Atos 10

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Mekewat e'at pe toĩne'en tawa Sesareia pe wẽtup ok sura­ra'in akag Kuneriu e hap het rakat. Typy'i kahato iwat hesu­ra­ra'in ko'i. Mekewat Itaria ywania esura­ra'in ko'i akag wo toĩne'en tawa Sesareia pe.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Surara koro Kuneriu ti waku hap nug kahato hat toĩne'en i'ewyte topy'a pywiat Tupana mohey hat sese toĩne'en. Yne i'yat piaria imẽpyt'in ihary'i Tupana mohey haria tukup­te'en itote. Surara Kuneriu timõ'ẽ kahato tekat ko'i Iuteu ywania ihaky­'e'i rakaria pe. Ihay kahato at ka'ap Tupana wywo topy'a pyi mi'i miit.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Wẽtup e'at pe surara Kuneriu topotpap kahu ra'yn hawyi wãtym'i kape ta'a­kasa ra'yn tomu­'etu Tupana mipo­'oro atipy kaipywiat hap kape. Mi'i hawyi atipy kaipywiat sut hat to'e — Surara Kuneriu ereĩne'en apo'e.
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Mi'i pote Kuneriu gyt'e hawyi teha'at kahato ra'yn Tupana mipo­'oro atipy kaipywiat kape hawyi toiwesat — Areĩne'en meiũpe Uika­'iwat e. Kat e hap som Tupana tiky­'esat atunug hap e. Mi'i pote mekewat atipy kaipywiat tiwesat — Mehĩ e pywo ti rat ehay tewawiat hap kape ti Tupana tuwehum kahato e. I'ewyte emimõ'ẽ ihaky­'e'i rakaria powyro hap ko'i Tupana mowepit kahato hap topy­hu'at mehĩ e. Tuwehum kahato tomõ­typot hap eminug ko'i ete mehĩ e.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Mi'i tupono toiky­'esat etipo­'oro epotpo­'o­roria tawa Iope kape hap e. Mi'i totepyi toiky­'esat eti'a­tu­kaykay temiit'in Simãu Peteru ewawi mehĩ e.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Hemiit Peteru ti toĩne'en wẽtup ok Simãu yat pe y'y Ukyt Koro hy ẽpekiat ieĩne'en hat yat pe e. Miat pe mokã'ã nug hat yat pe toĩne'en mekewat y'y wato ẽpekiat tote e. Pyno etikaykay ro mekewat Peteru ewewawi mehĩ emu'e hamo katu­pono Tupana tiky­'esat etunug hap e atipy piat surara akag Kuneriu pe.
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Mio tã to'e hawyi ta'aipok i ra'yn atipy kape. Mi'i hawyi surara akag Kuneriu tikaykay tuwe­wawi typy ok temiit'in sese i'ewyte temiit sese surara kawiat Tupana mohey kahato hat toikaykay.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Toi'a­tu­kaykay tuwe­wawi temiit'in sese mye'ym ok hawyi toimo­herep tomu­'etu wuat i'atuepe. Mi'i hawyi — Pyno mũki­'ite woro­ho­'o­po­'oro tawa Iope kape mekewat Peteru kat hamo e i'atuepe.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Ihot'ok hawyi tuwat ra'yn Peteru kat hamo. Atpo­sake porap turan put'ok­'i­'a­tu'e ra'yn mekewat y'y wato ẽpekiat yt pya hin i mekewat Simãu yat ete. Mi'i turan Peteru ta'am na'yn getap okipy ywaiti rakat rote Tupana wywuat tehay hamo e.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Mi'i tote hesy'at kahato Peteru tomi'u nug Simãu miat turan. Mi'i hawyi tomu­'etu wuat ewy ta'a­kasa. Mi'i turan teha'at atipy kape.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Mi'i hawyi ta'a­kasa ika'a atipy pe oken'ypy ewywuat. Mi'i puo mysop iwato rakat ikytsig nakat ewywuat ta'a­kasa ika'a pyi ta'apyk yi kape hap ta'a­kasa 4 haity i'apy etiat rakat ta'a­kasa.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Mi'i mysop kytsig muo Peteru ta'a­kasa kat ko'i kat ko'i mi'u pu'i ko'i yt naku i to'y­wania mi'u wuat rakat kape ta'a­kasa. Moi ko'i Uruwu ko'i ga'apy piat ipyt etiat hewyry rakat ko'i yt naku i Iuteuria mi'u wuat rakat ko'i kape ta'a­kasa tomu­'etu.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 I'ewyte toikuap sehay atipy kaipyi — Peteru e epoĩ'ãm no hawyi eti'a­tu­'uka ro meimẽwat mi'u emi'u wo mehĩ e. Ehu'u ro uimiium emi'u wuat mi'u pu'i e.
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Ma'ato Peteru tiwesat — Yt naku i rat mi'i ewywuat uimi'u pu'i Uika­'iwat e katu­pono meimẽwat ipu'i yt naku i aimi'u wo aito Iuteuria ywania pote Mehĩ e. Ta'i uimotag hap upi mesup te yt karãpe i mi'i tã meimẽwat mi'u pu'i ewywuat atu'u pãi Uhyt e. Yt naku i mi'i aimi'u wo e.
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Mi'i hawyi toikuap pakup i sehay atipy kaipywiat — Wãi mio tã ere tei'o e katu­pono kat ko'i kat ko'i pu'i Tupana ti'a­tu­mo­waku kahato mi'i pote waku kahato yne aimi'u wo e.
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Mye'ym mo ta'a­kasa tomu­'etu wuat ewywuat hawyi ta'aipok i ra'yn mekewat sokpe kawiat miat eiam.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Mi'i hawyi Peteru tuwa­nẽtup kahato — Kat e hap som Tupana to'e teran uimu­'etu e. Kat ko'i som toimo­herep teran uhepe e tuwepe tuwa­nẽtup kahato hawe. Mi'i turan surara Kuneriu mi'a­tu­po­'o­roria wẽtup ywania put'ok­'i­'a­tu'e ra'yn itote. Ma'ato mi'i ywania wywo yt karãpe i Iuteuria i'atuehay.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Mi'iria oken'y­pyke pyi te'e­ru­watka — Simãu Peteru toĩne'en apo meiũpe i'atu'e.
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Mi'i turan Peteru tuwa­nẽtup tumu­'etu wuat kape hawyi Tupana Pã'ãu to'e tope
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 — Pyno ereto ro i'atue­wawi e. Yt ereken'ẽ tei'o i'atu­pupi katu­pono uimi­po­'o­roria yne meimuẽ­wuaria e Tupana Peteru pe.
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Mi'i hawyi Peteru ta'apyk getap okipy ywaitiat kaipyi yi kape. Mi'i hawyi to'e i'atuepe — Uito ti meiũ eimikat e. Kat hamo uikat eipe e i'atuepe.
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Mi'i hawyi ta'a­tu­wesat — Ta'i uruka­'iwat Kuneriu urupo­'oro ewawi uhyt i'atu'e. Uruka­'iwat ti 100 ok surara akag wo ieĩne'en hat urupo­'oro mehĩ i'atu'e. I'ewyte uru'akag ni Tupana mohey kahato hat toĩne'en i'atu'e. Toimõ­typot Etupana yn i'atu'e. Waku kahato urupo­'oro hat. Hãpyk yn nug wuat'i e'at piat hat uhyt i'atu'e. Yne e'ywania Iuteuria uruetawa totiaria ikuap uruka­'iwat Kuneriu ewaku hap i'atu'e. Ga'atpo ti Tupana Pã'ãu Wakuat ihay kahato uruka­'iwat pe — Etikaykay ro uhemiit Peteru e'yat kape enãpin hamo e uru'akag Kuneriu pe i'atu'e. Mi'i pote mesup ti urupo­'oro ewawi toiky­'esat ereto tewawiat hap mehĩ i'atu'e Peteru pe.
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 — Pyno meiũpe ro ehewãtym hawyi mũki­'ite waku watuwat eika­'iwat yat kape e. Pyno eiwe­hyt'ok to uhyt'i'in e Peteru meimuẽwat Itaria ywania pe. Ihot'ok hawyi toto ra'yn Peteru i'atuupi i'ewyte Iesui potmu­'eria tawa Iope piaria irania'in tuwat Peteru upi.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Wẽtup e'at pe tuwat hawyi put'ok­'i­'a­tu'e ra'yn tawa Sesareia pe. Mi'i tote mehĩ Kuneriu hekatup kahato ra'yn Peteru ihay kuap hamo. Mi'i pote toi'a­tunug yne kahato to'y­wot'in toty'in towy­ria'in toi'a­tu­kaykay Peteru ehay kuap hamo to'yat kape.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Mi'i hawyi Peteru put'ok'e Kuneriu yat e'oken­'y­pyke hawyi meremo Kuneriu tuwe­pỹ­'ã­tutuk howa kape tepiat Peteru mõtypot hamo ma'ato Peteru timo­poĩ'ãm ne'i.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Mi'i hawyi to'e — Wãi yt uimõ­typot tei'o Tupana ewy mehĩ kat pote uito miit kawiat e'ewywuat e.
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Mi'i hawyi i'yat pe Peteru teke to'oehay to'oehay popuo. Mi'i hawyi put'ok­'i­'a­tu'e ra'yn okipy koro tote hawyi Peteru teha'at hawyi i'atu kahato miit'in tukup­te'en itote Itaria ywania.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Mi'i hawyi Peteru tuwẽ­powat i'atue­wawi — Uhyt'i'in mana'in e yt naku i wyti uruto Iuteu ywania irania'in ywania wywo to'oe­waku i'atu'e ti urueko enoi haria uruepe e. Ha'a­wy­tepyi mio tã i'atu'e uruepe urumu'e haria are wen ma'ato ga'atpo Tupana tomo­herep uhepe tehay sese mi'i hap ete. Mio tã to'e — Peteru e yt etimohit rei'o wẽtup ywania e. Yt naku i ei'y­wania yt ere tei'o irania'in ywania pe e uhepe e. Yt Tupana mi'ai­roria ei'y­wania yt ere tei'o wẽtup ywania pe e Tupana uhepe e.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Mi'i tupono ti ariot meremo ehowawi mesup eimi­ky­'esat ewy e. — Yt naku i areto ei'yat kape yt are'e hin i uikaykay haria pe e. Yt urueko ewy i pytkai ariot ra'yn mehĩ'in mana'in e. Ma'ato kat hamo uikaykay hap yt atikuap hin i te e. Pyno ewehenoi ro kan hamo uikaykay meikowo hap e Peteru surara Kuneriu ywania pe.
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Mi'i hawyi Kuneriu tiwesat — Mehĩ Peteru e ga'atpuo re ga'atpo wãtym'i uhehay Tupana wywo meiũpe ui'yat pe turan ara'a­kasa wẽtup ok miit hesokpe mehit kahato rakat kape e.
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 Mi'i miit to'e uhepe atipy kaipyi — Kuneriu e Tupana tikuap kahato ra'yn ehay tewawiat hap e. Ta'i Tupana tikuap ta'yn ihaky­'e'i rakaria piat ekare'en mõ'ẽ hap mehĩ e.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Mi'i pote waku etipo­'oro emiit'in tawa Iope kape Tupana emiit Simãu Peteru kat hamo e. Mi'i miit toĩne'en wẽtup ok Simãu y'y wato hy ẽpekiat ieĩne'en hat miat pe mokã'ã hap nug hat yat pe e ti uhepe atipy kaipywiat e.
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Mi'i hawyi meremo woro­kaykay uruewawi Tupana miky­'esat ewy e. Pywo ti rat waku kahato eriot hap mehĩ e. Mi'i pote ti urutu­wa­'a­tunug kahato meiũpe mesup ehay kuap hamo mehĩ e. I'ewyte ti uruikuap ta'yn Tupana toĩne'en meiũpe hap e. Mi'i pote ehenoi ro uruepe aikotã som yne yne imiky­'esat ewywuat hap e surara Kuneriu Peteru pe.
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Mi'i hawyi Peteru to'e tehay wo — Mehĩ'in mana'in e mesup ti atikuap sese ra'yn Tupana wuat'i ywania ky'e hat koro toĩne'en hap e. Ta'i toi'a­tu­ky'e wuat'i miit'in pãi e. Sa'a­wy'i uruto Iuteu ywania Tupana miky'e ko'i tukup­te'en hap kape yn arewa­nẽtup e ma'ato koitywy atikuap ta'yn aikotã to'o­'e­wy­'ewy toi'a­tu­ky'e wuat'i pusu kuap haria topy'a pe uruky'e hap ok tã ne hap atikuap ta'yn e Peteru surara Kuneriu Itaria ywania pe.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Ta'i Tupana tuwehum kahato yne tama kaipy­wiaria tomohey haria ete. Wakuap nug haria ete tuwehum hap atikuap ta'yn e.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Mesup ta'yn Tupana tipo­'oro ra'yn uru'y­wania pe temiit Iesui wuat'i ywania ehakye­ra'at hanuat e Peteru. Koitywy ti Tupana Mipo­'oro topy­hu'at aipu'ap Tupana kapiat hat e. Mesup mio tã e Tupana wuat'i pe — Koitywy waku ra'yn eweiõ'ẽ uhowawi katu­pono Uha'yru Iesui tunug na'yn aiwo­'opiat wo'o­wese hap e. Ta'i mesup ti aiwo­'oe­waku hap tutunug na'yn e. Sa'a­wy­'ite ti uruepe Isareu ywania pe yn mio tã e ma'ato mesup wuat'i ywania pe mio tã e — Uhemiit Iesui ti atunug na'yn Wuat'i Pore­kuaria Porekuat no e Tupana wuat'i pusu kuap haria pe e Peteru.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Ta'i eweikuap ta'yn ni yne Iesui tawa Nasare piat ieĩne'en hat etiat e katu­pono sa'a­wy'i yne tawa Iuteu kaipy­wiaria henoi kahato ra'yn heĩne'en i hap ehepe e. Sa'a­wy'i ahet'ok hat Iuwãu het'ok Iesui. Mi'i hawyi Iesui ha'a­wynug na'yn topotpap hap uruetama Karireia pe e. Mi'i hap etiat yne eweikuap ta'yn e.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Mi'i tote sa'a­wy'i Tupana tum na'yn yne tesaika hap. — En ni Uimi­'airo miit'in yne Ehakye­ra'at hanuat e. Mi'i pote woro­moieĩ­ne'en Uipã'ãu Wakuat no e Tupana sa'a­wy'i Iesui tawa Nasare piat pe e. Mi'i hawyi hewyry kahato urumu'e hamo urumoe­hãite hamo uruwo­'oe­waku hamo wakuap yn nug hamo ahiagnia yne atusiu hamo katu­pono Tupana Pã'ãu Wakuat toĩne'en iwywo uhyt'i'in mana'in e Peteru.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Iesui tawa Nasare kaipywiat kape ti uruta­'a­kasa kahato ra'yn mana'in uhyt'i'in e. Pywo ti Mi'i Miit ehay yne ti uruikuap ta'yn yi Iuteu piaria etama pe tawa Ieru­sarẽi me hewyry hap upi e. Mi'i tote ti ta'a­tu­'auka sa'ag na'yn aria'yp posak ete Tupana emiit e. Yt naku i kahato ti ta'a­tunug Uruwy pe e.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Ma'ato miit'in mi'auka Tupana tomo­poĩ'ãm i ra'yn gu'uro pyi pãi e. Ta'i mye'ym e'at toĩne'en gu'uro piat hawyi tuwẽtem i ra'yn Ha'yru e. Ta'i heremo kahato pãi are katu­pono tuwẽtem gu'uro pyi hawyi ti ipiit sese kape ara'a­kasa yne uito e Peteru.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Mi'i Miit Iesui tuwe­mo­herep uruepe e. Uruta­'a­kasa ra'yn urutoria yne imi'airo ko'i sese. Ipiit sa'a­wy­'iwuat ihãite kahato i ra'yn e. Ma'ato ti irania'in yt imohey i haria pe yt tuwe­mo­herep i e. Mi'i pote yt yne i miit'in te'e­ra­'a­kasa Iesui tuwẽtem hawyi ma'ato uruto ipotmu­'eria sese uruta­'a­kasa kahato Iesui piit sese kape e. Urutenuk ta'yn iwywo pãi. Urutu­we­sa­po'u ra'yn iwywo toĩne'en i ra'yn hawyi pãi e Peteru.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Mana'in mehĩ'in mio tã e Tupana ahepe mesup — Koitywy atimo­py­hu'at Uha'yru wuat'i miit'in eropo'ok hanuat e. Uha'yru ewaku hap yn put'ok'e uwe waku uwe yt e hap enoi uhepiat hamo e. Uha'yru yn waku wuat'i ywania pat'ok pat'ok hamo sio uhemiit sese sio yt e hamo e. Katu­pono meiũran map haria i'ewyte ihãite rakaria te'e­ro­py­hu'at Uha'yru po puo irane uimohey haria sese sio yt hap enoi hamo e Tupana e Peteru. Koitywy Tupana urupo­'oro ehowawi mehĩ'in mana'in katu­pono toikuap teran eipe Tosa­'yru mohey haria wo sio yt hap. Mi'i haype Tupana urupo­'oro Tosa­'yru moherep uruehay wuat hamo ehowawi wẽtup ywania pe e Peteru.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Mi'i pote yne tomohey haria minug sa'ag ko'i toipuruk kuap ta'yn aikotã sa'a­wy­'i­wuaria Tupana ehay enoi haria mienoi ewy — Atipo­'oro aru Iesui Wuat'i Ywania Ehakye­ra'at hanuat i'atu'e hap ewy e Kune­riu'in me.
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Mio tã e Peteru turan Tupana Pã'ãu Wakuat put'ok'e ra'yn ikuap haria pe.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Mi'i hawyi ipotmu­'eria Peteru wywo hewyry rakaria Iuteu ywania te'e­ru­wa­nẽtup kahato hawyi — Pywo ti rat Tupana tum na'yn Topã'ãu Wakuat surara Kuneriu ywania pe yt uru'y­wania hin i mi'iria pytkai i'atu'e te'e­ru­wa­nẽtup hawe.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Tupana Pã'ãu Wakuat teke hawyi i'atuehay wẽtup pusu puo. Wẽtup pusu puo ra'yn Tupana Pã'ãu Wakuat kaipyi i'atuehay itotiaria. Mi'i hawyi itotiaria timõ­typot kahato ra'yn Tupana.
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 Mi'i hawyi Peteru to'e to'y­wania Iuteuria pe — Ewei'a­kasa ro aikotã mesup Tupana tum na'yn Topã'ãu Wakuat Itaria ywania piat hap e aikotã tutum ahepe sa'a­wy­'iwuat hap ewy mehĩ'in mana'in e. Mi'i tupono apo waku wati­'a­tu­set'ok mi'iria y'y wo sio yt e Peteru to'y­wania pe. Mi'i hawyi — Waku i'atu'e.
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Mi'i pote Peteru to'e surara Kune­riu'in me — Mesup ta'yn waku woro­ho­'o­set'ok Iesui set no uhyt'i'in mana'in e Peteru. Mi'i hawyi toi'a­tu­set'ok Iesui mohey haria. Mi'i hawyi i'atu'e Peteru pe — Eropy­hu'at ro meiũpe uruwywo mehĩ mimi i'atu'e. Mi'i hawyi Peteru toĩne'en porap'i itote wẽtup ywania wywo.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.