Marcos 5

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Tej kykanin tjlajxi nijabꞌ toj ttxꞌotxꞌjo jun tnam Gerasa tbꞌi,
1 Entrementes, chegaram à outra margem do mar, à terra dos gerasenos.
2 kuꞌtz Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj bark. Noqx teꞌ kykuꞌtz, tzaj laqꞌe jun ichin kykꞌatz, tzajnin toj muqbꞌil kyimnin, tokxtaq nimku taqꞌnil tajaw il toj tanmin.
2 Ao desembarcar, logo veio dos sepulcros, ao seu encontro, um homem possesso de espírito imundo,
3 Atzin ichin otaq najan tojjo muqbꞌil kyimnin kyuꞌn taqꞌnil tajaw il. Kujxtaq teꞌ ichin anetziꞌn; mixtaq aꞌl nxkye tiꞌj, tuꞌn tkubꞌ kꞌloꞌn tukꞌa kxbꞌil.
3 o qual vivia nos sepulcros, e nem mesmo com cadeias alguém podia prendê-lo;
4 Ilaꞌ maj i kubꞌ kꞌloꞌn tqan ex tqꞌobꞌ tukꞌa kxbꞌil, me bꞌeꞌxtaq nbꞌaj kubꞌ tlaqin, ex mix aꞌlxtaq nxkye tiꞌj.
4 porque, tendo sido muitas vezes preso com grilhões e cadeias, as cadeias foram quebradas por ele, e os grilhões, despedaçados. E ninguém podia subjugá-lo.
5 Nbꞌettaq kykyaqil qꞌij ex kykyaqil qnikyꞌin kywiꞌyile wutz ex tojile muqbꞌil kyimnin. Nẍchꞌin wen, ex n-ok tlankꞌintaq tibꞌ tukꞌa abꞌj.
5 Andava sempre, de noite e de dia, clamando por entre os sepulcros e pelos montes, ferindo-se com pedras.
6 Tetziꞌn tiwle Jesús tuꞌn, xi rinin tkꞌatz, ex kubꞌ meje twutz.
6 Quando, de longe, viu Jesus, correu e o adorou,
7 Jaw ẍchꞌin, ex tqꞌma: ¿Tiꞌn taja wukꞌiy? Ay Jesús Tkꞌwal Dios, a nimx toklin tkawbꞌil. Chin kubꞌsil nwutza tey, tuꞌn mina chin kubꞌ tyajinxa.
7 exclamando com alta voz: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Conjuro-te por Deus que não me atormentes!
8 Ja yolin ichin ikyjo, quꞌn tuꞌn t-xi tqꞌmaꞌn Jesús, tuꞌn kyexjo taqꞌnil tajaw il toj tanmin.
8 Porque Jesus lhe dissera: Espírito imundo, sai desse homem!
9 Xi tqanin Jesús te ichin. ¿Titzin tetza tbꞌi? Xi ttzaqꞌwin ichin: Atzin nbꞌiy Nimku, quꞌn ilaꞌ qbꞌaja najle toj tanmin ichin lo.
9 E perguntou-lhe: Qual é o teu nome? Respondeu ele: Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 Ex i kubꞌsin kywutz te Jesús, tuꞌn mina chi exetaq tlajoꞌn toj ttxꞌotxꞌ Gerasa, quꞌn noq tuꞌn kykyꞌeꞌtaq cheꞌx antza.
10 E rogou-lhe encarecidamente que os não mandasse para fora do país.
11 Nqayintaq tkꞌatzjo wutz antza, attaq bꞌalaqa kabꞌe mil kuch nchi waꞌntaq kꞌul. Ja yolin ichin kyuꞌn taqꞌnil tajaw il: Qo tqꞌonxa toj kyanmin kuch, chi chiꞌ. Xi ttziyin Jesús ikyjo; bꞌeꞌxsin i etz toj tanmin ichin. Ayetzin kyej kuch bꞌeꞌx i xi tilj kyeꞌ kubꞌl, ex atzaj teꞌ kykupin, bꞌeꞌxsin xi kyxoꞌn kyibꞌtz tojjo nijabꞌ, ex atzintza, bꞌeꞌx i jiqꞌwe.
11 Ora, pastava ali pelo monte uma grande manada de porcos.
12 — ausente —
12 E os espíritos imundos rogaram a Jesus, dizendo: Manda-nos para os porcos, para que entremos neles.
13 — ausente —
13 Jesus o permitiu. Então, saindo os espíritos imundos, entraram nos porcos; e a manada, que era cerca de dois mil, precipitou-se despenhadeiro abaixo, para dentro do mar, onde se afogaram.
14 Atzaj teꞌ tiwle lo kyuꞌnxjal, a nchi kyikꞌlentaq kyiꞌj kuch, bꞌeꞌxsin i kubꞌtz toj bꞌe yolilte kyeꞌ xjal, a iteꞌtaq toj tnam ex kyoj jniꞌ kojbꞌil. Bꞌeꞌxsin i bꞌajetz kyej xjal lolte, qa twutzxtaqjo a otaq kybꞌi.
14 Os porqueiros fugiram e o anunciaram na cidade e pelos campos. Então, saiu o povo para ver o que sucedera.
15 Ex atziꞌn teꞌ kykanin tkꞌatz Jesús, iwlej ichin kyuꞌn, aj otaq chi etz taqꞌnil tajaw il toj tanmin. Atzaj ichin anetziꞌn qꞌuqletaq t-xe tqan Jesús; iteꞌktaq t-xbꞌalin, ex otaq tzul spikyꞌeꞌ toj twutz. Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌx tzaj kyej xjal kyxobꞌil.
15 Indo ter com Jesus, viram o endemoninhado, o que tivera a legião, assentado, vestido, em perfeito juízo; e temeram.
16 Jniꞌqexjo i lonte a bꞌaj tiꞌjjo ichin ex kyiꞌj kuch, ex i ok ten qꞌmalte kye txqantl xjal.
16 Os que haviam presenciado os fatos contaram-lhes o que acontecera ao endemoninhado e acerca dos porcos.
17 Tuꞌn tpajjo jniꞌ otaq bꞌaj, i ok ten xjal kubꞌsin kywutz te, tuꞌn tex tojjo tnam antza.
17 E entraram a rogar-lhe que se retirasse da terra deles.
18 Teꞌ tmeltzꞌaj Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj bark, atzaj ichin, a tzyuꞌntaq kyuꞌn taqꞌnil tajaw il, xi tqanin, tuꞌn t-xi tkꞌleꞌn Jesús tukꞌa, quꞌn otaq tzꞌel wen.
18 Ao entrar Jesus no barco, suplicava-lhe o que fora endemoninhado que o deixasse estar com ele.
19 Me mi xi ttziyine Jesús; oꞌkx xi tqꞌmaꞌn te: Kux tzꞌajxiy tjay kyukꞌa t-xjalila, ex qꞌmanxa kye jniꞌ xbꞌaj tiꞌja, ex tzeꞌn tten saj qꞌaqꞌin tkꞌuꞌj Dios tiꞌja, tuꞌn tel weꞌy.
19 Jesus, porém, não lho permitiu, mas ordenou-lhe: Vai para tua casa, para os teus. Anuncia-lhes tudo o que o Senhor te fez e como teve compaixão de ti.
20 Bꞌeꞌx xiꞌ ichin, ex ok ten qꞌmalte kyxolile jniꞌ xjal kye tnam te Decápolis tkyaqiljo a otaq tbꞌinchin Jesús tiꞌj. Tkyaqiljo jniꞌ xjal bꞌeꞌxtaq nbꞌajel kyim tuꞌn ikyjo.
20 Então, ele foi e começou a proclamar em Decápolis tudo o que Jesus lhe fizera; e todos se admiravam.
21 Teꞌ tjlajintz Jesús tjlajtzaqtz nijabꞌ kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj bark, ul chmet txqan xjal tiꞌj.
21 Tendo Jesus voltado no barco, para o outro lado, afluiu para ele grande multidão; e ele estava junto do mar.
22 Waꞌltaq ttzi nijabꞌ, teꞌ tpon jun kynejiljo kawil te jun muꞌẍ ja te naꞌbꞌl Dios, Jayr tbꞌi.
22 Eis que se chegou a ele um dos principais da sinagoga, chamado Jairo, e, vendo-o, prostrou-se a seus pés
23 Kubꞌ meje twutz, ex ja kubꞌsin twutz te: Ajo nkꞌwala txin luꞌ nkyim. Ku tzaja qꞌol tqꞌobꞌa tibꞌaj, tuꞌn mina kyime, chiꞌ.
23 e insistentemente lhe suplicou: Minha filhinha está à morte; vem, impõe as mãos sobre ela, para que seja salva, e viverá.
24 Bꞌeꞌxsin xi lipe Jesús lolte. Xi lipe txqan xjal tiꞌj, me tzunxtaq nbꞌaj kylimon kyibꞌ tiꞌj.
24 Jesus foi com ele. Grande multidão o seguia, comprimindo-o.
25 Kyxoltzin xjal, attaq jun qya otaq bꞌant-xiꞌ kabꞌlajaj abꞌqꞌe tyabꞌtlin tuꞌn kyyabꞌil.
25 Aconteceu que certa mulher, que, havia doze anos, vinha sofrendo de uma hemorragia
26 Otaqx bꞌaj tyajiꞌn tibꞌ kyukꞌa qꞌanil, ex otaq bꞌaj tyupin jniꞌ attaq te te twiꞌ tqꞌanbꞌil, me minataq n-el weꞌ; noq kyjaꞌ nxayetaq toj il.
26 e muito padecera à mão de vários médicos, tendo despendido tudo quanto possuía, sem, contudo, nada aproveitar, antes, pelo contrário, indo a pior,
27 Tetziꞌn tok tbꞌiꞌn nimx yabꞌ otaq bꞌaj qꞌanit tuꞌn Jesús, kubꞌ tbꞌisin: Noqit aku chin pon kaniꞌn mikolte ttxaꞌn t-xbꞌalin, tuꞌn tul Dios weꞌy, chiꞌ. Atzaj teꞌ tpon kanin, exsin ok tmikoꞌn t-xbꞌalin,
27 tendo ouvido a fama de Jesus, vindo por trás dele, por entre a multidão, tocou-lhe a veste.
28 — ausente —
28 Porque, dizia: Se eu apenas lhe tocar as vestes, ficarei curada.
29 texjo paq, bꞌeꞌx tnaꞌn qa otaq tzꞌel weꞌ.
29 E logo se lhe estancou a hemorragia, e sentiu no corpo estar curada do seu flagelo.
30 Teꞌ tnaꞌnte Jesús otaq weꞌ jun xjal tuꞌn, aj meltzꞌaj tiꞌj, ex i ok tkaꞌyin jniꞌ xjal lipcheqektaq tiꞌjile, ex xi tqanin kye: ¿Ankyeꞌ s-ok mikonte nxbꞌaliꞌn? chiꞌ.
30 Jesus, reconhecendo imediatamente que dele saíra poder, virando-se no meio da multidão, perguntou: Quem me tocou nas vestes?
31 Me ayetzin t-xnaqꞌtzbꞌin i xi tzaqꞌwinte: ¡Kaꞌyinktziꞌn! Jniꞌxsiꞌn txqan xjal ntlimoꞌn tibꞌ tiꞌja, exsin ntzaj tqaniꞌn, ¿Alkye s-ok mikontiy?
31 Responderam-lhe seus discípulos: Vês que a multidão te aperta e dizes: Quem me tocou?
32 Mix qeyix tkꞌuꞌj ikyjo. Nkaꞌylajtaq wen tiꞌjile aꞌltaq kyeꞌ otaq tzꞌok mikonte.
32 Ele, porém, olhava ao redor para ver quem fizera isto.
33 Me atziꞌn qya nluꞌlin wen tuꞌn t-xobꞌil, tuꞌn nqanlajtaq Jesús alkye otaq tzꞌok mikonte, bꞌeꞌx kubꞌ meje twutz, ex xi tqꞌmaꞌn tkyaqiljo jniꞌ otaq bꞌaj tiꞌj, qa otaq weꞌ.
33 Então, a mulher, atemorizada e tremendo, cônscia do que nela se operara, veio, prostrou-se diante dele e declarou-lhe toda a verdade.
34 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌn Jesús te: Nkꞌwal, tuꞌn tnimbꞌila wiꞌja ma tzꞌel weꞌy. Kux tzꞌajxiy jaꞌlin.
34 E ele lhe disse: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz e fica livre do teu mal.
35 Tzunxtaq nyolin Jesús tukꞌa qya, teꞌ kykanin junjun xjal iteꞌtaq tja Jayr qꞌmalte te: Tata, ma kyim tkꞌwala. Mi tzꞌok ila tiꞌj xnaqꞌtzil. Mi txi tkꞌleꞌnla tjay jaꞌlin, chi chiꞌ.
35 Falava ele ainda, quando chegaram alguns da casa do chefe da sinagoga, a quem disseram: Tua filha já morreu; por que ainda incomodas o Mestre?
36 Me mina, chi Jesúsjo. Xi tqꞌmaꞌn te Jayr: Mina tzaj xobꞌa, noq qek tkꞌuꞌja wiꞌja.
36 Mas Jesus, sem acudir a tais palavras, disse ao chefe da sinagoga: Não temas, crê somente.
37 Ex bꞌeꞌx i xiꞌ Jesús tja Jayr tukꞌa Pegr, tukꞌa Santyaw ex Juan, kyitzꞌin kyibꞌ, ex mix tqyaꞌye tuꞌn kyxi lipe txqantl xjal kyiꞌj.
37 Contudo, não permitiu que alguém o acompanhasse, senão Pedro e os irmãos Tiago e João.
38 Teꞌ kykanin ja, i bꞌaj ok tkaꞌyin jniꞌ xjal nchi bꞌaj labꞌintaq, ex nchi bꞌaj oqꞌ wen tiꞌj kyimnin.
38 Chegando à casa do chefe da sinagoga, viu Jesus o alvoroço, os que choravam e os que pranteavam muito.
39 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: ¿Tiquꞌn nchi labꞌin, ex nchi bꞌaj oqꞌa wen? Noq nktan teꞌ txin luꞌn, nya ma kyim, chiꞌ.
39 Ao entrar, lhes disse: Por que estais em alvoroço e chorais? A criança não está morta, mas dorme.
40 Noqx i bꞌaj jaw tzeꞌn jniꞌ xjal tiꞌjjo tyol Jesús ikyjo. Bꞌeꞌx i bꞌajetz tlajoꞌn kykyaqil tuja, exsin i okx tkꞌleꞌn Jayr tukꞌa t-xuꞌjil exqetziꞌn oxe t-xnaqꞌtzbꞌin jaꞌ tokxitaq kyimnin.
40 E riam-se dele. Tendo ele, porém, mandado sair a todos, tomou o pai e a mãe da criança e os que vieram com ele e entrou onde ela estava.
41 Jaw tiꞌn tukꞌa tqꞌobꞌ, exsin xi tqꞌmaꞌn te: Talita cum. (Atziꞌn n-ele ikyjo: Txin, kxel nqꞌmaꞌn teꞌy, ¡Weꞌksa!)
41 Tomando-a pela mão, disse: Talitá cumi!, que quer dizer: Menina, eu te mando, levanta-te!
42 Noqx teꞌ t-xi tqꞌmaꞌn ikyjo te txin, bꞌeꞌx jaw weꞌks, ex el bꞌet, quꞌn te kabꞌlajaj abꞌqꞌetaqjo txin, a otaq kyim. Jotxjo jniꞌ xjal bꞌeꞌx i bꞌaj jaw kaꞌylaj, tuꞌn kylonte ikyjo.
42 Imediatamente, a menina se levantou e pôs-se a andar; pois tinha doze anos. Então, ficaram todos sobremaneira admirados.
43 Me ante Jesús xi toqxeninxix kye, tuꞌn mix aꞌl qe txi kyqꞌmaꞌne a otaq bꞌant tiꞌjjo txin. Ex xi tqꞌmaꞌn kye, tuꞌn t-xi kyqꞌoꞌn twa.
43 Mas Jesus ordenou-lhes expressamente que ninguém o soubesse; e mandou que dessem de comer à menina.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.