Marcos 14
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NTLH
1 Atxtaql kabꞌe qꞌij, tuꞌn tkubꞌ ikyꞌsit nintz qꞌij te Xjan Qꞌij, a jaꞌ nchi waꞌnxjal pan, a ntiꞌ txꞌamsbꞌilte. Ayetzin kynejil pale aj Judiy exqetziꞌn xnaqꞌtzil teꞌ jniꞌ kawbꞌil nkyjyoꞌntaq jun ttxolil toj ewajil, tuꞌn ttzyet Jesús, ex tuꞌn tkubꞌ kybꞌyoꞌn.
1 Faltavam dois dias para a Festa da Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento . Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Bꞌaj kubꞌ kyyolin kyxolilex: Mina kubꞌ qbꞌinchin toj nintz qꞌij te Waꞌj Pan, quꞌn tuꞌn mina bꞌaj jaw tiljexjal qiꞌj.
2 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
3 Attaq Jesús tojjo kojbꞌil Betania, ex kanin tja jun xjal, Simun tbꞌi. Atzin Simun otaq tzꞌel weꞌ te jun yabꞌil tzeꞌnku txꞌaꞌk, lepra tbꞌi. Antza, tzaj laqꞌe jun qya qꞌiꞌntaq jun tal ẍunk tuꞌn, bꞌinchin tuꞌn jun wiq abꞌj tbꞌanilx wen, ex nojnin tukꞌa jun wiq jupsbꞌil manyor wiꞌyil wen, nardo tbꞌi. Teꞌ tkanin, ex jaw tjqoꞌn ẍunk, exsin jax tqoꞌn jupsbꞌil toj twiꞌ Jesús.
3 Jesus estava no povoado de Betânia, sentado à mesa na casa de Simão, o Leproso. Então uma mulher chegou com um frasco feito de alabastro , cheio de perfume de nardo puro, muito caro. Ela quebrou o gargalo do frasco e derramou o perfume na cabeça de Jesus.
4 Atzaj teꞌ tok kykaꞌyin junjun xjal ikyjo, bꞌeꞌx bꞌaj tzaj kyqꞌoj tiꞌjjo qya, exsin ok ten yolbꞌil tiꞌj: ¿Tiꞌtzila qe ma kubꞌ tyajin qya qꞌanbꞌil anetziꞌn?
4 Alguns que estavam ali ficaram zangados e disseram uns aos outros: — Que desperdício!
5 ¿Noqxitzin noq chꞌin twiꞌ? Qalaꞌ noqxpet ma txi tkꞌayin tuꞌn jweꞌlajaj kꞌalpwaq ex atzintlaꞌ pwaq xi oyit kye yaj.
5 Esse perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentas moedas de prata , que poderiam ser dadas aos pobres. Eles criticavam a mulher com dureza,
6 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: ¡Tenkuj! ¡Tin qe n-ok kyiliꞌn! Atzin ma tbꞌinchin wiꞌja, tbꞌanilx wen.
6 mas Jesus disse:
7 Quꞌn bꞌapeꞌ kye yaj kukx kyeꞌ kytenku kyxola, bꞌaꞌn kyxi kymojiꞌn alkye qꞌij kyaja, qalatzin weꞌ nya axsi chin kꞌwel teniy kyxola.
7 Pois os pobres estarão sempre com vocês, e, em qualquer ocasião que vocês quiserem, poderão ajudá-los. Mas eu não estarei sempre com vocês.
8 Atziꞌn ma kubꞌ tbꞌinchiꞌn qya wiꞌja, tbꞌanilx, quꞌn naꞌmxtaq nkyima te s-ok tqꞌoꞌn qꞌanbꞌil wiꞌja, a tzeꞌn n-ok kyiꞌj kyimnin tzeꞌn chi kux muqet.
8 Ela fez tudo o que pôde, pois antes da minha morte veio perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
9 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, jaꞌchaqx kubꞌeꞌ yolite nyola twutz txꞌotxꞌ, ex kꞌwel yolitjo a ma bꞌant tuꞌn qya wiꞌja, ex kꞌwel naꞌyit.
9 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
10 Kyxoljo kabꞌlajaj t-xnaqꞌtzbꞌin Jesús, oꞌkx jun aj meltzꞌaj tiꞌj, a Judas Iscariot tbꞌi. Xiꞌ Judas lol kyeꞌ kynejil kypale aj Judiy, tuꞌntzin t-xi tqꞌoꞌn Jesús toj kyqꞌobꞌ.
10 Judas Iscariotes, que era um dos doze discípulos, foi falar com os chefes dos sacerdotes para combinar como entregaria Jesus a eles.
11 Teꞌ kybꞌinte kynejil pale ikyjo, ox chi tzalajx wen, exsin bꞌeꞌx xi kysuqin pwaq te Judas. Bꞌeꞌxsin okku tentz jyol ttxolil, tzeꞌn tten tuꞌn tel jyet Jesús tuꞌn, tuꞌntzin t-xi tqꞌoꞌn kye pale.
11 Quando ouviram o que ele disse, eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele. Assim Judas começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus.
12 Tojjo nintz qꞌij te Waꞌj Pan, ilxtaq tiꞌj nchi waꞌn aj Judiy pan, a nya txꞌamsin, ex nkubꞌ kybꞌyoꞌn jun tal tal rit. Tojtzin tnejil qꞌij, xi kyqanin t-xnaqꞌtzbꞌin Jesús te: ¿Jaꞌtzin tajiy tuꞌn qxiꞌy bꞌinchilte wabꞌj te ikyꞌsbꞌil Waꞌj Pan?
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , em que os judeus matavam carneirinhos para comemorarem a Páscoa , os discípulos perguntaram a Jesus: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da Páscoa para o senhor?
13 Bꞌeꞌxsin i xi ttxkoꞌn kabꞌe t-xnaqꞌtzbꞌin, ex xi tqꞌmaꞌn kye: Ku kyxiꞌy toj tnam. Ex aj kylontiy jun ichin iqin jun ẍoqꞌ aꞌ tuꞌn, bꞌeꞌx kꞌaꞌ chi ok lipey tiꞌj, ex tojjo ja, jaꞌ k-okixe,
13 Então Jesus enviou dois discípulos com a seguinte ordem:
14 axsa kꞌaꞌ chi okxiy, exsin kꞌaꞌ txi kyqaniꞌn te tajaw ja, ¿Ankye ja, jaꞌ kchin waliy kyukꞌa nxnaqꞌtzbꞌiꞌn? chitzin xnaqꞌtziljo.
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre manda perguntar: “Onde fica a sala em que eu e os meus discípulos vamos comer o jantar da Páscoa?”
15 Ktzajil tyekꞌin jun ja kyeꞌy, chebꞌex bꞌinchin wen tibꞌajxi juntl. Kꞌaꞌ kubꞌ kybꞌinchinjiꞌy qwa antza.
15 Então ele mostrará a vocês no andar de cima uma sala grande, mobiliada e arrumada para o jantar. Preparem ali tudo para nós.
16 Bꞌeꞌxsin i xiꞌkuxjo t-xnaqꞌtzbꞌin. Teꞌ kykanin toj tnam, ikyx bꞌajjo tzeꞌnku bꞌaj tqꞌmaꞌn Jesús kye. Kyij kybꞌinchin wabꞌj, exsin i xiꞌ juntl majl jaꞌ iteꞌyetaq Jesús.
16 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
17 Tetzinj qok yupj, xiꞌ Jesús kyukꞌa kabꞌlajaj t-xnaqꞌtzbꞌin jaꞌ otaq bꞌante wabꞌj.
17 Quando anoiteceu, Jesus chegou com os doze discípulos.
18 Tej kykanin, bꞌeꞌx i ok ten waꞌl. Me nchi bꞌaj waꞌntaq, teꞌ t-xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, at jun kyeꞌ, a luꞌ nwaꞌn wukꞌiy k-okil meltzꞌaj wiꞌja, ex kchin xel tkꞌayiꞌn.
18 Enquanto estavam à mesa, no meio do jantar, ele disse:
19 Tej kybꞌin teꞌ ikyjo, bꞌeꞌx i jaw bꞌisin kykyaqilx, exsin junjunku ok ten qanilte te: ¿Me qa ayiꞌn? chi chiꞌ junjun.
19 Eles ficaram tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu, está?
20 I xi ttzaqꞌwin: Jun kyeꞌ, a luꞌ nwaꞌn junx wukꞌiy.
20 Jesus respondeu:
21 Ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, ok kbꞌajilx wiꞌja tzeꞌn ntqꞌmaꞌn Tyol Dios, tuꞌn nxi kꞌayiꞌn, me atziꞌn kxel kꞌayin weꞌ, wenxpetla noqit mina s-ul itzꞌje twutz txꞌotxꞌ.
21 Pois o
22 Nchi bꞌaj waꞌntaq, teꞌ tjaw ttzyuꞌn Jesús jun pan, ex xi tqꞌoꞌn chjonte te Dios tiꞌj, exsin xi tsipin kye t-xnaqꞌtzbꞌin, me nej xi tqꞌmaꞌn: Kywanxjiꞌy pan luꞌn, quꞌn atziꞌn nxmililjiꞌy.
22 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
23 Teꞌ tbꞌajxi waꞌn, jaw tiꞌn jun tkꞌwel vin, xi tqꞌoꞌn chjonte te Dios tiꞌj, ex xi tsipin kye, tuꞌn t-xi kykꞌwaꞌn,
23 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, e todos beberam do vinho.
24 ex xi tqꞌmaꞌn kye: Atziꞌn vin kxel nqꞌoꞌn kyeꞌy tuꞌn t-xi kykꞌwaꞌn, atziꞌn nchkyꞌeljiꞌy, a akꞌaj tumil, a bꞌantnin tiꞌj tuꞌn Dios, tuꞌn kykyijxjal toj wen tukꞌa.
24 Então Jesus disse:
25 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, mi chin kꞌwantla tiꞌjjo kꞌwabꞌj luꞌn, tzmaxiꞌ aj qkꞌwan junx kyukꞌiy tzma toj Tkawbꞌil nMaꞌn toj kyaꞌj.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
26 I bꞌaj bꞌitzin jun bꞌitz nej kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin, exsin i xiꞌ twiꞌ wutz Olivos.
26 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
27 Teꞌ kykanin antza, xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: Kykyaqilxa k-elil kyiꞌn tqꞌuqbꞌil kykꞌuꞌja wiꞌja, quꞌn ikytzin ntqꞌmaꞌn Tyol Dios toj Tuꞌjil:
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Me ajtzin njaw itzꞌjiꞌy juntl majl, nej chin pon kaniꞌn kywutza toj Galiley.
28 Mas, depois que eu for ressuscitado, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Me ante Pegr xi ttzaqꞌwin: Ex qa kykyaqilx s-el kyiꞌn tqꞌuqbꞌil kykꞌuꞌj tiꞌja, me mina weꞌ, chi Pegrjo.
29 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem!
30 Xi tqꞌmaꞌn Jesús te Pegr: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn teꞌy, tojxjo qnikyꞌin lo, a naꞌmtaqx toqꞌ tman ekyꞌ, otaq chin kubꞌ tewiꞌn oxe maj kywutzxjal, ex kxel tqꞌmaꞌn kye qa nya ojtzqiꞌnqiꞌn tuꞌnch.
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Me mina, chi Pegr. Ex qa ma chin kyima tukꞌiy, me nlay kubꞌ wewiꞌn, chiꞌ. Ex ikyxljo, kyqꞌmaꞌn txqantl t-xnaqꞌtzbꞌin.
31 Mas Pedro repetia com insistência: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
32 Bꞌeꞌx xiꞌ Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin tojjo najbꞌil Getsemaní. Teꞌ kykanin antza, xi tqꞌmaꞌn kye: Ku kykyij qeꞌy tzaluꞌn. Ma chin weꞌ naꞌl Dios.
32 Jesus e os discípulos foram a um lugar chamado Getsêmani. E Jesus lhes disse:
33 Me i xi tkꞌleꞌn oxe tukꞌa; a Pegr, Santyaw exsin Juan. Tzajx txqan bꞌis toj tanmin,
33 Então Jesus foi, levando consigo Pedro, Tiago e João. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
34 ex xi tqꞌmaꞌn kye: Ma tzajx jun tij bꞌis toj wanmiꞌn, nya tzaj chin kyimila, chiꞌ. Ku kykyija tzaluꞌn, me noq tzaj kywatla.
34 e disse a eles:
35 El laqꞌe chꞌintl kykꞌatz, kubꞌ mutxe twutz txꞌotxꞌ, ex xi tqanin te Dios noqit tzeꞌn tten mina tzikyꞌxi kyixkꞌoj tuꞌn.
35 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e pediu a Deus que, se possível, afastasse dele aquela hora de sofrimento.
36 Chiꞌ kyjaluꞌn toj tnaꞌj Dios: Ay nMan, tkyaqilx te nbꞌant tuꞌn. Chin tklomila teꞌ tkyaqil jniꞌ kkyꞌelix wuꞌn. Me waja tuꞌn tkubꞌ tbꞌinchinjiy a taja wiꞌja, ex nya weꞌ waj.
36 Ele orava assim:
37 Bꞌeꞌx meltzꞌaj kykꞌatz oxe t-xnaqꞌtzbꞌin. Atzaj teꞌ tul kykꞌatz, xi tqꞌmaꞌn te Pegr: Simun, ¿Ma tzuntzin nktan? ¿Ma mixsin s-el jun orjo twatla?
37 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
38 Kyimil kywatla, ex kux chi bꞌaj naꞌn Diosa, tuꞌn mina chi kubꞌ tzꞌaqa toj tqꞌobꞌ tajaw il, quꞌn kyaja tuꞌn tkubꞌ kybꞌinchinjiꞌy a taj Dios, me alkyetz kuj n-ele te kyeꞌy tuꞌn tbꞌant.
38 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
39 Xiꞌ juntl majl naꞌl Dios, ex ikyxl tnaꞌj Diosjo kubꞌ tqꞌmaꞌn.
39 Jesus foi outra vez e orou, dizendo as mesmas palavras.
40 Teꞌ tmeltzꞌaj juntl majl kykꞌatzjo t-xnaqꞌtzbꞌin, ex ikyxljo, nchi ktantaql teꞌ kyel knetl tuꞌn. Ex mix tene tumil kyyol te, quꞌn mix kypaꞌyix watl.
40 Em seguida, voltou ao lugar onde os discípulos estavam e os encontrou de novo dormindo. Eles estavam com muito sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos. E não sabiam o que responder a Jesus.
41 Xiꞌ juntl majl te tox majin, ex teꞌ tmeltzꞌaj juntl majl, ex ikyxljo, nchi bꞌaj ktantaql. Xi tqꞌmaꞌn kye: ¿Ma tzunxsin nchi ktaꞌn, ex nchi ajlaꞌn? ¡Kukxjo jaꞌlin! Ma pon or tuꞌn nxi qꞌoꞌn toj kyqꞌobꞌ aj il, ayiꞌn, a Tkꞌwal Ichin.
41 Quando voltou pela terceira vez, Jesus perguntou:
42 ¡Kux chi jaw weꞌksa! ¡Qoqe! ¡Quꞌn luꞌ tzul a kxel kꞌayin weꞌy!
42 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
43 Tzmataq nyolin Jesús, teꞌ tul Judas, a jun t-xnaqꞌtzbꞌin. Ex lipcheqektaq txqan xjal tiꞌj, qꞌimile jniꞌ kykxbꞌil, a at kyste te bꞌiꞌybꞌil, ex jniꞌ kytze te kybꞌujbꞌil. Aye xjal luꞌn otaq chi tzaj kychqꞌoꞌn kynejil pale, exqetziꞌn xnaqꞌtzil tiꞌjjo ojtxe kawbꞌil, ex kyuꞌn nejinel kyxol aj Judiy.
43 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes, pelos mestres da Lei e pelos líderes judeus.
44 Otaq bꞌaj tqꞌmaꞌn Judas kye, tzeꞌn ttxolil tuꞌn tel tnikyꞌtzajil: Ankye k-okil nmaꞌtzin, atzintzjo. Bꞌeꞌx kꞌaꞌ tzꞌok kytzyuꞌn, tuꞌn t-xi kyiꞌn, ex tuꞌn tkux jpet toj tze.
44 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam e levem bem seguro o homem que eu beijar, pois é ele.”
45 Teꞌ tkanin Judas tkꞌatz Jesús, ex xi tqꞌmaꞌn te: ¡Xnaqꞌtzil! Ex el tmaꞌtzin.
45 Logo que chegou perto de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Noqxsin iteꞌkl xjaltz tzyulte, tuꞌn tkux kyqꞌoꞌn toj tze.
46 Então eles pegaram Jesus e o prenderam.
47 Me attaq jun xjal, teꞌ tok tkaꞌyin txi qꞌiꞌn Jesús, bꞌeꞌx jatz tiꞌnku tkxbꞌil tuꞌn tel tjaspin tẍkyin jun taqꞌniljo tnejilxix kypale aj Judiy.
47 Mas um dos que estavam ali tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
48 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye jniꞌ xjal: ¿Tiquꞌn ma chi ula tzaluꞌn kyukꞌa jniꞌ kykxbꞌila ex jniꞌ kytzeꞌy wiꞌja nyakuj ileqꞌqiꞌn toj kywutza?
48 Então Jesus disse para aquela gente:
49 ¿Tzeꞌn tten tzma jaꞌlin ẍin ok kytzyuꞌn, ex qa kukx nchin xnaqꞌtzinjiꞌy tojjo tnejil ja te naꞌbꞌl Dios kyxola? Me nya tiquꞌnil, quꞌn ikytzin tuꞌn tbꞌajxjo tzeꞌnku ntqꞌmaꞌn Tyol Dios wiꞌja.
49 Eu estava com vocês todos os dias, ensinando no pátio do Templo, e vocês não me prenderam. Mas isso está acontecendo para se cumprir o que as
50 Te tok kykaꞌyin t-xnaqꞌtzbꞌin teꞌ ttzyet, bꞌeꞌx i bꞌaj kubꞌ toj bꞌe, exsin kyij kytzaqpiꞌntz tjunalx.
50 Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
51 Me at jun qꞌa ok lipe tiꞌj Jesús, noq jun iqbꞌil toktaq te ttxoꞌw. Ex ikyxjo, ex ajin tzyet kyuꞌnxjal,
51 Um jovem, enrolado num lençol, seguia Jesus. Alguns tentaram prendê-lo,
52 me bꞌeꞌx kyij ttzaqpiꞌn iqbꞌil, ex kubꞌ toj bꞌe ẍbꞌiꞌq.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Pon qꞌiꞌn Jesús twutzjo kynejilxix pale. Ex bꞌaj pon chmetjo txqantl kynejil kypale aj Judiy, jniꞌ nmaq xjal exqetziꞌn jniꞌ xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil.
53 Em seguida, levaram Jesus até a casa do Grande Sacerdote , onde estavam reunidos os chefes dos sacerdotes, alguns líderes dos judeus e alguns mestres da Lei.
54 Najchaq lipchexitaq Pegr tiꞌj Jesús. Atzaj teꞌ tkanin tpeꞌn tja tnejilxix pale, axsa kyja qeye xqꞌnel qꞌaqꞌ kyxoljo xqꞌuqil tnejil ja te naꞌbꞌl Dios.
54 Pedro seguiu Jesus de longe e entrou no pátio da casa do Grande Sacerdote. Ele sentou-se perto do fogo, com os guardas, para se esquentar.
55 Ayetziꞌn kynejil pale exqetziꞌn kawil, tzunx nkyjyoꞌntaq til Jesús tzeꞌn tten tuꞌn tbꞌaj, me mix ja njyetetaq tumil kyuꞌn.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando encontrar alguma acusação contra Jesus a fim de o condenarem à morte. Mas não conseguiram nenhuma.
56 At junjun noq tiꞌchaqku bꞌaj ja bꞌant tuꞌn tiꞌj, me ayeꞌ txqantl, mina nkytziyintaq.
56 Muitos diziam mentiras contra ele, mas as suas histórias não combinavam umas com as outras.
57 At junjun bꞌaj jaw kytxꞌixpin teꞌ tyol Jesús, ex kyqꞌma:
57 Alguns se levantaram e acusaram Jesus com mentiras. Eles diziam:
58 O qbꞌintexi qeꞌ ntqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Kꞌwel nyuchꞌinjiꞌy tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, a kybꞌinchbꞌin ichin, exsin toj oxe qꞌij kbꞌantile juntl wuꞌn, me nya kybꞌinchbꞌin ichin.
58 — Nós ouvimos quando ele disse: “Vou destruir este Templo que foi construído por seres humanos e, em três dias, levantarei outro que não será construído por seres humanos.”
59 Me mix tuꞌn ikyjo, mix ja nchi kyijetaq toj wen tiꞌjjo kyyol.
59 Mesmo assim as suas histórias não combinavam umas com as outras.
60 Atzin kynejilxix pale jaw weꞌ kyxoljo jniꞌ xjal, ex xi tqanin te Jesús: ¿Ntiꞌxsin chꞌin tzaj ttzaqꞌwiꞌn? ¿Tiꞌxsin kyqꞌmaꞌnxjal tiꞌja?
60 Aí o Grande Sacerdote se levantou no meio de todos e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender dessa acusação?
61 Me mix xi ttzaqꞌwine Jesús; noq bꞌant mutxe. Xi tqaninxix juntl majljo kynejilxix pale te: ¿Atzinjiy Crist, a Klol kyeꞌ aj Judiy, a tkꞌwal Dios kyꞌiwlinxix tbꞌi?
61 Mas Jesus ficou calado e não respondeu nada. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Você é o
62 Xi ttzaqꞌwin Jesús: ¡Ayiꞌn! Ex oktzin kchin kylaꞌbꞌila ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, aj wok qeꞌy ttxlaj Dios, a nimxix tipin, toj tman qꞌobꞌ, ex ikyxjo aj ntzaja toj muj, aj nmeltzꞌaja juntl majl twutz txꞌotxꞌ.
62 Jesus respondeu:
63 Teꞌ tqꞌmante ikyjo, noqx el kyimjo kynejilxix pale, ex bꞌeꞌx xi lipin laqil kye t-xbꞌalin tuꞌn tqꞌoj, ex tqꞌma: ¿Tiꞌ qe txqantl tstiyil qe?
63 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Não precisamos mais de testemunhas!
64 Ma kybꞌintejiꞌy xoꞌj yol tuꞌn tiꞌj Dios. ¿Tzeꞌn kyeꞌ toj kywutz? Kykyaqilx bꞌaj qꞌmante qa axtaq at tpaj, ex qa toj tiltaq tuꞌn tkubꞌ bꞌyet.
64 Vocês ouviram esta blasfêmia contra Deus! Então, o que resolvem? Todos estavam contra Jesus e aí o condenaram à morte.
65 Bꞌeꞌxsin i bꞌaj ok ten tzubꞌil tiꞌj, bꞌaj ok kymaqsiꞌn twutz, ex bꞌaj ok kytzꞌajchin, exsin xi kyqꞌmaꞌn te: Qa ajiy tkꞌwal Dios, kanintziꞌn tiꞌj alkye s-ok tzꞌajchin teꞌy, chi chiꞌ. Ex ikyqexjo xqꞌuqil tnejil ja te naꞌbꞌl Dios bꞌaj okx kytzꞌajchin toj twutz.
65 Então alguns começaram a cuspir nele. Cobriam o rosto dele, davam bofetadas nele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe! E também os guardas o pegaram e lhe deram bofetadas.
66 Attaq Pegr twiꞌ peꞌn, tjaqꞌ ja, teꞌ tpon laqꞌe jun txin tkꞌatz, taqꞌnilxjo tnejilxix pale.
66 Pedro ainda estava lá embaixo no pátio, quando apareceu uma das empregadas do Grande Sacerdote .
67 Nxqꞌnentaq Pegr tiꞌj qꞌaqꞌ, teꞌ tiwle tuꞌn. Ok kyimxix tiꞌj Pegr, exsin xi tqꞌmaꞌn te: ¡Ex ikyx tejiy ajintaq te nbꞌet tukꞌa Jesús aj Nazaret! chiꞌ.
67 Ela viu Pedro se esquentando perto do fogo, olhou bem para ele e disse: — Você também estava com Jesus de Nazaré.
68 Me bꞌeꞌx kubꞌ tewin, ex xi tqꞌma: Nya wojtzqiꞌn weꞌ Jesús, ex ntiꞌ bꞌiꞌn wuꞌn tiꞌ qiꞌjil nyoliniych. Ex bꞌeꞌx etz peꞌn, ex n-oqꞌku tman ekyꞌ.
68 Mas ele negou, dizendo: — Eu não o conheço. Não sei do que é que você está falando. E saiu para o corredor. Naquele momento, o galo cantou.
69 Ok kyim jun majljo txin tiꞌj Pegr, ex xi tqꞌmaꞌn kye txqantl xjal: ¡Ax juntl teꞌ lo! chiꞌ.
69 Quando a empregada viu Pedro ali, começou a dizer aos que estavam perto: — Este homem é um deles.
70 Mina, chi Pegr, ex kubꞌ tewin juntl majl. Ikyxjo, teꞌ t-xi kyqꞌmaꞌn txqantl xjal juntl majl te: Ajin teꞌ tukꞌa Jesús, quꞌn aj Galiley te, chi chiꞌ.
70 Mas ele negou outra vez. Pouco depois, as pessoas que estavam ali disseram de novo a Pedro: — Não há dúvida de que você é um deles, pois você também é da Galileia.
71 Xi tqꞌmaꞌn Pegr kye: ¡Twutzx Dios kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy! ¡Nya wojtzqiꞌn wejiꞌy ichin, a nchi yoliꞌn tiꞌj!
71 Aí Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem de quem vocês estão falando! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade!
72 Teꞌ t-xi tqꞌmaꞌn Pegrjo ikyjo, njawku oqꞌ tman ekyꞌ te tkabꞌ majin. Bꞌeꞌx ok ten oqꞌil, quꞌn bꞌeꞌx ul julkꞌaj tyol Jesús toj tkꞌuꞌj, tej t-xi tqꞌmaꞌn: Naꞌmtaq toqꞌ ekyꞌ te tkabꞌ majin, aj nkubꞌ tewiꞌn oxe maj.
72 Naquele instante o galo cantou pela segunda vez, e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro caiu em si e começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.