Marcos 5

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Tej kykanin tjlajxi nijabꞌ toj ttxꞌotxꞌjo jun tnam Gerasa tbꞌi,
1 E chegaram ao outro lado do mar, à província dos gadarenos.
2 kuꞌtz Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj bark. Noqx teꞌ kykuꞌtz, tzaj laqꞌe jun ichin kykꞌatz, tzajnin toj muqbꞌil kyimnin, tokxtaq nimku taqꞌnil tajaw il toj tanmin.
2 E, saindo ele do barco, lhe saiu logo ao seu encontro, dos sepulcros, um homem com espírito imundo;
3 Atzin ichin otaq najan tojjo muqbꞌil kyimnin kyuꞌn taqꞌnil tajaw il. Kujxtaq teꞌ ichin anetziꞌn; mixtaq aꞌl nxkye tiꞌj, tuꞌn tkubꞌ kꞌloꞌn tukꞌa kxbꞌil.
3 O qual tinha a sua morada nos sepulcros, e nem ainda com cadeias o podia alguém prender;
4 Ilaꞌ maj i kubꞌ kꞌloꞌn tqan ex tqꞌobꞌ tukꞌa kxbꞌil, me bꞌeꞌxtaq nbꞌaj kubꞌ tlaqin, ex mix aꞌlxtaq nxkye tiꞌj.
4 Porque, tendo sido muitas vezes preso com grilhões e cadeias, as cadeias foram por ele feitas em pedaços, e os grilhões em migalhas, e ninguém o podia amansar.
5 Nbꞌettaq kykyaqil qꞌij ex kykyaqil qnikyꞌin kywiꞌyile wutz ex tojile muqbꞌil kyimnin. Nẍchꞌin wen, ex n-ok tlankꞌintaq tibꞌ tukꞌa abꞌj.
5 E andava sempre, de dia e de noite, clamando pelos montes, e pelos sepulcros, e ferindo-se com pedras.
6 Tetziꞌn tiwle Jesús tuꞌn, xi rinin tkꞌatz, ex kubꞌ meje twutz.
6 E, quando viu Jesus ao longe, correu e adorou-o.
7 Jaw ẍchꞌin, ex tqꞌma: ¿Tiꞌn taja wukꞌiy? Ay Jesús Tkꞌwal Dios, a nimx toklin tkawbꞌil. Chin kubꞌsil nwutza tey, tuꞌn mina chin kubꞌ tyajinxa.
7 E, clamando com grande voz, disse: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? conjuro-te por Deus que não me atormentes.
8 Ja yolin ichin ikyjo, quꞌn tuꞌn t-xi tqꞌmaꞌn Jesús, tuꞌn kyexjo taqꞌnil tajaw il toj tanmin.
8 (Porque lhe dizia: Sai deste homem, espírito imundo.)
9 Xi tqanin Jesús te ichin. ¿Titzin tetza tbꞌi? Xi ttzaqꞌwin ichin: Atzin nbꞌiy Nimku, quꞌn ilaꞌ qbꞌaja najle toj tanmin ichin lo.
9 E perguntou-lhe: Qual é o teu nome? E lhe respondeu, dizendo: Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 Ex i kubꞌsin kywutz te Jesús, tuꞌn mina chi exetaq tlajoꞌn toj ttxꞌotxꞌ Gerasa, quꞌn noq tuꞌn kykyꞌeꞌtaq cheꞌx antza.
10 E rogava-lhe muito que os não enviasse para fora daquela província.
11 Nqayintaq tkꞌatzjo wutz antza, attaq bꞌalaqa kabꞌe mil kuch nchi waꞌntaq kꞌul. Ja yolin ichin kyuꞌn taqꞌnil tajaw il: Qo tqꞌonxa toj kyanmin kuch, chi chiꞌ. Xi ttziyin Jesús ikyjo; bꞌeꞌxsin i etz toj tanmin ichin. Ayetzin kyej kuch bꞌeꞌx i xi tilj kyeꞌ kubꞌl, ex atzaj teꞌ kykupin, bꞌeꞌxsin xi kyxoꞌn kyibꞌtz tojjo nijabꞌ, ex atzintza, bꞌeꞌx i jiqꞌwe.
11 E andava ali pastando no monte uma grande manada de porcos.
12 — ausente —
12 E todos aqueles demônios lhe rogaram, dizendo: Manda-nos para aqueles porcos, para que entremos neles.
13 — ausente —
13 E Jesus logo lho permitiu. E, saindo aqueles espíritos imundos, entraram nos porcos; e a manada se precipitou por um despenhadeiro no mar (eram quase dois mil), e afogaram-se no mar.
14 Atzaj teꞌ tiwle lo kyuꞌnxjal, a nchi kyikꞌlentaq kyiꞌj kuch, bꞌeꞌxsin i kubꞌtz toj bꞌe yolilte kyeꞌ xjal, a iteꞌtaq toj tnam ex kyoj jniꞌ kojbꞌil. Bꞌeꞌxsin i bꞌajetz kyej xjal lolte, qa twutzxtaqjo a otaq kybꞌi.
14 E os que apascentavam os porcos fugiram, e o anunciaram na cidade e nos campos; e saíram muitos a ver o que era aquilo que tinha acontecido.
15 Ex atziꞌn teꞌ kykanin tkꞌatz Jesús, iwlej ichin kyuꞌn, aj otaq chi etz taqꞌnil tajaw il toj tanmin. Atzaj ichin anetziꞌn qꞌuqletaq t-xe tqan Jesús; iteꞌktaq t-xbꞌalin, ex otaq tzul spikyꞌeꞌ toj twutz. Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌx tzaj kyej xjal kyxobꞌil.
15 E foram ter com Jesus, e viram o endemoninhado, o que tivera a legião, assentado, vestido e em perfeito juízo, e temeram.
16 Jniꞌqexjo i lonte a bꞌaj tiꞌjjo ichin ex kyiꞌj kuch, ex i ok ten qꞌmalte kye txqantl xjal.
16 E os que aquilo tinham visto contaram-lhes o que acontecera ao endemoninhado, e acerca dos porcos.
17 Tuꞌn tpajjo jniꞌ otaq bꞌaj, i ok ten xjal kubꞌsin kywutz te, tuꞌn tex tojjo tnam antza.
17 E começaram a rogar-lhe que saísse dos seus termos.
18 Teꞌ tmeltzꞌaj Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj bark, atzaj ichin, a tzyuꞌntaq kyuꞌn taqꞌnil tajaw il, xi tqanin, tuꞌn t-xi tkꞌleꞌn Jesús tukꞌa, quꞌn otaq tzꞌel wen.
18 E, entrando ele no barco, rogava-lhe o que fora endemoninhado que o deixasse estar com ele.
19 Me mi xi ttziyine Jesús; oꞌkx xi tqꞌmaꞌn te: Kux tzꞌajxiy tjay kyukꞌa t-xjalila, ex qꞌmanxa kye jniꞌ xbꞌaj tiꞌja, ex tzeꞌn tten saj qꞌaqꞌin tkꞌuꞌj Dios tiꞌja, tuꞌn tel weꞌy.
19 Jesus, porém, não lho permitiu, mas disse-lhe: Vai para tua casa, para os teus, e anuncia-lhes quão grandes coisas o Senhor te fez, e como teve misericórdia de ti.
20 Bꞌeꞌx xiꞌ ichin, ex ok ten qꞌmalte kyxolile jniꞌ xjal kye tnam te Decápolis tkyaqiljo a otaq tbꞌinchin Jesús tiꞌj. Tkyaqiljo jniꞌ xjal bꞌeꞌxtaq nbꞌajel kyim tuꞌn ikyjo.
20 E ele foi, e começou a anunciar em Decápolis quão grandes coisas Jesus lhe fizera; e todos se maravilharam.
21 Teꞌ tjlajintz Jesús tjlajtzaqtz nijabꞌ kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj bark, ul chmet txqan xjal tiꞌj.
21 E, passando Jesus outra vez num barco para o outro lado, ajuntou-se a ele uma grande multidão; e ele estava junto do mar.
22 Waꞌltaq ttzi nijabꞌ, teꞌ tpon jun kynejiljo kawil te jun muꞌẍ ja te naꞌbꞌl Dios, Jayr tbꞌi.
22 E eis que chegou um dos principais da sinagoga, por nome Jairo, e, vendo-o, prostrou-se aos seus pés,
23 Kubꞌ meje twutz, ex ja kubꞌsin twutz te: Ajo nkꞌwala txin luꞌ nkyim. Ku tzaja qꞌol tqꞌobꞌa tibꞌaj, tuꞌn mina kyime, chiꞌ.
23 E rogava-lhe muito, dizendo: Minha filha está à morte; rogo-te que venhas e lhe imponhas as mãos, para que sare, e viva.
24 Bꞌeꞌxsin xi lipe Jesús lolte. Xi lipe txqan xjal tiꞌj, me tzunxtaq nbꞌaj kylimon kyibꞌ tiꞌj.
24 E foi com ele, e seguia-o uma grande multidão, que o apertava.
25 Kyxoltzin xjal, attaq jun qya otaq bꞌant-xiꞌ kabꞌlajaj abꞌqꞌe tyabꞌtlin tuꞌn kyyabꞌil.
25 E certa mulher que, havia doze anos, tinha um fluxo de sangue,
26 Otaqx bꞌaj tyajiꞌn tibꞌ kyukꞌa qꞌanil, ex otaq bꞌaj tyupin jniꞌ attaq te te twiꞌ tqꞌanbꞌil, me minataq n-el weꞌ; noq kyjaꞌ nxayetaq toj il.
26 E que havia padecido muito com muitos médicos, e despendido tudo quanto tinha, nada lhe aproveitando isso, antes indo a pior;
27 Tetziꞌn tok tbꞌiꞌn nimx yabꞌ otaq bꞌaj qꞌanit tuꞌn Jesús, kubꞌ tbꞌisin: Noqit aku chin pon kaniꞌn mikolte ttxaꞌn t-xbꞌalin, tuꞌn tul Dios weꞌy, chiꞌ. Atzaj teꞌ tpon kanin, exsin ok tmikoꞌn t-xbꞌalin,
27 Ouvindo falar de Jesus, veio por detrás, entre a multidão, e tocou na sua veste.
28 — ausente —
28 Porque dizia: Se tão-somente tocar nas suas vestes, sararei.
29 texjo paq, bꞌeꞌx tnaꞌn qa otaq tzꞌel weꞌ.
29 E logo se lhe secou a fonte do seu sangue; e sentiu no seu corpo estar já curada daquele mal.
30 Teꞌ tnaꞌnte Jesús otaq weꞌ jun xjal tuꞌn, aj meltzꞌaj tiꞌj, ex i ok tkaꞌyin jniꞌ xjal lipcheqektaq tiꞌjile, ex xi tqanin kye: ¿Ankyeꞌ s-ok mikonte nxbꞌaliꞌn? chiꞌ.
30 E logo Jesus, conhecendo que a virtude de si mesmo saíra, voltou-se para a multidão, e disse: Quem tocou nas minhas vestes?
31 Me ayetzin t-xnaqꞌtzbꞌin i xi tzaqꞌwinte: ¡Kaꞌyinktziꞌn! Jniꞌxsiꞌn txqan xjal ntlimoꞌn tibꞌ tiꞌja, exsin ntzaj tqaniꞌn, ¿Alkye s-ok mikontiy?
31 E disseram-lhe os seus discípulos: Vês que a multidão te aperta, e dizes: Quem me tocou?
32 Mix qeyix tkꞌuꞌj ikyjo. Nkaꞌylajtaq wen tiꞌjile aꞌltaq kyeꞌ otaq tzꞌok mikonte.
32 E ele olhava em redor, para ver a que isto fizera.
33 Me atziꞌn qya nluꞌlin wen tuꞌn t-xobꞌil, tuꞌn nqanlajtaq Jesús alkye otaq tzꞌok mikonte, bꞌeꞌx kubꞌ meje twutz, ex xi tqꞌmaꞌn tkyaqiljo jniꞌ otaq bꞌaj tiꞌj, qa otaq weꞌ.
33 Então a mulher, que sabia o que lhe tinha acontecido, temendo e tremendo, aproximou-se, e prostrou-se diante dele, e disse-lhe toda a verdade.
34 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌn Jesús te: Nkꞌwal, tuꞌn tnimbꞌila wiꞌja ma tzꞌel weꞌy. Kux tzꞌajxiy jaꞌlin.
34 E ele lhe disse: Filha, a tua fé te salvou; vai em paz, e sê curada deste teu mal.
35 Tzunxtaq nyolin Jesús tukꞌa qya, teꞌ kykanin junjun xjal iteꞌtaq tja Jayr qꞌmalte te: Tata, ma kyim tkꞌwala. Mi tzꞌok ila tiꞌj xnaqꞌtzil. Mi txi tkꞌleꞌnla tjay jaꞌlin, chi chiꞌ.
35 Estando ele ainda falando, chegaram alguns do principal da sinagoga, a quem disseram: A tuafilha está morta; para que enfadas mais o Mestre?
36 Me mina, chi Jesúsjo. Xi tqꞌmaꞌn te Jayr: Mina tzaj xobꞌa, noq qek tkꞌuꞌja wiꞌja.
36 E Jesus, tendo ouvido estas palavras, disse ao principal da sinagoga: Não temas, crê somente.
37 Ex bꞌeꞌx i xiꞌ Jesús tja Jayr tukꞌa Pegr, tukꞌa Santyaw ex Juan, kyitzꞌin kyibꞌ, ex mix tqyaꞌye tuꞌn kyxi lipe txqantl xjal kyiꞌj.
37 E não permitiu que alguém o seguisse, a não ser Pedro, Tiago, e João, irmão de Tiago.
38 Teꞌ kykanin ja, i bꞌaj ok tkaꞌyin jniꞌ xjal nchi bꞌaj labꞌintaq, ex nchi bꞌaj oqꞌ wen tiꞌj kyimnin.
38 E, tendo chegado à casa do principal da sinagoga, viu o alvoroço, e os que choravam muito e pranteavam.
39 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: ¿Tiquꞌn nchi labꞌin, ex nchi bꞌaj oqꞌa wen? Noq nktan teꞌ txin luꞌn, nya ma kyim, chiꞌ.
39 E, entrando, disse-lhes: Por que vos alvoroçais e chorais? A menina não está morta, mas dorme.
40 Noqx i bꞌaj jaw tzeꞌn jniꞌ xjal tiꞌjjo tyol Jesús ikyjo. Bꞌeꞌx i bꞌajetz tlajoꞌn kykyaqil tuja, exsin i okx tkꞌleꞌn Jayr tukꞌa t-xuꞌjil exqetziꞌn oxe t-xnaqꞌtzbꞌin jaꞌ tokxitaq kyimnin.
40 E riam-se dele; porém ele, tendo-os feito sair, tomou consigo o pai e a mãe da menina, e os que com ele estavam, e entrou onde a menina estava deitada.
41 Jaw tiꞌn tukꞌa tqꞌobꞌ, exsin xi tqꞌmaꞌn te: Talita cum. (Atziꞌn n-ele ikyjo: Txin, kxel nqꞌmaꞌn teꞌy, ¡Weꞌksa!)
41 E, tomando a mão da menina, disse-lhe: Talita cumi; que, traduzido, é: Menina, a ti te digo, levanta-te.
42 Noqx teꞌ t-xi tqꞌmaꞌn ikyjo te txin, bꞌeꞌx jaw weꞌks, ex el bꞌet, quꞌn te kabꞌlajaj abꞌqꞌetaqjo txin, a otaq kyim. Jotxjo jniꞌ xjal bꞌeꞌx i bꞌaj jaw kaꞌylaj, tuꞌn kylonte ikyjo.
42 E logo a menina se levantou, e andava, pois já tinha doze anos; e assombraram-se com grande espanto.
43 Me ante Jesús xi toqxeninxix kye, tuꞌn mix aꞌl qe txi kyqꞌmaꞌne a otaq bꞌant tiꞌjjo txin. Ex xi tqꞌmaꞌn kye, tuꞌn t-xi kyqꞌoꞌn twa.
43 E mandou-lhes expressamente que ninguém o soubesse; e disse que lhe dessem de comer.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.