Atos 10
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVT
1 Mekewat e'at pe toĩne'en tawa Sesareia pe wẽtup ok surara'in akag Kuneriu e hap het rakat. Typy'i kahato iwat hesurara'in ko'i. Mekewat Itaria ywania esurara'in ko'i akag wo toĩne'en tawa Sesareia pe.
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 Surara koro Kuneriu ti waku hap nug kahato hat toĩne'en i'ewyte topy'a pywiat Tupana mohey hat sese toĩne'en. Yne i'yat piaria imẽpyt'in ihary'i Tupana mohey haria tukupte'en itote. Surara Kuneriu timõ'ẽ kahato tekat ko'i Iuteu ywania ihaky'e'i rakaria pe. Ihay kahato at ka'ap Tupana wywo topy'a pyi mi'i miit.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Wẽtup e'at pe surara Kuneriu topotpap kahu ra'yn hawyi wãtym'i kape ta'akasa ra'yn tomu'etu Tupana mipo'oro atipy kaipywiat hap kape. Mi'i hawyi atipy kaipywiat sut hat to'e — Surara Kuneriu ereĩne'en apo'e.
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 Mi'i pote Kuneriu gyt'e hawyi teha'at kahato ra'yn Tupana mipo'oro atipy kaipywiat kape hawyi toiwesat — Areĩne'en meiũpe Uika'iwat e. Kat e hap som Tupana tiky'esat atunug hap e. Mi'i pote mekewat atipy kaipywiat tiwesat — Mehĩ e pywo ti rat ehay tewawiat hap kape ti Tupana tuwehum kahato e. I'ewyte emimõ'ẽ ihaky'e'i rakaria powyro hap ko'i Tupana mowepit kahato hap topyhu'at mehĩ e. Tuwehum kahato tomõtypot hap eminug ko'i ete mehĩ e.
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 Mi'i tupono toiky'esat etipo'oro epotpo'ororia tawa Iope kape hap e. Mi'i totepyi toiky'esat eti'atukaykay temiit'in Simãu Peteru ewawi mehĩ e.
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 Hemiit Peteru ti toĩne'en wẽtup ok Simãu yat pe y'y Ukyt Koro hy ẽpekiat ieĩne'en hat yat pe e. Miat pe mokã'ã nug hat yat pe toĩne'en mekewat y'y wato ẽpekiat tote e. Pyno etikaykay ro mekewat Peteru ewewawi mehĩ emu'e hamo katupono Tupana tiky'esat etunug hap e atipy piat surara akag Kuneriu pe.
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Mio tã to'e hawyi ta'aipok i ra'yn atipy kape. Mi'i hawyi surara akag Kuneriu tikaykay tuwewawi typy ok temiit'in sese i'ewyte temiit sese surara kawiat Tupana mohey kahato hat toikaykay.
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 Toi'atukaykay tuwewawi temiit'in sese mye'ym ok hawyi toimoherep tomu'etu wuat i'atuepe. Mi'i hawyi — Pyno mũki'ite woroho'opo'oro tawa Iope kape mekewat Peteru kat hamo e i'atuepe.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Ihot'ok hawyi tuwat ra'yn Peteru kat hamo. Atposake porap turan put'ok'i'atu'e ra'yn mekewat y'y wato ẽpekiat yt pya hin i mekewat Simãu yat ete. Mi'i turan Peteru ta'am na'yn getap okipy ywaiti rakat rote Tupana wywuat tehay hamo e.
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 Mi'i tote hesy'at kahato Peteru tomi'u nug Simãu miat turan. Mi'i hawyi tomu'etu wuat ewy ta'akasa. Mi'i turan teha'at atipy kape.
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 Mi'i hawyi ta'akasa ika'a atipy pe oken'ypy ewywuat. Mi'i puo mysop iwato rakat ikytsig nakat ewywuat ta'akasa ika'a pyi ta'apyk yi kape hap ta'akasa 4 haity i'apy etiat rakat ta'akasa.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 Mi'i mysop kytsig muo Peteru ta'akasa kat ko'i kat ko'i mi'u pu'i ko'i yt naku i to'ywania mi'u wuat rakat kape ta'akasa. Moi ko'i Uruwu ko'i ga'apy piat ipyt etiat hewyry rakat ko'i yt naku i Iuteuria mi'u wuat rakat ko'i kape ta'akasa tomu'etu.
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 I'ewyte toikuap sehay atipy kaipyi — Peteru e epoĩ'ãm no hawyi eti'atu'uka ro meimẽwat mi'u emi'u wo mehĩ e. Ehu'u ro uimiium emi'u wuat mi'u pu'i e.
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Ma'ato Peteru tiwesat — Yt naku i rat mi'i ewywuat uimi'u pu'i Uika'iwat e katupono meimẽwat ipu'i yt naku i aimi'u wo aito Iuteuria ywania pote Mehĩ e. Ta'i uimotag hap upi mesup te yt karãpe i mi'i tã meimẽwat mi'u pu'i ewywuat atu'u pãi Uhyt e. Yt naku i mi'i aimi'u wo e.
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 Mi'i hawyi toikuap pakup i sehay atipy kaipywiat — Wãi mio tã ere tei'o e katupono kat ko'i kat ko'i pu'i Tupana ti'atumowaku kahato mi'i pote waku kahato yne aimi'u wo e.
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 Mye'ym mo ta'akasa tomu'etu wuat ewywuat hawyi ta'aipok i ra'yn mekewat sokpe kawiat miat eiam.
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 Mi'i hawyi Peteru tuwanẽtup kahato — Kat e hap som Tupana to'e teran uimu'etu e. Kat ko'i som toimoherep teran uhepe e tuwepe tuwanẽtup kahato hawe. Mi'i turan surara Kuneriu mi'atupo'ororia wẽtup ywania put'ok'i'atu'e ra'yn itote. Ma'ato mi'i ywania wywo yt karãpe i Iuteuria i'atuehay.
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 Mi'iria oken'ypyke pyi te'eruwatka — Simãu Peteru toĩne'en apo meiũpe i'atu'e.
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Mi'i turan Peteru tuwanẽtup tumu'etu wuat kape hawyi Tupana Pã'ãu to'e tope
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 — Pyno ereto ro i'atuewawi e. Yt ereken'ẽ tei'o i'atupupi katupono uimipo'ororia yne meimuẽwuaria e Tupana Peteru pe.
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 Mi'i hawyi Peteru ta'apyk getap okipy ywaitiat kaipyi yi kape. Mi'i hawyi to'e i'atuepe — Uito ti meiũ eimikat e. Kat hamo uikat eipe e i'atuepe.
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 Mi'i hawyi ta'atuwesat — Ta'i uruka'iwat Kuneriu urupo'oro ewawi uhyt i'atu'e. Uruka'iwat ti 100 ok surara akag wo ieĩne'en hat urupo'oro mehĩ i'atu'e. I'ewyte uru'akag ni Tupana mohey kahato hat toĩne'en i'atu'e. Toimõtypot Etupana yn i'atu'e. Waku kahato urupo'oro hat. Hãpyk yn nug wuat'i e'at piat hat uhyt i'atu'e. Yne e'ywania Iuteuria uruetawa totiaria ikuap uruka'iwat Kuneriu ewaku hap i'atu'e. Ga'atpo ti Tupana Pã'ãu Wakuat ihay kahato uruka'iwat pe — Etikaykay ro uhemiit Peteru e'yat kape enãpin hamo e uru'akag Kuneriu pe i'atu'e. Mi'i pote mesup ti urupo'oro ewawi toiky'esat ereto tewawiat hap mehĩ i'atu'e Peteru pe.
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 — Pyno meiũpe ro ehewãtym hawyi mũki'ite waku watuwat eika'iwat yat kape e. Pyno eiwehyt'ok to uhyt'i'in e Peteru meimuẽwat Itaria ywania pe. Ihot'ok hawyi toto ra'yn Peteru i'atuupi i'ewyte Iesui potmu'eria tawa Iope piaria irania'in tuwat Peteru upi.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Wẽtup e'at pe tuwat hawyi put'ok'i'atu'e ra'yn tawa Sesareia pe. Mi'i tote mehĩ Kuneriu hekatup kahato ra'yn Peteru ihay kuap hamo. Mi'i pote toi'atunug yne kahato to'ywot'in toty'in towyria'in toi'atukaykay Peteru ehay kuap hamo to'yat kape.
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Mi'i hawyi Peteru put'ok'e Kuneriu yat e'oken'ypyke hawyi meremo Kuneriu tuwepỹ'ãtutuk howa kape tepiat Peteru mõtypot hamo ma'ato Peteru timopoĩ'ãm ne'i.
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 Mi'i hawyi to'e — Wãi yt uimõtypot tei'o Tupana ewy mehĩ kat pote uito miit kawiat e'ewywuat e.
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Mi'i hawyi i'yat pe Peteru teke to'oehay to'oehay popuo. Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e ra'yn okipy koro tote hawyi Peteru teha'at hawyi i'atu kahato miit'in tukupte'en itote Itaria ywania.
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 Mi'i hawyi Peteru tuwẽpowat i'atuewawi — Uhyt'i'in mana'in e yt naku i wyti uruto Iuteu ywania irania'in ywania wywo to'oewaku i'atu'e ti urueko enoi haria uruepe e. Ha'awytepyi mio tã i'atu'e uruepe urumu'e haria are wen ma'ato ga'atpo Tupana tomoherep uhepe tehay sese mi'i hap ete. Mio tã to'e — Peteru e yt etimohit rei'o wẽtup ywania e. Yt naku i ei'ywania yt ere tei'o irania'in ywania pe e uhepe e. Yt Tupana mi'airoria ei'ywania yt ere tei'o wẽtup ywania pe e Tupana uhepe e.
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 Mi'i tupono ti ariot meremo ehowawi mesup eimiky'esat ewy e. — Yt naku i areto ei'yat kape yt are'e hin i uikaykay haria pe e. Yt urueko ewy i pytkai ariot ra'yn mehĩ'in mana'in e. Ma'ato kat hamo uikaykay hap yt atikuap hin i te e. Pyno ewehenoi ro kan hamo uikaykay meikowo hap e Peteru surara Kuneriu ywania pe.
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 Mi'i hawyi Kuneriu tiwesat — Mehĩ Peteru e ga'atpuo re ga'atpo wãtym'i uhehay Tupana wywo meiũpe ui'yat pe turan ara'akasa wẽtup ok miit hesokpe mehit kahato rakat kape e.
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 Mi'i miit to'e uhepe atipy kaipyi — Kuneriu e Tupana tikuap kahato ra'yn ehay tewawiat hap e. Ta'i Tupana tikuap ta'yn ihaky'e'i rakaria piat ekare'en mõ'ẽ hap mehĩ e.
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 Mi'i pote waku etipo'oro emiit'in tawa Iope kape Tupana emiit Simãu Peteru kat hamo e. Mi'i miit toĩne'en wẽtup ok Simãu y'y wato hy ẽpekiat ieĩne'en hat miat pe mokã'ã hap nug hat yat pe e ti uhepe atipy kaipywiat e.
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 Mi'i hawyi meremo worokaykay uruewawi Tupana miky'esat ewy e. Pywo ti rat waku kahato eriot hap mehĩ e. Mi'i pote ti urutuwa'atunug kahato meiũpe mesup ehay kuap hamo mehĩ e. I'ewyte ti uruikuap ta'yn Tupana toĩne'en meiũpe hap e. Mi'i pote ehenoi ro uruepe aikotã som yne yne imiky'esat ewywuat hap e surara Kuneriu Peteru pe.
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 Mi'i hawyi Peteru to'e tehay wo — Mehĩ'in mana'in e mesup ti atikuap sese ra'yn Tupana wuat'i ywania ky'e hat koro toĩne'en hap e. Ta'i toi'atuky'e wuat'i miit'in pãi e. Sa'awy'i uruto Iuteu ywania Tupana miky'e ko'i tukupte'en hap kape yn arewanẽtup e ma'ato koitywy atikuap ta'yn aikotã to'o'ewy'ewy toi'atuky'e wuat'i pusu kuap haria topy'a pe uruky'e hap ok tã ne hap atikuap ta'yn e Peteru surara Kuneriu Itaria ywania pe.
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 Ta'i Tupana tuwehum kahato yne tama kaipywiaria tomohey haria ete. Wakuap nug haria ete tuwehum hap atikuap ta'yn e.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Mesup ta'yn Tupana tipo'oro ra'yn uru'ywania pe temiit Iesui wuat'i ywania ehakyera'at hanuat e Peteru. Koitywy ti Tupana Mipo'oro topyhu'at aipu'ap Tupana kapiat hat e. Mesup mio tã e Tupana wuat'i pe — Koitywy waku ra'yn eweiõ'ẽ uhowawi katupono Uha'yru Iesui tunug na'yn aiwo'opiat wo'owese hap e. Ta'i mesup ti aiwo'oewaku hap tutunug na'yn e. Sa'awy'ite ti uruepe Isareu ywania pe yn mio tã e ma'ato mesup wuat'i ywania pe mio tã e — Uhemiit Iesui ti atunug na'yn Wuat'i Porekuaria Porekuat no e Tupana wuat'i pusu kuap haria pe e Peteru.
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Ta'i eweikuap ta'yn ni yne Iesui tawa Nasare piat ieĩne'en hat etiat e katupono sa'awy'i yne tawa Iuteu kaipywiaria henoi kahato ra'yn heĩne'en i hap ehepe e. Sa'awy'i ahet'ok hat Iuwãu het'ok Iesui. Mi'i hawyi Iesui ha'awynug na'yn topotpap hap uruetama Karireia pe e. Mi'i hap etiat yne eweikuap ta'yn e.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 Mi'i tote sa'awy'i Tupana tum na'yn yne tesaika hap. — En ni Uimi'airo miit'in yne Ehakyera'at hanuat e. Mi'i pote woromoieĩne'en Uipã'ãu Wakuat no e Tupana sa'awy'i Iesui tawa Nasare piat pe e. Mi'i hawyi hewyry kahato urumu'e hamo urumoehãite hamo uruwo'oewaku hamo wakuap yn nug hamo ahiagnia yne atusiu hamo katupono Tupana Pã'ãu Wakuat toĩne'en iwywo uhyt'i'in mana'in e Peteru.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Iesui tawa Nasare kaipywiat kape ti uruta'akasa kahato ra'yn mana'in uhyt'i'in e. Pywo ti Mi'i Miit ehay yne ti uruikuap ta'yn yi Iuteu piaria etama pe tawa Ierusarẽi me hewyry hap upi e. Mi'i tote ti ta'atu'auka sa'ag na'yn aria'yp posak ete Tupana emiit e. Yt naku i kahato ti ta'atunug Uruwy pe e.
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 Ma'ato miit'in mi'auka Tupana tomopoĩ'ãm i ra'yn gu'uro pyi pãi e. Ta'i mye'ym e'at toĩne'en gu'uro piat hawyi tuwẽtem i ra'yn Ha'yru e. Ta'i heremo kahato pãi are katupono tuwẽtem gu'uro pyi hawyi ti ipiit sese kape ara'akasa yne uito e Peteru.
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 Mi'i Miit Iesui tuwemoherep uruepe e. Uruta'akasa ra'yn urutoria yne imi'airo ko'i sese. Ipiit sa'awy'iwuat ihãite kahato i ra'yn e. Ma'ato ti irania'in yt imohey i haria pe yt tuwemoherep i e. Mi'i pote yt yne i miit'in te'era'akasa Iesui tuwẽtem hawyi ma'ato uruto ipotmu'eria sese uruta'akasa kahato Iesui piit sese kape e. Urutenuk ta'yn iwywo pãi. Urutuwesapo'u ra'yn iwywo toĩne'en i ra'yn hawyi pãi e Peteru.
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 Mana'in mehĩ'in mio tã e Tupana ahepe mesup — Koitywy atimopyhu'at Uha'yru wuat'i miit'in eropo'ok hanuat e. Uha'yru ewaku hap yn put'ok'e uwe waku uwe yt e hap enoi uhepiat hamo e. Uha'yru yn waku wuat'i ywania pat'ok pat'ok hamo sio uhemiit sese sio yt e hamo e. Katupono meiũran map haria i'ewyte ihãite rakaria te'eropyhu'at Uha'yru po puo irane uimohey haria sese sio yt hap enoi hamo e Tupana e Peteru. Koitywy Tupana urupo'oro ehowawi mehĩ'in mana'in katupono toikuap teran eipe Tosa'yru mohey haria wo sio yt hap. Mi'i haype Tupana urupo'oro Tosa'yru moherep uruehay wuat hamo ehowawi wẽtup ywania pe e Peteru.
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Mi'i pote yne tomohey haria minug sa'ag ko'i toipuruk kuap ta'yn aikotã sa'awy'iwuaria Tupana ehay enoi haria mienoi ewy — Atipo'oro aru Iesui Wuat'i Ywania Ehakyera'at hanuat i'atu'e hap ewy e Kuneriu'in me.
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Mio tã e Peteru turan Tupana Pã'ãu Wakuat put'ok'e ra'yn ikuap haria pe.
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 Mi'i hawyi ipotmu'eria Peteru wywo hewyry rakaria Iuteu ywania te'eruwanẽtup kahato hawyi — Pywo ti rat Tupana tum na'yn Topã'ãu Wakuat surara Kuneriu ywania pe yt uru'ywania hin i mi'iria pytkai i'atu'e te'eruwanẽtup hawe.
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 Tupana Pã'ãu Wakuat teke hawyi i'atuehay wẽtup pusu puo. Wẽtup pusu puo ra'yn Tupana Pã'ãu Wakuat kaipyi i'atuehay itotiaria. Mi'i hawyi itotiaria timõtypot kahato ra'yn Tupana.
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 Mi'i hawyi Peteru to'e to'ywania Iuteuria pe — Ewei'akasa ro aikotã mesup Tupana tum na'yn Topã'ãu Wakuat Itaria ywania piat hap e aikotã tutum ahepe sa'awy'iwuat hap ewy mehĩ'in mana'in e. Mi'i tupono apo waku wati'atuset'ok mi'iria y'y wo sio yt e Peteru to'ywania pe. Mi'i hawyi — Waku i'atu'e.
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 Mi'i pote Peteru to'e surara Kuneriu'in me — Mesup ta'yn waku woroho'oset'ok Iesui set no uhyt'i'in mana'in e Peteru. Mi'i hawyi toi'atuset'ok Iesui mohey haria. Mi'i hawyi i'atu'e Peteru pe — Eropyhu'at ro meiũpe uruwywo mehĩ mimi i'atu'e. Mi'i hawyi Peteru toĩne'en porap'i itote wẽtup ywania wywo.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.