Lucas 6

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Toj jun qꞌij te ajlabꞌl, nchi bꞌettaq Jesús kyxol awal. Me ayetaqtziꞌn t-xnaqꞌtzbꞌin nbꞌaj jawtaq kyxbꞌoqin triy, ex nbꞌaj kubꞌ kyxqꞌuchintaq toj kyqꞌobꞌ, exsin bꞌaj xi kywaꞌntz.
1 E aconteceu que, no segundo sábado após o primeiro, passou pelas searas, e os seus discípulos iam arrancando espigas e, esfregando-as com as mãos, as comiam.
2 Iteꞌtaq junjun Parisey antza, exsin bꞌaj xi kyqanintz kye kyjaluꞌn: ¿Tiquꞌnil nkubꞌ kybꞌinchinjiꞌy jun tiꞌ, a nya qꞌoꞌn tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit kyojjo qꞌij te ajlabꞌl, jaꞌ mix aꞌl jun tuꞌn tja aqꞌnin?
2 E alguns dos fariseus lhes disseram: Por que fazeis o que não é lícito fazer nos sábados?
3 I xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: ¿Ma naꞌmtzin tkux kyuꞌjin kyejiꞌy bꞌant jun maj tuꞌn qtzan David, a nimx toklin, tej ttzaj waꞌyaj tiꞌj kyukꞌa tukꞌa?
3 E Jesus, respondendo-lhes, disse: Nunca lestes o que fez Davi quando teve fome, ele e os que com ele estavam?
4 Bꞌeꞌx okx toj ojtxe tja Dios, exsin i etz tiꞌn wabꞌj, a otaq chi kubꞌ kyꞌiwlit te oyaj twutz Dios. Ex i xi twaꞌn, exsin xi tqꞌoꞌntz kyeꞌ tukꞌa, a ntiꞌtaq kyoklin tiꞌj tuꞌn t-xi kywaꞌn, qalaꞌ oꞌkqextaq pale.
4 Como entrou na casa de Deus, e tomou os pães da proposição, e os comeu, e deu também aos que estavam com ele, os quais não é lícito comer senão só aos sacerdotes?
5 Exsin xi tqꞌmaꞌnltz: Tzeꞌnku nteꞌn, ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, chqꞌonqintza tuꞌn Dios kyxola; ex ayiꞌn at woklin tibꞌajjo qꞌij te ajlabꞌl, ex ayiꞌn chin qꞌmalte qa wen tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit jun tiꞌ mo qa minaj.
5 E dizia-lhes: O Filho do homem é Senhor até do sábado.
6 Tojtzin juntl qꞌij te ajlabꞌl, okx Jesús toj jun muꞌẍ ja te naꞌbꞌl Dios. Tokpinxi, ok ten xnaqꞌtzil kyeꞌ xjal. Tojxtaqtziꞌn kꞌulbꞌil, attaq jun ichin, a ntiꞌtaq tanmin tman tqꞌobꞌ.
6 E aconteceu também noutro sábado, que entrou na sinagoga, e estava ensinando; e havia ali um homem que tinha a mão direita mirrada.
7 Ex ayetziꞌn xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn jniꞌ Parisey nchi bꞌaj ẍlukꞌintaq tiꞌj Jesús, qa tuꞌntaq tkubꞌ tqꞌanin yabꞌ toj jun qꞌij te ajlabꞌl, noq tuꞌn kystzꞌimin tiꞌj qa otaq kubꞌ tzꞌaq toj til, quꞌn nya wentaq toj kywutz tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit jun tiꞌ toj qꞌij te ajlabꞌl.
7 E os escribas e fariseus observavam-no, se o curaria no sábado, para acharem de que o acusar.
8 Me ataqtzin te Jesús tojtzqiꞌntaql teꞌ kyxim, exsin xi tqꞌmaꞌntz teꞌ yabꞌ: ¡Weꞌksa, ex weꞌkuy kywutzxjal! Atzin tej ichin bꞌeꞌx jaw weꞌ.
8 Mas ele bem conhecia os seus pensamentos; e disse ao homem que tinha a mão mirrada: Levanta-te, e fica em pé no meio. E, levantando-se ele, ficou em pé.
9 Atzin te Jesús xi tqꞌmaꞌn kyeꞌ xjal kyjaluꞌn: At jun weꞌ tuꞌn t-xi nqanin kyeꞌy: ¿Ma tzuntzin ntqꞌmaꞌn tuꞌn tkubꞌ bꞌinchitjo nya wen, mo a wenj; tuꞌn tklet tchwinqil jun xjal, mo tuꞌn tok kaꞌyitj tuꞌn tkubꞌ kyim?
9 Então Jesus lhes disse: Uma coisa vos hei de perguntar: É lícito nos sábados fazer bem, ou fazer mal? salvar a vida, ou matar?
10 Tbꞌajlinxi tqꞌmaꞌn ikyjo, bꞌeꞌx xi tkaꞌyinku toj kywutzxjal iteꞌtaq tiꞌjile, exsin xi tqꞌmaꞌntz te ichin, yabꞌtaqjo tqꞌobꞌ: Nuqpinx tqꞌobꞌa. Atzin tej ichin kubꞌ tbꞌinchin tzeꞌnku otaq txi qꞌmaꞌn te, ex texjo tqan, bꞌeꞌx el weꞌ tyabꞌil tqꞌobꞌ.
10 E, olhando para todos em redor, disse ao homem: Estende a tua mão. E ele assim o fez, e a mão lhe foi restituída sã como a outra.
11 Me ayetzin kyej txqan xjal nimx txqan kyqꞌoj tzaj; i jaw yolbꞌin tiꞌjlbꞌinxi Jesús, exsin i ok tentz jyolte tumil tiꞌtaq tuꞌn tkubꞌ kybꞌinchin tiꞌj.
11 E ficaram cheios de furor, e uns com os outros conferenciavam sobre o que fariam a Jesus.
12 Kyojjo qꞌij anetziꞌn, bꞌeꞌx jax Jesús twiꞌ jun wutz naꞌl Dios, ex elkux aqꞌwil tuꞌn.
12 E aconteceu que naqueles dias subiu ao monte a orar, e passou a noite em oração a Deus.
13 Atzaj teꞌ qsqix, kykyaqiljo lipcheqetaq tiꞌj i tzaj ttxkoꞌn, exsin i jaw tjyoꞌntz kabꞌlajaj ichin kyxolx, tuꞌn kyok te t-xnaqꞌtzbꞌin.
13 E, quando já era dia, chamou a si os seus discípulos, e escolheu doze deles, a quem também deu o nome de apóstolos:
14 Atzin kybꞌi junjun ichin i jaw tskꞌoꞌn: Simun, a ok tqꞌoꞌn juntl tbꞌi te Pegr; majxljo Andrés, a titzꞌin; Santyaw; Juan; Lip; Bartolomey;
14 Simão, ao qual também chamou Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 majqexl Matey; Tmas; Santyaw, a tkꞌwal Alpey; Simun, a toktaqljo qꞌolbꞌinte te Celote;
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 majqexl Judas, a titzꞌin Santyaw; exsin Judas Iscariot, a ok meltzꞌaj tiꞌj Jesús.
16 E Judas, irmão de Tiago, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Kuꞌtz Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin twiꞌ wutz, exsin kubꞌ weꞌ Jesús toj jun chqꞌajlaj. Antza otaq bꞌaj chmete nimku xjal, ayeꞌ otaq chi bꞌaj ok lipe tiꞌj, junx kyukꞌa a otaq chi bꞌaj tzajxi tzmax toj ttxꞌotxꞌ Judey, Jerusalén exqetziꞌn najleqetaq toj mlaj toj ttxꞌotxꞌ Tiro, ex otaq chi pon chmetljo najal te Sidón. Otaq chi pon chmetjo xjal antza, noq tuꞌn toktaq kybꞌiꞌn Tyol, ex tuꞌn tkubꞌ qꞌanitjo yabꞌqetaq.
17 E, descendo com eles, parou num lugar plano, e também um grande número de seus discípulos, e grande multidão de povo de toda a Judéia, e de Jerusalém, e da costa marítima de Tiro e de Sidom; os quais tinham vindo para o ouvir, e serem curados das suas enfermidades,
18 Majqexpekyej xjal i qꞌanit, ayeꞌ nimxtaq n-ikyꞌx kyuꞌn, noq kyuꞌn taqꞌnil tajaw il.
18 Como também os atormentados dos espíritos imundos; e eram curados.
19 Ikytaqtziꞌn kykyaqilxjo xjal kyajtaq tuꞌn tok kymekoꞌn Jesús, quꞌn nimxtaq tipin, tuꞌn kyqꞌanitjo kykyaqilxjal yabꞌqetaq.
19 E toda a multidão procurava tocar-lhe, porque saía dele virtude, e curava a todos.
20 Jawtzin tiꞌn Jesús twutz, exsin xi tkaꞌyintz toj kywutz t-xnaqꞌtzbꞌin, exsin xi tqꞌmaꞌn kye kyjaluꞌn: Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ, a ayiꞌy yajqiꞌy jaꞌlin, quꞌn at kyokliꞌn tiꞌjjo Tkawbꞌil Dios.
20 E, levantando ele os olhos para os seus discípulos, dizia: Bem-aventurados vós, os pobres, porque vosso é o reino de Deus.
21 Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ, a ayiꞌy at waꞌyaj kyiꞌja jaꞌlin, quꞌn tzul jun qꞌij tuꞌn kynoja. Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ, a ayiꞌy nchi bꞌaj oqꞌa jaꞌlin, quꞌn tzul jun qꞌij, jaꞌ kchi tzeꞌjilxa.
21 Bem-aventurados vós, que agora tendes fome, porque sereis fartos. Bem-aventurados vós, que agora chorais, porque haveis de rir.
22 Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ, aj kyel ikyꞌiꞌn kyuꞌnxjal, aj kyex lajoꞌn, ex aj kyok yisoꞌn kyuꞌn, aj tel iꞌjliꞌn kybꞌiꞌy, noqx tuꞌn npaja, ayiꞌn a Tkꞌwal Ichin.
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem e quando vos separarem, e vos injuriarem, e rejeitarem o vosso nome como mau, por causa do Filho do homem.
23 Qa ma tzikyꞌx kyuꞌn, chi tzeꞌjixa, ex chi tzalajxa, quꞌn ktzajil tqꞌoꞌn Dios nim t-xel kyeꞌy toj kyaꞌj, tzeꞌnku xi tqꞌoꞌn kye yolil Tyol Dios ojtxe, tuꞌn nim sikyꞌx kyuꞌn, tzeꞌnkuxjo kye jaꞌlin.
23 Folgai nesse dia, exultai; porque eis que é grande o vosso galardão no céu, pois assim faziam os seus pais aos profetas.
24 Me bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, a ayiꞌy qꞌininqiꞌy; ntiꞌx kyeꞌ tzaljbꞌil tuꞌn tkubꞌ kyyoꞌn, quꞌn loqe kyeꞌ noqx nchi tzalaj jaꞌlin.
24 Mas ai de vós, ricos! porque já tendes a vossa consolação.
25 Ex bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, a ayiꞌy noqx nchi loꞌnkuy jaꞌlin, quꞌn tzul jun qꞌij kyibꞌaja te nim waꞌyaj. Ex bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, loqiꞌy noqx nchi tzeꞌja jaꞌlin, quꞌn okxla kchi oqꞌila, ex kchi labꞌila.
25 Ai de vós, os que estais fartos, porque tereis fome. Ai de vós, os que agora rides, porque vos lamentareis e chorareis.
26 Ex bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, a ayiꞌy njaw nimsin kybꞌiy kyuꞌnxjal qa wenqiꞌy, quꞌn ikyx jawe kynimsin xjaljo kybꞌi aye ok kyqꞌoꞌn kyibꞌ te yolil Tyol Dios ojtxe.
26 Ai de vós quando todos os homens de vós disserem bem, porque assim faziam seus pais aos falsos profetas.
27 Me atzin kyetza, a loqiꞌy nchin kubꞌ kybꞌiꞌn, kxel nqꞌmaꞌn: Kykꞌuꞌjlinqektzinjiꞌy kyajqꞌoja; kybꞌinchinktziꞌn jun wen kye nchi el ikyꞌin kyeꞌy.
27 Mas a vós, que isto ouvis, digo: Amai a vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam;
28 Kyqaninxa kyꞌiwbꞌil kyibꞌajjo nchi qanbꞌin kyiꞌja. Chi naꞌn Diosa kyiꞌjjo nchi ok yison kyeꞌy.
28 Bendizei os que vos maldizem, e orai pelos que vos caluniam.
29 Qa at jun s-ok laqtzꞌin te jun plaj kytziꞌy, kymeltzꞌinxjiꞌy juntl plaj. Ex qa at jun nlabꞌte tuꞌn t-xi tiꞌn tchaketa, majx kykotpinxjiꞌy kykamiẍa tukꞌa te jun majx.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra; e ao que te houver tirado a capa, nem a túnica recuses;
30 Qa at jun saj qanin te jun tiꞌ kyeꞌy, kyqꞌonxa; ex qa at jun s-el elqꞌin te jun tiꞌ kyeꞌy, mi txi kyqanintla.
30 E dá a qualquer que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho tornes a pedir.
31 Tuꞌnpetziꞌn, kukxittzin kubꞌ kybꞌinchinjiꞌy kyukꞌa txqantl, tzeꞌnku kyaja tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit kye.
31 E como vós quereis que os homens vos façam, da mesma maneira lhes fazei vós, também.
32 Quꞌn qa oꞌkx ẍi ok kykꞌuꞌjlinjiꞌy ayeꞌ nchi ok kꞌuꞌjlin kyeꞌy, ¿Tiꞌtzin jun tbꞌaniltz nkubꞌ kybꞌinchiꞌn ikyjo? Quꞌn ikypen kye bꞌinchil iljo nbꞌant kyuꞌn.
32 E se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? Também os pecadores amam aos que os amam.
33 Ex qa ma tzꞌok kybꞌinchiꞌn jun wen noq kyiꞌjku xjal nchi ok bꞌinchin teꞌ wen kyiꞌja, ¿Tiꞌtzin jun tbꞌaniltz nkubꞌ kybꞌinchiꞌn ikyjo? Quꞌn ikypen kye bꞌinchil iljo nbꞌant kyuꞌn.
33 E se fizerdes bem aos que vos fazem bem, que recompensa tereis? Também os pecadores fazem o mesmo.
34 Ex qa ma txi kyqꞌoꞌn jun txꞌex kyexjal noq tuꞌn ttzaj qꞌoꞌnku chꞌin taꞌl kyeꞌy, ¿Tiꞌtzin jun tbꞌaniltz nkubꞌ kybꞌinchiꞌn ikyjo? Quꞌn ikypen kye aj iljo nbꞌant kyuꞌn, quꞌn nchi bꞌaj jaw txon kyxolile, ex nkubꞌ kyyoꞌn, tuꞌn ttzaj qꞌoꞌn kyinxljo te manbꞌilte.
34 E se emprestardes àqueles de quem esperais tornar a receber, que recompensa tereis? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para tornarem a receber outro tanto.
35 Tuꞌnpetziꞌn, il tiꞌj tuꞌn tok kykꞌuꞌjlin kyeꞌ kyajqꞌoj, ex tuꞌn tkubꞌ kybꞌinchinjiꞌy wen. Kyqꞌonxa txꞌex ex mina bꞌaj kubꞌ kyyoꞌn, tuꞌn tbꞌaj tzaj qꞌoꞌn manbꞌilte. Ikytzin ktzajile nim t-xeljo kyeꞌy, ex ikytzin kchi okilejiꞌy te tbꞌanil tkꞌwal Dios, nimxix tbꞌi. Qo ok tzeꞌnku te qMan, quꞌn ntzaj pax teꞌ tanmin kyiꞌjjo mibꞌin chi qꞌon chjonte ex kyiꞌjjo nya wen xjalqe.
35 Amai, pois, a vossos inimigos, e fazei bem, e emprestai, sem nada esperardes, e será grande o vosso galardão, e sereis filhos do Altíssimo; porque ele é benigno até para com os ingratos e maus.
36 Tzaj qꞌaqꞌintzin kyeꞌ kykꞌuꞌj kyiꞌj xjal, tzeꞌnku ntzaj qꞌaqꞌin te qMan Dios tkꞌuꞌj kyiꞌja.
36 Sede, pois, misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 Mi chi oka kawil kyibꞌaj kynimbꞌil txqantl, tuꞌntzintla mi kawine Dios kyibꞌaja. Ex mi chi yolbꞌiꞌn kyiꞌj txqantl, tuꞌn mi yolbꞌin Dios kyiꞌja, aj kyxiꞌy toj paꞌbꞌin. Kynajsinkuy kyil txqantl tukꞌa tkyaqil kyanmiꞌn, ex ikytziꞌn kꞌwele tnajsinte Diosjo kyila.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; soltai, e soltar-vos-ão.
38 Ku kyoka soꞌj kyukꞌa kykyaqil, ex axte Dios k-okil soꞌj kyukꞌiy. Ex ktzajil tqꞌoꞌn Dios t-xel kyeꞌy tzꞌaqlexix, ex nojninxix, ex chꞌuqin wen. Quꞌn axla malbꞌiljo k-okil tqꞌoꞌn Dios kyiꞌja, tzeꞌnkuxjo s-ok kyqꞌoꞌn kyiꞌj txqantl.
38 Dai, e ser-vos-á dado; boa medida, recalcada, sacudida e transbordando, vos deitarão no vosso regaço; porque com a mesma medida com que medirdes também vos medirão de novo.
39 Kubꞌtzin tyolin Jesús jun techil kywutz kyjaluꞌn, tuꞌn mi cheꞌxe lipe kyiꞌjjo xnaqꞌtzbꞌil nya wen: ¿Ma akutzin bꞌant tuꞌn tkubꞌ nej jun moẍ, yekꞌil teꞌ tbꞌe juntl moẍ? ¿Ma nyapetzila kykabꞌilx aku chi kux lankꞌaj toj xaq?
39 E dizia-lhes uma parábola: Pode porventura o cego guiar o cego? Não cairão ambos na cova?
40 Ex mix aꞌl jun xnaqꞌtzbꞌin aku tzꞌok nimxixtl toklin tzeꞌnku xnaqꞌtzilte. Qalaꞌ tzmaxi aj tjapin bꞌaj xnaqꞌtzbꞌil tuꞌn, okpin japin toklintz tzeꞌnxjo te xnaqꞌtzilte.
40 O discípulo não é superior a seu mestre, mas todo o que for perfeito será como o seu mestre.
41 Mi chi oktza tzeꞌnqeku xnaqꞌtzil, a at jun il nbꞌant tuꞌn, bꞌalaqa tzeꞌnku jun ma tij tze toj twutz, exsin taj tuꞌn tmojin, tuꞌn tetz jun tal netzꞌ tzꞌis toj twutz tukꞌa.
41 E por que atentas tu no argueiro que está no olho de teu irmão, e não reparas na trave que está no teu próprio olho?
42 ¿Tzeꞌntzin tten tuꞌn t-xi tqꞌmaꞌn te termana, Yonkutzin nej, tuꞌn tetz wiꞌn tzꞌis toj twutza, ex mi ntnaꞌn qa ma tijjo te tokx? ¡Xmiletzꞌqiꞌy! Ntiꞌ kynabꞌla ikyjo. Il tiꞌj nej tuꞌn tetz te ma tij tze toj twutz, tuꞌntzintla tbꞌant tkaꞌyiꞌn, tuꞌn tetz tiꞌn ajo tal netzꞌ tzꞌis, a at toj twutz termana.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Irmão, deixa-me tirar o argueiro que está no teu olho, não atentando tu mesmo na trave que está no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho, e então verás bem para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 Nya tuꞌn kyxi lipeꞌy kyiꞌjjo xnaqꞌtzil, a nya wen, quꞌn noq tiꞌjjo kybꞌinchbꞌin k-elile kynikyꞌa kyiꞌj. Quꞌn ikytziꞌn tzeꞌnku jun tze, a nya wen, nlay tzꞌel twutz, a wen te lobꞌj. Ex ikyxjo, jun tze, a tbꞌanil, nlay tzꞌel twutz, a nya wen.
43 Porque não há boa árvore que dê mau fruto, nem má árvore que dê bom fruto.
44 Ikyxjo tzeꞌnku jun tze, n-el tnikyꞌtzajil noq tuꞌnjo twutz. Quꞌn nlay tzꞌel twutz iw tiꞌj txꞌiꞌx; ex nlay tzꞌel twutz uv tiꞌj saqtxꞌiꞌx.
44 Porque cada árvore se conhece pelo seu próprio fruto; pois não se colhem figos dos espinheiros, nem se vindimam uvas dos abrolhos.
45 Ikytzin jun tbꞌanil xjaljo, tbꞌanil tanmin, a jaꞌ n-anqꞌine tbꞌinchbꞌin wen. Me atzin xjal nya wen, ex nya wen tanmin, a jaꞌ n-anqꞌineꞌ tbꞌinchbꞌin nya wen. Tzeꞌnkuxsiꞌn at toj kyanmin, qa jun tbꞌanil mo jun nya wenj, ikyxsin chi yoliꞌn.
45 O homem bom, do bom tesouro do seu coração tira o bem, e o homem mau, do mau tesouro do seu coração tira o mal, porque da abundância do seu coração fala a boca.
46 ¿Tiquꞌnil ntzaj kyqꞌmaꞌn weꞌy, wAjaw, wAjaw, exsin mina nkubꞌ kybꞌinchinjiꞌy a nxi nqꞌmaꞌn kyeꞌy?
46 E por que me chamais, Senhor, Senhor, e não fazeis o que eu digo?
47 Kxel nqꞌmaꞌn jun tumil kyeꞌy tzeꞌntzin t-xilin jun aꞌla ktzajil lipe wiꞌja, a nkubꞌ tbꞌinchin a nxi nqꞌmaꞌn.
47 Qualquer que vem a mim e ouve as minhas palavras, e as observa, eu vos mostrarei a quem é semelhante:
48 Ikytziꞌn tzeꞌnku jun ichin, kjawil tbꞌinchin jun tja; tnejilxix kꞌwelix tlakuꞌn tqꞌuqil, exsin kꞌwel tbꞌinchintz tibꞌaj abꞌj. Tej ttzaj nim jbꞌal, jaw chꞌiy nim aꞌ ex pon peqꞌj aꞌ tiꞌjjo ja, me mix jawe yekche, quꞌn bꞌinchinku tibꞌaj abꞌj.
48 É semelhante ao homem que edificou uma casa, e cavou, e abriu bem fundo, e pôs os alicerces sobre a rocha; e, vindo a enchente, bateu com ímpeto a corrente naquela casa, e não a pôde abalar, porque estava fundada sobre a rocha.
49 Me atzin teꞌ nchin kubꞌ tbꞌiꞌn, me mina nchin kubꞌ tnimiꞌn, ikytzin kbꞌajileꞌ tzeꞌnku jun ichin, a nkubꞌ tbꞌinchin tja tibꞌaj tzꞌawin, exsin mix jawe tbꞌinchineꞌ tqꞌuqil. Teꞌ ttzaj nim jbꞌal, jaw chꞌiy nim aꞌ, ex pon peqꞌj aꞌ tiꞌjjo ja, ex jun paqx jaw yuchꞌj te jun majx.
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante ao homem que edificou uma casa sobre terra, sem alicerces, na qual bateu com ímpeto a corrente, e logo caiu; e foi grande a ruína daquela casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.