Mateus 19

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tej tbꞌaj tqꞌmaꞌn Jesúsjo yol lo, bꞌeꞌx etz toj txꞌotxꞌ Galiley, tuꞌn tkanin toj txꞌotxꞌ Judey, jlajxi Nim Aꞌ Jordán.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Nimku xjal ok lipe tiꞌj, ex antza i qꞌanite nim yabꞌ tuꞌn.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ex at junjun Parisey tzaj laqꞌe tkꞌatz Jesús, noq tuꞌn tkubꞌ tzꞌaq kyuꞌn toj til. Xi kyqanin te: ¿Wenpetzila tuꞌn tkubꞌ tpaꞌn jun ichin tibꞌ tukꞌa t-xuꞌjil, qa noq tiꞌ s-etza til?
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Xi ttzaqꞌwin Jesús: ¿Ma naꞌmxsin tkux kyuꞌjiꞌn toj Tuꞌjil Tyol Dios, qa te tnejil, kubꞌ tbꞌinchin Dios ichin ex qya?
4 Jesus respondeu:
5 Ex ikyxjo tqꞌma: Tuꞌnpetziꞌn, kyjel ttzaqpiꞌn te ichin ttata ex tnana, noq tuꞌn tok meje tukꞌa t-xuꞌjil. Ex kykabꞌilx kchi okil te junchꞌin.
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Nya kabꞌel kyten, qalaꞌ junchꞌin. Tuꞌnpetziꞌn, nlay tzꞌel tpaꞌn te xjaljo, a s-ok tmujbꞌin Dios.
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Xi kyqanin juntl majl: ¿Tzeꞌntzin tten te Moiséstz ttziye, tuꞌn t-xiꞌ jun uꞌj te qya, jaꞌ ntqꞌmaꞌne qa o paꞌyit tukꞌa tchmil?
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Xi ttzaqꞌwin Jesús: Noq tuꞌn tpajjo manyor kujx kyanmiꞌn ja xi ttziyin Moisés, tuꞌn tkubꞌ tpaꞌn ichin tibꞌ tukꞌa t-xuꞌjil. Me me teꞌ te tnejil, nya iky teꞌ tten.
8 Jesus respondeu:
9 Tuꞌnpetziꞌn, kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa ma kubꞌ tpaꞌn ichin tibꞌ tukꞌa t-xuꞌjil, qa nya noq tuꞌn tpaj kyꞌaꞌjin tuꞌn qya, exsin qa ma tzꞌok meje tukꞌa juntl, ma tzꞌok aj kyꞌaꞌjil. Ex ankye k-okil meje tukꞌa qya, a o tzꞌel lajoꞌn tuꞌn tchmil, ex ikyxjo, k-okil aj kyꞌaꞌjil.
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Me awotzin qeꞌ, a t-xnaqꞌtzbꞌin xi qqꞌmaꞌn: Qa iky tten jun ichin tukꞌa t-xuꞌjiltz, bꞌaꞌnpetlatz tuꞌn mi mejeye ichin.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Me ante Jesús tzaj tqꞌmaꞌn qeꞌy: Nya tkyaqilx ma tzaj qꞌoꞌn toklin tuꞌn mi mejeye; qalaꞌ oꞌkqexjo ma tzaj tqꞌoꞌn Dios kyoklin ikyjo.
11 Jesus respondeu:
12 Quꞌn ilaꞌku tumil, tiquꞌn nlay meje jun ichin: At junjun, titzꞌjlinxjo ikyjo; at junjuntl noq kyuꞌnxjal; ex at junjuntl ma txi kyqꞌoꞌn kyibꞌ, tuꞌn mi chi mejeye noq tuꞌn tpajjo ma txi kyqꞌoꞌnx kyibꞌ tukꞌa tkyaqil kyanmin toj aqꞌuntl te Tkawbꞌil Dios, a at toj kyaꞌj. Qa at jun aku bꞌantjo ikyjo tuꞌn, bꞌaꞌn tuꞌn tkubꞌ tbꞌinchin.
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, i bꞌaj tzaj kyiꞌnxjal junjun tal kꞌwal tkꞌatz Jesús, tuꞌn tkubꞌ tqꞌoꞌn tqꞌobꞌ kyibꞌaj tuꞌn kykubꞌ tkyꞌiwlin, ex tuꞌn tnaꞌn Dios kyiꞌj. Me awotzin qeꞌ, a t-xnaqꞌtzbꞌin, o ok teꞌn yisol kyeꞌ, a i tzaj qꞌiꞌn kyeꞌ tal kꞌwal.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Me tzaj tqꞌmaꞌn Jesús qeꞌy: Kytzaqpinqetzjiꞌy tal kꞌwal, tuꞌn kybꞌaj tzaj laqꞌe nkꞌatza. Mi chi kubꞌ kymeqoꞌn, quꞌn kykyaqiljo kꞌwel kymutxsin kyibꞌ tzeꞌnqe tal kꞌwal lo, ayepen kye kchi okixjo toj Tkawbꞌil Dios.
14 Aí ele disse:
15 Tej tbꞌaj tkyꞌiwlin Jesúsjo tal kꞌwal, bꞌeꞌx ex tojjo txꞌotxꞌ antza.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Tej t-xiꞌ Jesús qukꞌiy, ul kanin jun kuꞌxin tkꞌatz, ex xi tqanin te: Ay, xnaqꞌtzil wenxixa, ¿Tiꞌn kꞌwel nbꞌinchiꞌn, tuꞌn nkanbꞌintejiy chwinqil te jun majx?
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Xi ttzaqꞌwin Jesús: ¿Tiquꞌn ntzaj tqꞌmaꞌn qa wenqiꞌn? Ntiꞌx jun te xjal wen tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, qalaꞌ oꞌkx te Dios. Me qa taja tuꞌn tten tchwinqila te jun majx, niminqekutzinjiy ojtxe kawbꞌil.
17 Jesus respondeu:
18 Ex xi ttzaqꞌwin qꞌinin: ¿Me ankyeqe kawbꞌil? Xi tqꞌmaꞌn Jesús te: Mi bꞌiyin. Mi kyꞌaꞌjin. Mi tzꞌelqꞌin. Mi jaw bꞌant yol tiꞌj jun aꞌla noq kukxjo.
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 Niminkujiy ttatiy ex tnaniy. Ex kꞌuꞌjlinqekjiy tukꞌiy tzeꞌnkuxjo ntkꞌuꞌjlin te tibꞌ.
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Xi tqꞌmaꞌn kuꞌxin: Tkyaqilx teꞌ anetziꞌn o bꞌant wuꞌn. ¿Tiꞌtzin atx taj tuꞌn tkubꞌ nbꞌinchiꞌn?
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Xi tqꞌmaꞌn Jesús te: Qa taja tuꞌn toka tzꞌaqlexix, ku txiꞌy, ex kꞌayinxjiy jniꞌ at tey, ex oyinxjiy tpwaqa kye yaj. Ikytzin ktenbꞌile tqꞌinimiljiy toj kyaꞌj. Exsin lipektza wiꞌja.
21 Jesus respondeu:
22 Me atzaj teꞌ tbꞌinte kuꞌxin ikyjo, jaw bꞌisinx, quꞌn tuꞌn manyor qꞌininxtaq; ex bꞌeꞌx aj tja.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Ante Jesús tzaj tqꞌmaꞌn qeꞌy: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy: Kujx teꞌ, tuꞌn tokx jun qꞌinin toj Tkawbꞌil Dios.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Kxel nqꞌmaꞌn juntl majl kyeꞌy: Jun paqxla aku tzꞌex jun chej toj toyajil jun bꞌaq te slepbꞌil bꞌuꞌẍ, tzeꞌnkul teꞌ tuꞌn tokx jun qꞌinin toj Tkawbꞌil Dios.
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Atzaj teꞌ qbꞌintiy ikyjo, bꞌeꞌx o jaw kaꞌylaja, ex xi qqaniꞌn te: Qa nlay chi okx qꞌinin toj kyaꞌj, ¿Yajtzilaꞌ qetza? ¿Altzila kye k-okixtz?
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 O tzaj tkaꞌyiꞌn Jesús, ex tzaj tqꞌmaꞌn qeꞌy: Nlay bꞌant tuꞌn kyklet-xjal kyuꞌnx kyibꞌx. Me mete Dios kbꞌantil teꞌ tuꞌn tkyaqil.
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Me xi tqꞌmaꞌn Pegr te: Ma kyij qtzaqpiꞌn qeꞌ tkyaqiljo attaq qeꞌy, ex ma qo ok lipeꞌy tiꞌja. ¿Tiꞌtzila qetza qkanbꞌe?
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Xi tqꞌmaꞌn Jesús: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, toj tqꞌijil, a jaꞌ ktxꞌixpitile tkyaqil, aj nkubꞌ qey ayiꞌn, a Tkꞌwal Ichin, tibꞌaj nqꞌuqbꞌila, tukꞌa tkyaqil nqoptzꞌajiyila, ex ayetzin kyeꞌ, tuꞌn ma chi ok lipeꞌy wiꞌja, ex kchi kꞌwel qey kyibꞌaj kabꞌlajaj qꞌuqbꞌil, tuꞌn kykawiꞌn kyibꞌaj kabꞌlajaj chꞌuq xjal te tyajil Israel.
28 Jesus respondeu:
29 Ex kykyaqilxjo jniꞌ ma kyij kytzaqpiꞌn kyja, kyitzꞌin, kyanebꞌ, kytata, kynana, kyxuꞌjil, mo kykꞌwal, mo qa kytxꞌotxꞌj, noq tuꞌn npaja, okpin kykanbꞌil kyeꞌ jweꞌ kꞌalmaj kyxel tibꞌaj tkyaqiljo anetziꞌn, ex jun chwinqil te jun majx toj kyaꞌj.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Me nimx jaꞌlin iteꞌk te tnejil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, me kchi kyjel te tchꞌibꞌil, qa ntiꞌ kynimbꞌil. Ex nimx ntiꞌ kyoklin tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ jaꞌlin, me kchi okil te tnejil noq tuꞌn kynimbꞌil.
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.