Marcos 3
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NVT
1 Toj juntl qꞌij te ajlabꞌl, okx Jesús toj jun muꞌẍ ja te naꞌbꞌl Dios. Me attaq jun ichin ntiꞌtaq tanmin tqꞌobꞌ, teꞌ tokpin naꞌl Dios.
1 Em outra ocasião, Jesus entrou na sinagoga e notou que havia ali um homem com uma das mãos deformada.
2 Ex attaq junjun nchi bꞌaj ẍlukꞌintaq tiꞌj Jesús, qa tuꞌntaq tkubꞌ tqꞌanin yabꞌ toj jun qꞌij te ajlabꞌl, noq tuꞌn kystzꞌimin tiꞌj qa otaq kubꞌ tzꞌaq toj til, quꞌn nya wentaq toj kywutz tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit jun tiꞌ toj qꞌij te ajlabꞌl.
2 Os inimigos de Jesus o observavam atentamente. Se ele curasse a mão do homem, planejavam acusá-lo, pois era sábado.
3 Xitzin tqꞌmaꞌn Jesús te ichin: ¡Weꞌksa, ex weꞌkuy kywutzxjal!
3 Jesus disse ao homem com a mão deformada: “Venha e fique diante de todos”.
4 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, xi tqanin Jesús kye: ¿Tiꞌtzin tqꞌmaꞌn kawbꞌil tiꞌjjo qꞌij te ajlabꞌl? ¿Ma tzuntzin ntqꞌmaꞌn tuꞌn tkubꞌ bꞌinchitjo nya wen, mo a wen; tuꞌn tklet tchwinqil jun xjal, mo tuꞌn tok kaꞌyitj tuꞌn tkubꞌ kyim? Me ayetzin kyetz noq i bꞌajel kyim. Ntiꞌx xi kytzaqꞌwin.
4 Em seguida, voltou-se para seus críticos e perguntou: “O que a lei permite fazer no sábado? O bem ou o mal? Salvar uma vida ou destruí-la?”. Eles ficaram em silêncio.
5 I xi tkaꞌyin Jesús tiꞌjile; tzaj tqꞌoj, ex jaw bꞌisin tuꞌn tkujil kyanminxjal. Ex xi tqꞌmaꞌn Jesús te ichin, tuꞌn t-xi tnuqpin tqꞌobꞌ. Noqx teꞌ t-xi tnuqpin, ex texjo paq, ul tanmin tqꞌobꞌ.
5 Jesus olhou para os que estavam ao seu redor, irado e muito triste pelo coração endurecido deles. Então disse ao homem: “Estenda a mão”. O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada.
6 Tulninxi Dios te, bꞌeꞌx i etzjo Parisey, ex ok kychmoꞌn kyibꞌ tukꞌa juntl chꞌuq xjal lipcheqetaq tiꞌjjo tkawbꞌil Herodes, ex nkyjyoꞌntaq tumil tzeꞌn tuꞌn tbꞌaje Jesús.
6 No mesmo instante, os fariseus saíram e se reuniram com os membros do partido de Herodes para tramar um modo de matá-lo.
7 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, xiꞌ Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin ttzi Nijabꞌ te Galiley. Ex i bꞌaj ok lipe txqan xjal aj Galiley tiꞌj.
7 Jesus saiu para o mar com seus discípulos, e uma grande multidão os seguiu. Vinham de todas as partes da Galileia, da Judeia,
8 Tej tbꞌijte kyuꞌn jniꞌ xjal tiꞌjjo jniꞌ nbꞌaj bꞌanttaq tuꞌn, nimx bꞌaj ul lolte tzeꞌnqekuꞌ aj Judey, aj Jerusalén, aj Idumey, jniꞌ qeꞌ najleqetaq tjlajxiꞌ Nim Aꞌ Jordán, exqe aj Tiro ex aj Sidón.
8 de Jerusalém, da Idumeia, do leste do rio Jordão e até de lugares distantes ao norte, como Tiro e Sidom. A notícia de seus milagres havia se espalhado para longe, e um grande número de pessoas vinha vê-lo.
9 Tuꞌntzin ikyjo, xi tqꞌmaꞌn Jesús kye t-xnaqꞌtzbꞌin, tuꞌn noqx tkubꞌl jun bark kyuꞌn ttzi nijabꞌ, tuꞌn t-xi toj, ex tuꞌn tokx laqꞌe chꞌin tojxi aꞌ, tuꞌn mina tzꞌok jitzꞌletaq kyxol xjal.
9 Jesus instruiu seus discípulos a prepararem um barco para evitar que a multidão o esmagasse.
10 Quꞌn nimxtaq txqan yabꞌ otaq chi bꞌaj tqꞌanin; noq tuꞌn aj kybꞌaj ok tmikontaq, bꞌeꞌx bꞌaj ul Dios kye. Tuꞌntzin ikyjo, kykyaqilxjo jniꞌ yabꞌ kyajtaq tuꞌn kypon kanin tkꞌatz.
10 Havia curado muitos naquele dia, e os enfermos se empurravam para chegar até ele e tocá-lo.
11 Aj tiwletaq Jesús kyuꞌnxjal, ayeꞌ tokxtaq taqꞌnil tajaw il toj kyanmin, bꞌeꞌx nchi kubꞌ meje twutz, exsin nchi jaw ẍchꞌin kyjaluꞌn: Atejiy Tkꞌwal Dios.
11 E, sempre que o viam, os espíritos impuros se atiravam no chão na frente dele e gritavam: “Você é o Filho de Deus!”.
12 Me ante Jesús xi tqꞌmaꞌn kye kujxix wen, tuꞌn mi kubꞌe kyqꞌmaꞌne kywutzxjal alkyetaq t-xilin toklin.
12 Jesus, porém, lhes dava ordens severas para que não revelassem quem ele era.
13 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, jax Jesús twiꞌ jun wutz, ex i tzaj ttxkoꞌn a aye tajqetaq.
13 Depois, Jesus subiu a um monte e chamou aqueles que ele desejava que o acompanhassem, e eles foram.
14 Kyxoltziꞌn xjal anetziꞌn, i jaw tskꞌoꞌn kabꞌlajaj ichin, tuꞌn kyxi tkꞌleꞌn qꞌmalte Tyol Dios kyojile jniꞌ najbꞌil. Ex xi tqꞌoꞌn kyoklin te tsanjil.
14 Escolheu doze e os chamou seus apóstolos, para que o seguissem e fossem enviados para anunciar sua mensagem,
15 Xi tqꞌoꞌn kawbꞌil kye, tuꞌn tetz kylajoꞌn taqꞌnil tajaw il toj kyanmin xjal.
15 e lhes deu autoridade para expulsar demônios.
16 Atziꞌn kybꞌi kabꞌlajaj ichin, ayeꞌ i jaw tskꞌoꞌn: Simun, me ok tqꞌoꞌn Jesús juntl tbꞌi te Pegr.
16 Estes foram os doze que ele escolheu: Simão, a quem ele chamou Pedro,
17 Ayetzin kabꞌel, Santyaw ex Juan, kyitzꞌin kyibꞌ, kꞌwalbꞌajqe te Zebedey, ok tqꞌoꞌn juntl kybꞌi te Kꞌwalbꞌaj te Qꞌankyaq.
17 Tiago e João, filhos de Zebedeu, aos quais deu o nome de Boanerges, que significa “filhos do trovão”,
18 Ayetzin txqantl: Andrés; Lip; Bartolomey; Matey; Tmas, ante Santyaw, a tkꞌwal Alpey; tukꞌax Tadey; ex Simun, a toktaqljo qꞌolbꞌite te Celote;
18 André, Filipe, Bartolomeu, Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu, Simão, o cananeu,
19 exsin Judas Iscariot, a ok meltzꞌaj tiꞌj Jesús.
19 Judas Iscariotes, que depois o traiu.
20 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, i okx kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin toj jun ja, jaꞌ pon chmetl txqantl xjal, a mix bꞌante kywaꞌn kyxol.
20 Certo dia, Jesus entrou numa casa, e as multidões começaram a se juntar outra vez. Logo, ele e seus discípulos não tinham tempo nem para comer.
21 Atziꞌn teꞌ tel tqanil toj kywiꞌ t-xjalil, jniꞌxtaqjo nbꞌaj bꞌant tuꞌn Jesús, bꞌeꞌx i xiꞌ tnana exqetziꞌn titzꞌin kꞌlelte, tuꞌn tmeltzꞌaj tja, quꞌn otaq tzꞌok kyqꞌoꞌn, aj qa otaq tzaj toj twiꞌ.
21 Quando os familiares de Jesus souberam o que estava acontecendo, tentaram impedi-lo de continuar. “Está fora de si”, diziam.
22 Ex ikyjo kyqꞌmaꞌn xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil, a i tzaj toj Jerusalén, qa tzyuꞌntaq tuꞌn tajaw il, ex qa tuꞌn tkawbꞌil tajaw il nchi exetaqjo taqꞌnil tajaw il tuꞌn.
22 Então os mestres da lei, que tinham vindo de Jerusalém, disseram: “Está possuído por Belzebu, príncipe dos demônios. É dele que recebe poder para expulsar demônios”.
23 Teꞌ tbꞌinte Jesúsjo ikyjo, i tzaj ttxkoꞌn, ex kubꞌ tqꞌmaꞌn jun techil kye: ¿Tzeꞌntzin tteꞌn tajaw il tuꞌn tbꞌant tlajonte tibꞌ, ex tuꞌn tok meltzꞌaj tiꞌjx?
23 Jesus os chamou e respondeu com uma comparação: “Como é possível Satanás expulsar Satanás?”, perguntou.
24 Qa jun tnam xjal paꞌmile kyten, ex kyajqꞌoj kyibꞌ, noqx aku chi kubꞌ kyimx tuꞌn qꞌoj.
24 “Um reino dividido internamente será destruído.
25 Ex ikyxjo, toj jun ja xjal, aj qa kyajqꞌoj kyibꞌ, nlay chi el wen.
25 Da mesma forma, uma família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ikytzin taꞌye te tajaw iljo, qa ma tzꞌok meltzꞌaj tiꞌjx, nlay tzꞌel wen.
26 E, se Satanás está dividido e luta contra si mesmo, não pode se manter de pé; está acabado.
27 Atx juntl tumil: Qa taj jun ileqꞌ tzꞌokx elqꞌil toj tja jun xjal nim tipin, nlay bꞌant telqꞌin, qa mi xkubꞌ kꞌlet tajaw ja nej. Ikytzin toke tajaw iljo tzeꞌnku tajaw ja lo, quꞌn a tajaw jniꞌ xjal aye tzyuꞌnqe tuꞌn. Me ayin weꞌ ma chin kanbꞌin tiꞌj tajaw il. Tuꞌnpetziꞌn, nchi ex nlajonjiꞌy taqꞌnil toj kyanmin xjal.
27 Quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
28 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, kꞌwel tnajsin Dios kyiljo jniꞌ xjal, a nbꞌaj kubꞌ kybꞌinchin nya wen, ex jniꞌ xoꞌj yol.
28 “Eu lhes digo a verdade: todo pecado e toda blasfêmia podem ser perdoados,
29 Me aye nchi xoꞌn yol tiꞌj Xewbꞌaj Xjan nlay kubꞌ tnajsinx Dios kyil; ma kyijx te jun majx.
29 mas quem blasfemar contra o Espírito Santo jamais será perdoado. Esse é um pecado com consequências eternas.”
30 Tqꞌma Jesús ikyjo, noq tuꞌn nxi kyqꞌmaꞌn te, qa tzyuꞌntaq tuꞌn tajaw il, ex qa nya tuꞌn Xewbꞌaj Xjan nbꞌaj kubꞌ tbꞌinchintaq tkyaqil.
30 Ele disse isso porque afirmavam: “Está possuído por um espírito impuro”.
31 Tej tkanin tnana Jesús kyukꞌa titzꞌin jaꞌ taꞌtaq, i bꞌaj kyij weꞌ peꞌn; noqtzin xi kyqꞌmaꞌn kyexjal, tuꞌn tetz kytxkoꞌn.
31 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo. Ficaram do lado de fora e mandaram alguém avisá-lo para sair e falar com eles.
32 Me ayetziꞌn xjal qꞌuqleqetaq tiꞌjile xi kyqꞌmaꞌn te: Luꞌ tnaniy exqetziꞌn titzꞌin iteꞌ peꞌn; ma chi ul jyol tey, chi chiꞌ.
32 Havia muitas pessoas sentadas ao seu redor, e alguém disse: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e o procuram”.
33 Tzaj ttzaqꞌwin Jesús kye: ¿Ankye nnaniy exqetziꞌn witzꞌiꞌn?
33 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
34 I xi tkaꞌyin jniꞌ xjal qꞌuqejqetaq tiꞌjile, exsin xi tqꞌmaꞌn kye: Ayetzin wejiꞌy nnana ex witzꞌin lo, a aye nchi kubꞌ bꞌinchin teꞌ a taj Dios,
34 Então olhou para aqueles que estavam ao seu redor e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
35 quꞌn kykyaqiljo a nkubꞌ bꞌinchin teꞌ a taj Dios, ayetzin wejiꞌy witzꞌin, ex wanebꞌ ex nnaniy.
35 Quem faz a vontade de Deus é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.