimohãpyk kuap i Tupana wanẽtup hawe e. Uimimu'eria pywo pe ti Tupana teha'at kahato eipy'a piat eiwanẽtup hap kape. Eimiky'esat hap kape teha'at kahato. Mi'i hawyi ei'e hap kaipyi eikuap sio eipe waku sio yt hap yt naku i eipe hap e. Mi'u yt eimohun kuap i eiwanẽtup hawe are ma'ato eiwẽ pywiat ehehay eimohun kuap hap tuwẽtem eiwẽ pyi e Iesui to'ywania Iuteu ywania pe.
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Mio tã to'e hawyi ipotmu'eria sese tõ'ẽ meremo Iesui kape henoi hamo — Mehĩ i'atu'e Tupana ai'airo temiit no aheko mi'u u hap etiat e haria i'atupy'ahak kahato eete. Urumu'e hat ewe'eg wo o i'atu'e katupono yt naku i e'e hap iatu'e irania'in wo'omu'e haria to'ope katupono — Tupana miky'esat ewy mi'u u haria yn waku pe tukupte'en Tupana wanẽtup hawe i'atu'e mi'iria. Aheko mi'u ete aipu'ap Tupana kape i'atu'e wo'omu'e haria ipotmu'eria henoi Iesui pe.
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Mi'i pote Iesui to'e — Pyno mi'iria mienoi ko'i yt Tupana mienoi ewy hin i e. Karãpe watikoi aiko hawyi wahekatup kahato hẽtyt hap e. Hẽtyt hawyi aimowepit kahato hap aimikoi e. Ma'ato i'anam ne'i hẽtyt hap yt aimowepit kuap i yt aimikoi hin i pote meremo watipuruk. Mi'i hap ewy irania'in wo'omu'e haria mimu'e ko'i yt Ai'ywot Tupana e hap ewy hin i ma'ato i'anam aiko piat ewy e.
13 Jesus respondeu:
14 Uipotmu'eria eiwanẽtup ko'i ko'i i'atuwesat hap kape e. I'atu'e hap miit'in mu'e hap yt kan hamo i katupono yt ta'atukuap i mu'ap Tupana kape e. Ta'i mi'iria tukupte'en yt ihapytig i rakaria ewy — Mesuwe mu'ap Tupana kape i'atu'e irania'in me yt ta'atukuap i mu'ap pytkai. Aikotã yt ihapytig i rakaria to'o'ykesat hap ewy tukupte'en mi'iria. Meiũran to'oykesat ereto yi hot pe hawyi i'atuewo yi ka'a pe e.
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Mi'i hawyi Peteru to'e Iesui pe — Uimu'e hat yt uruikuap hin i te e'e hap mi'u ete e. Urumu'e i ro kat e'e hap sese etiat e.
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Mi'i hawyi Iesui ti'atuwesat — Uiwyria'in yt eweikuap i te ui'e hap eipe e. Ta'i irania'in mesuwarotiaria ewywuaria te eipe katupono mi'iria yt uikuap i te haria e.
16 Jesus disse:
17 Yt eweikuap i te apo aikotã mi'u watohon hawyi aiymyẽ pe toto hawyi teke aime'en me hawyi ahepai'a hawyi toto i ra'yn aipiit pyi hap. Yt eweikuap i te apo aikotã mi'u yt teke kuap i aiwanẽtup hawe e.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 Ma'ato ai'e aiwanẽtup hawiat meiũran tuwẽtem aiwẽ pyi ahehay wo ra'yn aiwanẽtup hap ok tã e. Pywo ti rat ei'e hap eipy'a piat eima'at hap topyhu'at katupono tuwẽtem eiwẽ pyi hawyi torania tikuap ta'yn eiwanẽtup hap e. Pywo pe ti ei'e hap eipy'a pywiat eimohun hap topyhu'at e Iesui.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 Ta'i eiwe'eg wo o eipy'a piat eiwanẽtup hap e hap pupi are katupono mesuwarotiaria te'eruwanẽtup at ka'ap aikotã aikotã yt naku i nug hap kape — Waku ati'auka mekewat uhewanĩkap i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku mi'i uhewaire wo i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku atoiat uhe'aito uhehary'i hawyi wẽtup atat i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku atero'ok mekewat uianuat i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku atima'at mi'i miit uhehay yt pywo i rakano i'atu'e ta'atupy'a pe.
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Mi'i ei'e hap ko'i eipy'a pywiat eima'at hap ko'i tukupte'en katupono ewei'e eipy'a pe hawyi meremo ewetunug ei'e hap ewy. Ei'e hap upi eweiwat hawyi yt naku i nug haria eweikupte'en e. — Mi'u watu'u aipopitpit hap wywo pote meremo yt naku i nug haria wo watopyhu'at i'atu'e irania'in wo'omu'e haria ma'ato yt pytkai i e. Aipopitpit hap yt teke kuap i aiwanẽtup hawe e. Aipopitpit hap yt ainug hin i sa'ag nug haria Tupana wanẽtup hawe e.
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Mi'i hawyi Iesui toto ra'yn tetama pyi wẽtup tama piat tawa kape toto mekewat y'y wato sese yẽpe kape topotmu'eria wywo. Put'okta'atu'e tawa Tiru pe hawyi tuwat tawa Sitãu kape.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Mi'i turan wẽtup haryporia mekewat y'y wato ẽpe totiat ieĩne'en hat tut Iesui ewawi hawyi tuwẽpowat Iesui kape — Uika'iwat ase'i Tawi emiariru En e. Pyno uipowyro hap atiky'esat katupono uhehaky'e'i kahato Mimi e. Uiky'e hap kaipyi uipowyro ro e. Eriot ro uhupi uimẽpyt haryporia moehãite hamo e. Uimẽpyt haryporia kawiat ahiag tisaty'i saty'i kahato e.
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Ma'ato Iesui yt tiwesat hin i tuwewawi wẽpowat i rakat. Ma'ato haryporia yt ipohep hin i tohẽtup po'og ne'i. Mi'i hawyi ipotmu'eria te'ero'e Iesui pe — Uhyt i'atu'e etipo'oro ro mekewat haryporia pya meiũpepyi i'atu'e katupono aimosero kahato ihay pirik hap aimopy'ahak kahato i'atu'e. Waku etipo'oro pya aikai i'atu'e.
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 Mi'i hawyi Iesui tiwesat — Mana Uito ariot yt e'ywania kape hin i e ma'ato uru'ywania sese mu'e hamo yn ariot mesup e. Ta'i ui'ywania tukupte'en aikotã aihũria ga'apy piat ho'owasat rakaria ewywuaria tukupte'en haria uru'ywania Isareu ywania e.
24 Jesus respondeu:
25 Mi'i hawyi ma'ato haryporia put'ok'e howawi hawyi toimõtypot kahato ra'yn Iesui hawyi to'e tope — Uipowyro En Mimi e. Wakuat kahato En Tawi emiariru En. Uipowyro ro Uika'iwat e. Etisopo ro ahiag uimẽpyt pyi e.
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 Mi'i pote Iesui tiwesat — Mana e yt naku i urumẽpyt'in wakuaria mi'u wakuat urutum awareria pe e. Mi'i hap ewy yt naku i wẽtup ywania powyro hamo areto mesup wẽtup ywania kape e.
26 Jesus disse:
27 Ma'ato haryporia to'e Iesui pe — Pywo pe ti an Mimi e'e hap ma'ato kat ko'i kat ko'i ta'at yparakai kaipyi mi'u ku'i ieĩpyt eimẽpyt'in te'erenuk turan topyhu'at awareria mi'u wo Mimi e.
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Mio tã e hawyi Iesui tiwesat — Mana uimohey hap epiat hap iwato kahato. Mi'i tupono emiky'esat ewy atunug na'yn e Iesui haryporia pe. Iesui mio tã to'e hawyi haryporia mẽpyt waku ra'yn. Iesui ehay wẽtem iwẽ pywiat turan haryporia piat tomohey hap kaipyi ihãite ra'yn.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Mi'i hawyi toto tawa Tiru pyi tawa Sitãu myi hawyi toto ra'yn mekewat ihyemui'a Karireia hyẽpe upi tewyry hamo. Mi'i hawyi yity'ok upi put'ok'e hawyi ipot'am hawyi ta'apyk itote.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 Tuwat Iesui upi typy'i rakaria. Mi'iria terut kahato i'ahu rakaria Iesui ewawi. Tõ'ẽ ipy kĩ'ã rakaria yt ihapytig i rakaria yt hewaure ka'a i rakaria i yt ihay i rakaria yt hewyry kuap i rakaria. Ipo tut i i'ewyte ipy tut i rakaria tõ'ẽ howawi. I'ewyte tõ'ẽ aikotã aikotã ahu wywuaria tõ'ẽ Iesui ewawi ta'atumoehãite hap puẽti hamo. Ta'atupag i'ahu rakaria Iesui yatype hawyi toi'atumoehãite torania ra'yn.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Irania'in itotiaria teha'at haria te'eruwanẽtup kahato Iesui kape katupono yt hewaure i rakaria toi'atuewaure hot'ok ta'yn yt ihay kuap i rakaria toi'atumoehay kuap ta'yn yt ihapytig i rakaria toi'atumoehapytig na'yn I'ewyte ipiit yt ikahu i rakaria toi'atumoekahu. Mi'i hawyi ta'atumõtypot kahato Tupana — Uru'ywania Isareu eTupana i'atu'e waku kahato En i'atu'e.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Mi'i hawyi Iesui ti'atukaykay tuwewawi topotmu'eria — Uiwyria'in e i'atuhaky'e'i kahato katupono mye'ym e'at ra'yn tukupte'en meiũpe uhehay kuap hamo miit'in sem e. Mi'i hawyi ta'atumi'u ta'atu'u yne ra'yn e. Mi'i pote koitywy yt naku i ati'atupo'oro i'atuetawa ko'i kape katupono ti pya kahato pyi tõ'ẽ mi'iria e. Ta'i tuwat hawyi ti ren te'eropap ne'i ra'yn yahig note sy'at pono e. Mi'i pote waku sa'awy'i wati'atupoi mi'iria e. I'atu'ok ta'yn hawyi waku te'era'aipok yahig wato sakpo ta'atuetawa ko'i kape e Iesui temiit'in me.
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Ma'ato — Mehĩ i'atu'e typy'i kahato ti hesy'at rakaria mesuwe i'atu'e. Aikope pyi aru pyno watipuẽti i'atumi'u wuat meiũpe yahig wato pe i'atu'e.
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 — Yt kat i i apo aheman mesuwe e Iesui. Mi'i hawyi — Yt rat i'atu'e kurin kahato aimi'u pãi i'atu'e. Aheman 7 yn topyhu'at i'ewyte ahepira hit typy yn topyhu'at Mehĩ i'atu'e. Mio tã i'atu'e pytkai Iesui to'e miit'in sem me
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 — Pyno ewei'apyk to yi upi e.
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 Mi'i hawyi totat 7 man typy pira topo pe hawyi to'e to'ywot pe — Arehum ewawi Tupana. Waku kahato emiium e. Mi'i hawyi toi'atupat'ok hawyi tutum na'yn temiit'in me. Mi'i hawyi ipotmu'eria imõ'ẽ ra'yn typy'i rakaria pe.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Mi'i hawyi te'erenuk kahato ra'yn hawyi i'atu'ok kahato ra'yn. Mi'i hawyi hemiit'in ti'atunug i'atumi'u ieĩpyt hawyi 7 e'yrysakag ne howapy te topyhu'at man pikpik ko'i pira pu'i ko'i.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Te'erenuk haria 4000 ihainia tukupte'en itote i'ewyte haryporia'in i'atumẽpyt'in typy'i kahato yt i'atumimorania i ko'i te'erenuk wy.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Waku hawyi Iesui ti'atupo'oro ra'yn i'atuetawa ko'i kape. Mi'i hawyi teke ra'yn yara pe hawyi toto i ra'yn ihyemyi'a sakpo mekewat yi Matara e hap kape.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.