Mateus 26

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tbꞌajlinxiꞌ tyolin Jesúsjo yol lo, tzaj tqꞌmaꞌn qeꞌy, awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin:
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 Ikytziꞌn tzeꞌnku bꞌiꞌn kyuꞌn, noq kabꞌe qꞌij chꞌintl, tuꞌn tbꞌajjo nintz qꞌij te Xjan Qꞌij, ex ayintzin weꞌ, a Tkꞌwal Ichin, kchin xel qꞌoꞌn toj kyqꞌobꞌxjal, tuꞌn nkubꞌ kybꞌyoꞌn twutz cruz, chi Jesús.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Kyojjo qꞌij anetziꞌn, aye kynejil pale exqetziꞌn xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil ex jniꞌ nejinel kyxol aj Judiy ma bꞌaj kychmoꞌn kyibꞌ tojjo tja tnejilxix pale, a Caifás tbꞌi.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ex ma bꞌaj kyjyoꞌn tumil, tzeꞌn tuꞌn ttzyet Jesús kyuꞌn tukꞌa sbꞌubꞌl, ex tuꞌn tkubꞌ kybꞌyoꞌn.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Me bꞌaj kyyolin, qa nya toj nintz qꞌij te Xjan Qꞌij, tuꞌntzintla mi bꞌaj jaw tiljxjal kyiꞌj.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Attaq Jesús tojjo kojbꞌil Betania toj tja Simun, jun xjal otaq tzꞌel weꞌ tuꞌn txꞌaꞌk.
6 — ausente —
7 Antza, tzaj laqꞌe jun qya qꞌiꞌntaq jun tal ẍunk tuꞌn, bꞌinchin tuꞌn jun wiq abꞌj tbꞌanilx wen, ex nojnin tukꞌa jun wiq jupsbꞌil manyor wiꞌyil wen, nardo tbꞌi. Tzmataq qꞌuqle Jesús tiꞌj meẍ, tej tok tsuꞌn qya jupsbꞌil tiꞌj twiꞌ Jesús.
7 — ausente —
8 Me atzaj teꞌ xi qkaꞌyiꞌn, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin, bꞌeꞌx tzaj qqꞌoja, ex o jaw yolbꞌiꞌn tiꞌj, ex xi qqꞌmaꞌn: ¿Tiꞌtzila qe ma txi tyajin qya qꞌanbꞌil anetziꞌn?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Noqit noq xi tkꞌayin, matla wiꞌyin, ex atzintlaꞌ pwaq matla txiꞌ te mojbꞌil kye yaj.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Atzaj teꞌ tok tbꞌiꞌn Jesús ikyjo, bꞌeꞌx tzaj tqꞌmaꞌn qeꞌy: ¿Tin qe n-ok kyilinjiꞌy qya lo? Quꞌn atzin ma tbꞌinchin wiꞌja tbꞌanilx wen.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Quꞌn bꞌapeꞌ kye yaj loqe kye iteꞌ axsa kyxola, me metzin weꞌ, mi chin tenl weꞌ kyukꞌiy.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Quꞌn atziꞌn ma jax tqoꞌn jupsbꞌil wiꞌbꞌaja, noq tuꞌn tbꞌaj tbꞌinchin nxmilila, aj tkux muqet.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, jaꞌchaqx kubꞌ yolit teꞌ Tbꞌanil Tqanil wiꞌja tkyaqil twutz txꞌotxꞌ, ex kꞌwel yolitjo ma kubꞌ tbꞌinchin qya wiꞌja te jun naꞌbꞌl tejo qya lo.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, atzin Judas Iscariot, jun t-xnaqꞌtzbꞌin Jesús, bꞌeꞌx xiꞌ kyukꞌa kynejil pale,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 ex xi tqanin kye: ¿Jteꞌ aku tzaj kyqꞌoꞌn weꞌy, tuꞌn t-xi nqꞌoꞌn Jesús toj kyqꞌobꞌa? Kꞌaꞌ txi qqꞌoꞌn lajaj toj kaꞌwnaqsaqpwaq, chi chiꞌ.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Oktzin ten Judas jyol tumil, tzeꞌn tten tuꞌn t-xi tqꞌoꞌn toj kyqꞌobꞌ.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Tojjo tnejil qꞌij te Waꞌj Pan, a waꞌj pan ntiꞌ txꞌamsbꞌilte nxiꞌ, o xi laqꞌeꞌy tkꞌatz Jesús, ex xi qqaniꞌn te: ¿Jaꞌtzin tajiy tuꞌn tkubꞌ qbꞌinchinjiꞌy wabꞌj te ikyꞌsbꞌil Xjan Qꞌij?
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ex tzaj ttzaqꞌwin Jesús: Ku kyxiꞌy toj tnam toj tja jun ichin, ex kyqꞌmanxa te: Chiꞌ xnaqꞌtziljo kyjaluꞌn: Chꞌix tpon or tuꞌn nkyima. Tuꞌnpetziꞌn, waja tuꞌn tkubꞌ ikyꞌsit Xjan Qꞌij toj tjay junx kyukꞌa nxnaqꞌtzbꞌiꞌn chichkujiꞌy.
18 Ele respondeu:
19 Ex kubꞌ kybꞌinchin junjun qxola, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin, tzeꞌnkuxjo tzaj tqꞌmaꞌn. Ex kubꞌ kybꞌinchin wabꞌj te Xjan Qꞌij.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Atzaj teꞌ qok yupj, kubꞌ qe Jesús tiꞌj meẍ qukꞌiy, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Ex tzmataq nqo waꞌn, tzaj tqꞌmaꞌn Jesús qeꞌy: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, at jun kyeꞌ kxel qꞌoꞌn weꞌy toj kyqꞌobꞌxjal, chiꞌ.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Tuꞌntziꞌn ikyjo, bꞌeꞌx o bꞌaj jaw bꞌisiꞌn, ex junjunku o ok ten qanilte: WAjaw, ¿Meqa ayiꞌn? qo chijiꞌy.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ex tzaj ttzaqꞌwin Jesús qeꞌy: Atziꞌn jun, a nkux tmulin twa junx wukꞌiy; atzin kxel qꞌoꞌn wejiꞌy toj kyqꞌobꞌxjal.
23 Jesus respondeu:
24 Okx kbꞌajilx wiꞌja, ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, tzeꞌn ntqꞌmaꞌn Tyol Dios, tuꞌn nxi kꞌayiꞌn. Me atzin kxel kꞌayin weꞌy, noqxpet mi s-ul itzꞌje twutz txꞌotxꞌ.
24 Pois o
25 Bꞌeꞌx jaw yolin Judas, a tuꞌntaq t-xi kꞌayinte, ex xi tqꞌmaꞌn: Xnaqꞌtzil, ¿Mej qa ayiꞌn? Xi ttzaqꞌwin Jesús te: Axa ma qꞌmante.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Nqo waꞌntaqa, tej tjaw ttzyuꞌn Jesús jun pan, ex xi tqꞌoꞌn chjonte te Dios tiꞌj; ex kubꞌ tpiẍin, ex xi tsipin qeꞌy, awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin, ex tzaj tqꞌmaꞌn: Kywanxjiꞌy lo, quꞌn atzin nxmililjiꞌy.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Ex tzaj ttzyuꞌn jun tkꞌwel kꞌwabꞌj tukꞌa vin, ex xi tqꞌoꞌn chjonte te Dios tiꞌj; xi tqꞌoꞌn qeꞌy, ex tzaj tqꞌmaꞌn: Chi kꞌwaꞌn tojjo tkꞌwel kꞌwabꞌj lo kykyaqilxa,
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 quꞌn atziꞌn nchkyꞌeljiꞌy, jun akꞌaj tumil, a bꞌantnin tiꞌj tuꞌn Dios, tuꞌn kykyijxjal toj wen tukꞌa. Quꞌn a nchkyꞌela k-elil chitj te chojbꞌil kyilxjal.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Me kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, mi chin kꞌwaꞌntla tiꞌjjo kꞌwabꞌj luꞌn tzmaxiꞌ aj qkꞌwan junx kyukꞌiy tzma toj Tkawbꞌil nMaꞌn toj kyaꞌj.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Tej tbꞌaj qbꞌitziꞌn jun bꞌitz, bꞌeꞌx o xiꞌy twiꞌ wutz Olivos.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Teꞌ qkaniꞌn antza, tzaj tqꞌmaꞌn Jesús qeꞌy: Tojjo qnikyꞌin luꞌn, jotqexa k-elil tqꞌuqbꞌil kykꞌuꞌja wiꞌja, tzeꞌnkuxjo ntqꞌmaꞌn toj Tuꞌjil Tyol Dios:
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Me ajtzin njaw anqꞌiꞌntla, kchin kꞌwel neja kywutza toj Galiley.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Me ante Pegr xi ttzaqꞌwin: Ex qa kykyaqilx s-el kyiꞌn tqꞌuqbꞌil kykꞌuꞌj tiꞌja, me mina weꞌ, chi Pegrjo.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Me xi tqꞌmaꞌn Jesús te: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn teꞌy, tojxjo qnikyꞌin lo, a naꞌmtaqx toqꞌ tman ekyꞌ, otaq chin kubꞌ tewiꞌn oxe maj kywutzxjal, ex kxel tqꞌmaꞌn kye qa nya ojtzqiꞌnqiꞌn tuꞌnch.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ex xi tqꞌmaꞌn Pegr: Exla qa ma chin kyim weꞌ tukꞌiy, me nlayx kubꞌ wewiꞌn. Ex ikyxjo qqꞌmaꞌy qkyaqila.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, bꞌeꞌx xiꞌ Jesús qukꞌiy toj jun najbꞌil, Getsemaní tbꞌi. Tej qkaniꞌn antza, tzaj tqꞌmaꞌn Jesús qeꞌy: Ku kykyij qeꞌy tzaluꞌn. Ma chinka naꞌl Dios tzachiꞌn.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Oꞌkqex Pegr i xi tkꞌleꞌn exqetziꞌn tkꞌwal Zebedey, a Juan ex Santyaw, ex tzaj txqan bꞌis toj tanmin ex txqan tzqij tzibꞌaj,
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 ex xi tqꞌmaꞌn kye: Ma tzajx txqan bꞌis toj wanmiꞌn, nyakutzaj chin kyimila. Chi tenkjtziꞌn tzaluꞌn, me noq tzaj kywatla.
38 e disse a eles:
39 Xi laqꞌe Jesús najchaq chꞌintl kykꞌatz, ex kubꞌ mutxe twutz txꞌotxꞌ naꞌl Dios, ex chiꞌ kyjaluꞌn: NMaꞌn, chin tklomila te tkyaqil jniꞌ kkyꞌelix wuꞌn; me noqit nya a tzeꞌnku waja, qalaꞌ atla tzeꞌnkuxjo taja.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Bꞌeꞌx meltzꞌaj kykꞌatz oxe t-xnaqꞌtzbꞌin. Atzaj teꞌ tul kykꞌatz, xi tqꞌmaꞌn te Pegr: ¿Ma mitzin s-elx jun or kywatla wukꞌiy?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Kyimil kywatla, ex kux chi bꞌaj naꞌn Dios, tuꞌn mina chi kubꞌ tzꞌaqa toj tqꞌobꞌ tajaw il, quꞌn kyaja tuꞌn tkubꞌ kybꞌinchinjiꞌy a taj Dios, me alkyetz kuj n-ele te kyeꞌy tuꞌn tbꞌant.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Xiꞌ toj tkabꞌ majin naꞌl Dios. Chiꞌ kyjaluꞌn: Ay nMaꞌn, qa ntiꞌx tumil tuꞌn mi tzikyꞌx xiꞌ luꞌn wuꞌn, bꞌinchimtzinjiy a taja wukꞌiy.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Tej tmeltzꞌaj juntl majl kykꞌatzjo t-xnaqꞌtzbꞌin, ex ikyxljo, nchi ktantaql, teꞌ kyel knetl tuꞌn, quꞌn mix kypaꞌyix watl.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ex bꞌeꞌx i kyij ttzaqpiꞌn, ex bꞌeꞌx xiꞌ toj tox majin naꞌl Dios. Ex ayex tyoljo i xi tqꞌmaꞌn toj tnaꞌj Dios.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Atzaj teꞌ tmeltzꞌaj jaꞌ iteꞌye oxe t-xnaqꞌtzbꞌin, xi tqꞌmaꞌn kye: ¿Ma tzunxsin nchi ktaꞌn, ex nchi ajlaꞌn? Ma pon or tuꞌn nxi qꞌoꞌn ayiꞌn, a Tkꞌwal Ichin, toj kyqꞌobꞌ aj il.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 ¡Kux chi jaw weꞌksa! ¡Qoꞌqe! Quꞌn luꞌ tzul a kxel kꞌayin weꞌy.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Tzmataq nyolin Jesús, teꞌ tul Judas, a jun t-xnaqꞌtzbꞌin. Ex lipcheqektaq txqan xjal tiꞌj, qꞌimile jniꞌ kykxbꞌil, a at kyste te bꞌiꞌybꞌil, ex jniꞌ kytze te kybꞌujbꞌil. Aye xjal luꞌn otaq chi tzaj kychqꞌoꞌn kynejil pale ex kyuꞌn nejinel kyxol aj Judiy.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Otaq bꞌaj tqꞌmaꞌn Judas kye, tzeꞌn ttxolil tuꞌn tel tnikyꞌtzajil: Ankyeꞌ k-okil nmaꞌtziꞌn, atziꞌn. Bꞌeꞌx kꞌaꞌ tzꞌok kytzyuꞌn.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Tuꞌnpetziꞌn, tzaj laqꞌexix tkꞌatz Jesús, ex xi tqꞌmaꞌn: Chin qꞌolbꞌiꞌn, Xnaqꞌtzil, chiꞌ. Exsin el tmaꞌtzin Judas Jesús.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Xi tqꞌmaꞌn Jesús te: ¡Ay wukꞌa! Ankye ma tzula bꞌinchilte, ¡Bꞌinchinkutziꞌn! Bꞌeꞌxsin i tzaj laqꞌe txqantl, ex ok kytzyuꞌn Jesús, ex el qititin kyuꞌn.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Me attaq jun tukꞌa Jesús jatz tiꞌn tkxbꞌil toj tja, ex el tjaspin tẍkyin jun taqꞌnil tnejilxix pale.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Me xi tqꞌmaꞌn Jesús: Qꞌonkux tkxbꞌila toj tkubꞌil. Quꞌn kykyaqilxjo nchi bꞌujin tukꞌa kxbꞌil, ex tukꞌa kxbꞌil kchi kyimile.
52 Aí Jesus disse:
53 ¿Ma mitzin bꞌiꞌn tuꞌn, noqit waja txi nqaniꞌn te nMaꞌn, tuꞌn ttzaj tsmaꞌn jun kabꞌlajaj chꞌuq angel klol weꞌ, jaꞌlinxitla tzaj tqꞌoꞌn?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Me qa ma kubꞌ nbꞌinchiꞌn ikyjo, ¿Tzeꞌntzin ttentz tuꞌn tjapiꞌn a tzꞌibꞌiꞌn toj Tuꞌjil Tyol Dios, qa iltaq tiꞌj tuꞌn tbꞌaj tkyaqiljo ikyjo?
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ex bꞌeꞌx xi tqanin Jesús kye jniꞌ xjal: ¿Tiquꞌn ma chi ula tukꞌa kykxbꞌila ex jniꞌ kytzeꞌy, tuꞌn nxi qititiꞌn kyuꞌn nyakuj jun ileqꞌqiꞌn toj kywutza? ¿Ma nyatzin nchin xnaqꞌtziꞌn kyxola toj tnejil ja te naꞌbꞌl Dios tkyaqil qꞌij? ¿Tiquꞌn mix in ele qititintza kyuꞌn antza?
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 ¡Me nya tiquꞌnil! Quꞌn tkyaqiljo lo bꞌantninl tiꞌj tuꞌn tjapiꞌn tzeꞌnku kyyoleꞌ yolil Tyol Dios ojtxe, ex i kubꞌ tzꞌibꞌin tojjo Tuꞌjil Tyol Dios. Ex bꞌeꞌx kyij qtzaqpiꞌn, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin, tjunalx. Bꞌeꞌx o bꞌaj kubꞌe toj bꞌe.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Me ayetziꞌn i xi tzyuꞌnte Jesús twutz Caifás, a kynejilxix pale, a jaꞌ otaq tzꞌoke kychmoꞌne kyibꞌjo jniꞌ xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn nejinel kyxol aj Judiy.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Me najchaq lipchexitaq Pegr tzma tpeꞌn tja kynejilxix pale, a jaꞌ otaq tzꞌokxi Jesús, ex kyij qe antza kyxol xoꞌl qꞌaqꞌ yolte tiꞌtaq kbꞌajil tiꞌj Jesús.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Ayetziꞌn kynejil pale exqetziꞌn kynejilxjal, ex kykyaqilxjo txqantl kawil nchi bꞌaj jyontaq tumil exla qa nya twutz, tzeꞌn tten tuꞌn tkubꞌtaq tzꞌaq toj jun til, tuꞌn tkyim.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Me mix ja knete jun til kyuꞌn, exla qa ma nintzxjal o tzaj patilte. Me tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, i kaninxpen kabꞌetz qꞌmalte:
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Atzin ichin lo o tqꞌma, qa tuꞌntaq tkubꞌ tyuchꞌin tnejil ja te qnaꞌbꞌl Dios, ex toj oxe qꞌij noq bꞌantninl t-xel tuꞌnch.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Me anteꞌ tnejilxix pale jaw weꞌks, ex xi tqanin te Jesús: ¿Tiquꞌn mi ntzaj ttzaqꞌwiꞌn chꞌin? ¿Tiꞌxsiꞌn nkyqꞌmaꞌnxjal tiꞌja?
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Me ntiꞌx te Jesús xi ttzaqꞌwin. Me xi tqꞌmaꞌn tnejilxix pale te: Twutz Dios itzꞌ ex tiꞌj tbꞌi, kxel nqaniꞌn teꞌy tuꞌn ttzaj tqꞌmaꞌn, qa twutzxix qa ajiy Crist, a Tkꞌwal Dios.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Xi ttzaqꞌwin Jesús: Ikytziꞌn tzeꞌnku ma tqꞌmay. Ex ikyx wejiꞌy kxel nqꞌmaꞌn: Ok kylaꞌbꞌila a ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, aj nkubꞌ qeꞌy toj tman qꞌobꞌjo Dios, a nimxix tipin, ex aj nmeltzꞌaja toj muj toj kyaꞌj.
64 Jesus respondeu:
65 Teꞌ tqꞌmante ikyjo, noqx el kyimjo kynejilxix pale, ex bꞌeꞌx xi lipin laqil kye t-xbꞌalin tuꞌn tqꞌoj, ex tqꞌma: Ayetziꞌn tyoljo maꞌ ichin luꞌn noq nxoꞌn yol tiꞌj Dios. ¿Tiqeꞌ txqantl tstiyil qe? A ayekuy ma chi bꞌin teꞌ tyol, a nya wenqe.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 ¿Mo tzeꞌn chꞌin kyeꞌ toj kywutz? Ex atzin kyexjal xi kytzaqꞌwin: Axte at tpaj tiꞌjx, ex toj tilx tuꞌn tkyim, chi chiꞌ.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Tuꞌnpetziꞌn, bꞌeꞌx bꞌaj joꞌkx kytzuꞌbꞌin toj twutz, ex bꞌaj kybꞌyoꞌn. Ex junjuntl bꞌaj okx tzꞌajchinte toj twutz,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 ex xi kyqanin te: Qa ajiy Crist, a skꞌoꞌnxix tuꞌn Dios, pontzin tiꞌj, ankyeꞌ s-ok tzꞌajchintiy.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ex qꞌuqletaq Pegr twiꞌ peꞌn, tej t-xi laqꞌe jun txin tkꞌatz, a bꞌinchil wabꞌj. Ex xi tqꞌmaꞌn te: Ex ikyx tejiy; ajintaq te nbꞌettaq tukꞌa Jesús aj Galiley.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Me bꞌeꞌx kubꞌ tewin Pegr twutz tkyaqil, ex xi tqꞌmaꞌn: Ntiꞌ bꞌiꞌn wuꞌn tiꞌ qiꞌjil nyoliniych.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ex bꞌeꞌx xi laqꞌe twutz tjpel ja, jaꞌ iwle tuꞌn juntl. Ex xi tqꞌmaꞌn kye txqantl: Ex ikyx teꞌ luꞌn nbꞌettaq tukꞌa Jesús aj Nazaretch.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ex bꞌeꞌx kubꞌ tewin Pegr juntl majl: Twutzx Dios kxel nqꞌmaꞌn, mi ojtzqiꞌn wejiꞌy ichin anetziꞌn.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Me matxitaq chꞌintl, jniꞌ iteꞌtaq antza i xi laqꞌe tkꞌatz Pegr, ex xi kyqꞌmaꞌn te: Ex ikyx tejiy ajin te kyukꞌa, quꞌn noq tiꞌjjo yoliꞌn n-ele qnikyꞌa tiꞌj.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Me oktzin ten Pegr qꞌol qanbꞌil tibꞌajx, ex xi tqꞌmaꞌn: Twutz Dios, mi ojtzqiꞌnx wejiꞌy ichin wuꞌn anetziꞌn. Ex njawku oqꞌ ekyꞌ.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ex bꞌeꞌx ul julkꞌaj toj tkꞌuꞌj Pegr tiꞌj tqꞌma Jesús te: A naꞌmxtaq toqꞌ ekyꞌ, ok kchin kꞌwel tewiꞌn oxe maj. Ex bꞌeꞌx etz Pegr antza, ex ox tzꞌoqꞌx wen.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.