Lucas 4

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Nojnintaq tanmin Jesús tuꞌn Xewbꞌaj Xjan, tej tmeltzꞌaj ttzi Nim Aꞌ Jordán, exsin xiꞌ tuꞌn tkujil Xewbꞌaj Xjan, tzmax tojjo tzqij txꞌotxꞌ jaꞌ ntiꞌye kynajbꞌilxjal toj.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 Kaꞌwnaq qꞌijten Jesús antza, ex antza oke toj joybꞌil tiꞌj tuꞌn tajaw il, tjoy ttxolil tuꞌn tel tikyꞌin tkawbꞌil tMan. Kyojtziꞌn qꞌij anetziꞌn, ntiꞌx chꞌin xi twaꞌn. Tuꞌntziꞌn ikyjo, bꞌeꞌx tzaj waꞌyaj tiꞌj.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Ante tajaw il xi tqꞌmaꞌn te kyjaluꞌn: Qa kꞌwalbꞌajxixtza te Dios, qꞌmanxa kye abꞌj lo, tuꞌn kyok te wabꞌj, quꞌn manyor waꞌyajx tiꞌja.
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Me xi ttzaqꞌwin Jesús: Kyij tzꞌibꞌin toj Tyol Dios, qa nya noq oꞌkx tuꞌn wabꞌj k-anqꞌile texjal.
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, bꞌeꞌx xiꞌ Jesús tuꞌn tkujil tajaw il twiꞌ jun ma tij wutz, ex jun paqx xi tyekꞌiꞌn kykyaqiljo tnam iteꞌkutaq twutz txꞌotxꞌ,
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 exsin xi tqꞌmaꞌntz kyjaluꞌn: Kxel nqꞌoꞌn tkyaqiljo kyoklin jniꞌ tnam tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, tuꞌn tkawiꞌn kyibꞌaj, junx tukꞌa tkyaqil kynimsbꞌil kyibꞌ. Quꞌn weꞌy o tzaje qꞌoꞌneꞌ luꞌn, ex noq alqe wajiꞌy tuꞌn t-xi nqꞌoꞌn.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Me qa ma kubꞌ mejeꞌy kꞌulil nwutza, tkyaqil kxel nqꞌoꞌn tey, chiꞌ tajaw il.
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: Tzꞌibꞌin taꞌ toj Tyol Dios kyjaluꞌn: Kꞌuliꞌn oꞌkx twutz qAjaw, a tDiosa, ex noq te, tuꞌn tajbꞌiniych.
8 Mas Jesus respondeu:
9 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo; bꞌeꞌx xiꞌ Jesús juntl majl tuꞌn tkujil tajaw il tzma toj tnam te Jerusalén. Jax tkꞌleꞌn tzmax toj tjuchꞌiljo tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, a nimxix tweꞌ, exsin xi tqꞌmaꞌntz te kyjaluꞌn: Qa Kꞌwalbꞌajxixtza te Dios, xoꞌnkuxsin tibꞌtza, tuꞌn tkupiꞌn tzmax twutz txꞌotxꞌ.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Quꞌn ikytzin ntqꞌmaꞌn Tyol Dios kyjaluꞌn:
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 — ausente —
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Me ikyxjo ntqꞌmaꞌn toj Tyol Dios kyjaluꞌn, chi Jesús: Mi tzꞌok tqꞌonjiy qAjaw, a tDiosa toj joybꞌil tiꞌjch.
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Tej mix jyetil tumil tuꞌn tajaw il, tuꞌn tok tqꞌoꞌntaq Jesús toj joybꞌil tiꞌj, bꞌeꞌxsin el tlaqꞌwin jun jteꞌbꞌin qꞌij tibꞌtz tiꞌj Jesús.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Nojnintaq te Jesús tuꞌn tipin Xewbꞌaj Xjan, tej tmeltzꞌaj toj ttxꞌotxꞌ Galiley, ex nimxtaq nyolajtz tqanil toj kykyaqiljo tnam iteꞌtaq tiꞌjileꞌ txꞌotxꞌ anetziꞌn.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Xnaqꞌtzin te Jesús kyojile muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios tojile junjun najbꞌil, ex tkyaqil xjal i jaw nimsin teꞌ tbꞌi Jesús.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Xiꞌ te Jesús tojjo tnam Nazaret, a jaꞌ jawe chꞌiye. Tzeꞌnkuxtaqjo n-oke tuꞌn, okx tojjo muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios toj tqꞌijil ajlabꞌl, ex jawtzin weꞌtz uꞌjil teꞌ Tyol Dios.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Xi qꞌoꞌn tuꞌj Isaías te, aj yolil Tyol Dios. Atzaj teꞌ tjaw tjqoꞌn Jesús, antza jatze jyete jun tnej yol tuꞌn, tzꞌibꞌinku kyjaluꞌn:
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 — ausente —
18 “O Espírito do Senhor
19 — ausente —
19 e proclamar o ano aceitável
20 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, bꞌeꞌx kubꞌ tjpuꞌn Jesúsjo uꞌj, exsin xi tqꞌoꞌntz teꞌ mojil tojjo muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios, ex bꞌeꞌx kubꞌ qe. Kykyaqilxjo iteꞌtaq antza, noqx otaq chi ok kyim tiꞌj.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Xitzin t-xikybꞌintz tuꞌn tyolin, ex tqꞌma kyjaluꞌn: Kywutzxa ex texjo qꞌij luꞌn, ma japin bꞌajjo a xjaw wuꞌjiꞌn toj Tyol Dios.
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Kykyaqilx xjal wentaq nkyyolin tiꞌj Jesús, ex nchi jawtaq kaꞌylaj, quꞌn tbꞌanilxtaq t-xiliꞌn tumil Tyol. Nchi bꞌaj jawtaq qanlaj kyxol kyjaluꞌn: ¿Ma nyatzin tej tkꞌwal Jse lo?
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 I xitzin ttzaqꞌwin Jesús: Tuꞌn kyxima ikyjo, bꞌalaqa aku tzaj kyqꞌmaꞌn jun yol weꞌy kyjaluꞌn: Jun qꞌanil aku kubꞌ tqꞌaꞌnin tibꞌ jaꞌchaqx taꞌyitz. Ikytziꞌn, akula tzaj kyqꞌmaꞌn weꞌy, tuꞌn tkubꞌ nbꞌinchiꞌn tzaluꞌn tkyaqiljo techil wipiꞌn xbꞌant wuꞌn tzma toj tnam Capernaum, tuꞌn tel kynikyꞌa wiꞌja.
23 Então Jesus disse:
24 Me xi tqꞌmaꞌnl Jesús kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa mix aꞌlx jun yolil Tyol Dios, aku kubꞌ wutzlin tojx ttanim.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Quꞌn toj kywutza wen xjalqiꞌy, noq tuꞌn tzajninqiꞌy te qtzan Israel. Me twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, kyojjo qꞌij, tej tten Elías tzaluꞌn toj ttxꞌotxꞌ Israel, nimxtaq qya otaq bꞌaj kyim kychmil exla qa tzajninqetaq te Israel, ikyxjo tzeꞌnku te Elías. Oxe abꞌqꞌe tukꞌa nikyꞌjin mix tzaje jbꞌal. Tuꞌntziꞌn ikyjo, tkyaqil twutz txꞌotxꞌ nimx waꞌyaj tzaj.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Me exla qa nimx waꞌyaj tzaj toj txꞌotxꞌ te Israel, mix xaye tchqꞌoꞌne Dios Elías qanil twa te jun mebꞌe qya tzaluꞌn toj Israel, qalaꞌ antza xi chqꞌoꞌnil tukꞌa jun qya otaq kyim tchmil, tojjo tnam Sarepta, nqayin taꞌtaql teꞌ tkꞌatzjo tnam Sidón tojjo txꞌotxꞌ te amaqꞌ xjal. ¿Tiquꞌnil?
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Ex ikyxjo, ilaꞌtaq qxjalil yabꞌ tuꞌn txꞌaꞌk, aj noqtaq n-el lemimin, me mix jun kubꞌ tqꞌaniꞌn Elisey, a yolil Tyol Dios ojtxe, qalaꞌ oꞌkxjo jun bꞌetin xjal, Naamán tbꞌi, a tzajnintaq toj ttxꞌotxꞌ Siria. Ex ikyxjo nya qxjalil. Bꞌalaqa nya oꞌkqox nqo ok tkꞌuꞌjlin Dios.
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Tej tbꞌij teꞌ luꞌn kyuꞌn xjal iteꞌkxtaq tojjo ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios, nimx i jaw qꞌojle.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Tuꞌntziꞌn ikyjo, bꞌeꞌxsin i bꞌaj jaw weꞌks, exsin tuꞌn tex kylajoꞌntaq Jesús. Xitzin kyiꞌntz twiꞌ jun tij wutz, jaꞌ bꞌinchinkutaqjo kytanim, tuꞌntziꞌn ttzajtaq kyxoꞌn tzmantza.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Me atzin te Jesús, ex kyxolile ex bꞌeꞌx xiꞌ.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Bꞌeꞌx xiꞌ Jesús toj Capernaum, jun tnam toj txꞌotxꞌ te Galiley. Antza oke tene xnaqꞌtzil kyexjal toj jun qꞌij te ajlabꞌl.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Ex bꞌeꞌx i jaw kaꞌylaj kyeꞌ xjal tiꞌjjo t-xnaqꞌtzbꞌil, quꞌn nimxtaq kyokliꞌn Tyol.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Me tojtaqtziꞌn jun muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Dios aj Judiy, attaq jun ichin tzyuꞌntaq tuꞌn jun taqꞌnil tajaw il. Jaw ẍchꞌin, ex tqꞌma kyjaluꞌn:
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 Ay Jesús aj Nazaret, ¿Tiꞌxsin s-ula lolte qxola? Noq ma tzula yuchꞌil qeꞌy. Wojtzqiꞌn te, ex bꞌiꞌn weꞌ wuꞌn, a tejiy Tkꞌwal Dios, xjanxix toklin.
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Oktzin tyisoꞌn Jesúsjo taqꞌnil tajaw il kyjaluꞌn: Mi chꞌotjiy. Kux tzꞌetza toj tanminjo xjal lo, ex tzaqpinkja. Atzin tej ichin bꞌeꞌx kubꞌ tlankꞌin taqꞌnil tajaw il twutz txꞌotxꞌ ex twutz kykyaqilxjal, tej tkyij ttzaqpiꞌn; ex ntiꞌx chꞌin kyij kyꞌixbꞌe te.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Kykyaqiljo xjal i bꞌaj jaw kaꞌylaj, ex i bꞌaj jaw yolin kyxolx kyjaluꞌn: ¿Anqeqe kyeꞌ xnaqꞌtzbꞌil ikyjo, a nimxix tkawbꞌil ex nimxix toklin? Nchi etz tlajoꞌn taqꞌnil tajaw il toj kyanminxjal, ex bꞌeꞌx nchi bꞌajetz.
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Ajo toklin ex Tyol Jesús, nimx ikyꞌeꞌ tqanil kyxolileꞌ tkyaqil tnam tiꞌjile Capernaum.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo; jaw weꞌ, ex etz Jesús toj muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios. Bꞌeꞌx xiꞌ, ex okx toj tja Simun. Ataqtziꞌn tnana t-xuꞌjil Simun yabꞌtaq tuꞌn txqan kyaq. Tuꞌntziꞌn, i kubꞌsin kywutz te Jesús, tuꞌntaq tkubꞌ tqꞌanin.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Kubꞌ kꞌweꞌ Jesús, tuꞌn tok tkaꞌyinj yabꞌ, exsin xi tqꞌmaꞌntz teꞌ nim kyaq, tuꞌn teltaq tpaꞌn tibꞌ tiꞌjjo qya. Texjo paq anetziꞌn, bꞌeꞌx xi chewx kyaq, ex bꞌeꞌx jaw weꞌks tej qya, ex n-ok tentz bꞌinchil chꞌin tiꞌ kye.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Atzaj teꞌ qqoqix, tuꞌn otaq kybꞌinte, ex otaq tzꞌok kykaꞌyiꞌn xjal jniꞌ otaq bꞌant tuꞌn Jesús, kykyaqilx xjal attaq yabꞌ kyja ex noq tiꞌchaqku kyyabꞌil, i bꞌaj xi kyiꞌn tkꞌatz Jesús, tuꞌn kybꞌaj kubꞌtaq tqꞌanin. I kubꞌ tqꞌoꞌn tqꞌobꞌ tibꞌajile junjun, ex bꞌeꞌx i qꞌanit.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Nimku yabꞌil bꞌaj qꞌanit, ex nimx taqꞌnil tajaw il bꞌajetz tlajoꞌn toj kyanminxjal. Aye taqꞌnil tajaw il i bꞌaj jaw ẍchꞌin, ex kyqꞌma kyjaluꞌn: ¡Axixa Tkꞌwal Dios! Me bꞌeꞌx nchi bꞌaj ok tmiyoꞌntaq Jesús, ex mina nchi kubꞌtaq twutzlin tuꞌn kyjawtaq yolin, quꞌn bꞌintaq kyuꞌn, qa axtaq Jesúsjo Tkꞌwal Dios, a Crist.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Atziꞌn tej qsqix, bꞌeꞌx ex Jesús toj tnam, tuꞌn t-xiꞌ toj jun txꞌotxꞌ, a ntiꞌ kynajbꞌilxjal toj. Me bꞌeꞌx i ok tenxjal jyolte, ex jyet kyuꞌn jaꞌtaqjo taꞌye, quꞌn kyajtaq tuꞌn tten Jesús kyukꞌa te jun majx.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Me atzin te Jesús xi tqꞌmaꞌn kye: ¡Mina! Quꞌn il tiꞌj tuꞌn t-xi nqꞌmaꞌnjiꞌy Tbꞌanil Tqanil tiꞌj Tkawbꞌil Dios kyoj kykyaqil txqantl tnam, quꞌn apen wiljiꞌy ẍin tzaj chqꞌoꞌn.
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Ikytzin nkubꞌetaq tyolin Jesúsjo Tyol Dios kyojileꞌ muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios, tojx ttxꞌotxꞌ Judey.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.