Lucas 23
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs VC
1 I jaw weꞌ kykyaqilx, exsin xi kyiꞌn Jesús tzmax twutz Pilat.
1 Levantou-se a sessão e conduziram Jesus diante de Pilatos,
2 Twutz Jesús i bꞌaj ok ten stzꞌimilte jniꞌ yol tiꞌj. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: Ma tzꞌel jyetjo ichin quꞌn lo, a tokxix tilil tuꞌn, tzeꞌn tuꞌn kyjawe naje qxjalila. Tok qꞌmalte kyexjal, qa nya il tiꞌj tuꞌn t-xi kychjoꞌn kꞌaybꞌil teꞌ nmaq kawil, ex tzunxix ntzaj tqꞌmaꞌn, qa aku a Crist, a skꞌoꞌnxix tuꞌn Dios, ex qa nmaq kawil.
2 e puseram-se a acusá-lo: Temos encontrado este homem excitando o povo à revolta, proibindo pagar imposto ao imperador e dizendo-se Messias e rei.
3 Xitzin tqanin Pilat te Jesús kyjaluꞌn: ¿An tejiy nmaq kawil kye Judiy? Ayiꞌn, ikyxjo tzeꞌnku ma tzaj tqꞌmaꞌn, chi Jesúsjo.
3 Pilatos perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus? Jesus respondeu: Sim.
4 Xitzin tqꞌmaꞌn Pilat kyeꞌ kynejil pale, ex kyeꞌ jniꞌ xjal, a iteꞌtaq antza. Chiꞌ kyjaluꞌn: Qa oꞌkxjo lo, ntiꞌ jun teꞌ ichin til ma knettz wuꞌn, chi Pilatjo.
4 Declarou Pilatos aos príncipes dos sacerdotes e ao povo: Eu não acho neste homem culpa alguma.
5 Me noqx jaw kyinx kyibꞌ, tej kybꞌin teꞌ ikyjo, ex xi kyqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Me noqx ma chi jaw najx kyexjal tojjo tnam lo kyuꞌnjo jniꞌ t-xnaqꞌtzbꞌil. Antza tzaje xkyeye tuꞌn toj txꞌotxꞌ te Galiley, exsin luꞌltz lajoꞌn tuꞌn tojjo txꞌotxꞌ lo te Judey.
5 Mas eles insistiam fortemente: Ele revoluciona o povo ensinando por toda a Judéia, a começar da Galiléia até aqui.
6 Tej tbꞌinte Pilatjo yol lo, xitzin tqanintz, qa aj Galileytaq Jesús.
6 A estas palavras, Pilatos perguntou se ele era galileu.
7 Atzaj teꞌ t-xi qꞌmaꞌn te qa te Galileytaq, bꞌeꞌxsin xi tsmaꞌntz Jesús tzma twutz Herodes, a nmaq kawiltaq toj tnam te Galiley, quꞌn kyojjo qꞌij anetziꞌn, ataqtza taꞌye Herodes toj tnam te Jerusalén.
7 E, quando soube que era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, pois justamente naqueles dias se achava em Jerusalém.
8 Bꞌeꞌx jaw tzalaj te Herodes, tej tiwle Jesús tuꞌn, quꞌn ilaꞌxi maj tajtaq tuꞌn tlonte, quꞌn tuꞌn nimku tqanil otaq tbꞌi tiꞌj Jesús, ex tajtaq tuꞌn tlonte jun techil tipin.
8 Herodes alegrou-se muito em ver Jesus, pois de longo tempo desejava vê-lo, por ter ouvido falar dele muitas coisas, e esperava presenciar algum milagre operado por ele.
9 Nimx ok ten qanilte te, me atzin te Jesús ntiꞌx chꞌin teꞌ xi ttzaqꞌwin.
9 Dirigiu-lhe muitas perguntas, mas Jesus nada respondeu.
10 Ex majqextaq kyeꞌ jniꞌ kynejil pale, exqetziꞌn jniꞌ xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawil iteꞌtaq antza; tzunx nchi labꞌtextaq wen tuꞌn t-xi kypatin Jesús.
10 Ali estavam os príncipes dos sacerdotes e os escribas, acusando-o com violência.
11 Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌx ok xmayin te Jesús tuꞌn Herodes, ex kyuꞌn xoꞌl qꞌaqꞌ, a iteꞌtaq xqꞌuqilte. Exsin ok qꞌoꞌn t-xbꞌalin, a tzunxtaq qopinx wen, nyakutlaj nmaq kawil. Kubꞌ kybꞌinchin ikyjo, noq te kyxmaybꞌil tiꞌj. Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, bꞌeꞌx tzaj smaꞌntl Jesús tuꞌn Herodes twutzl Pilat.
11 Herodes, com a sua guarda, tratou-o com desprezo, escarneceu dele, mandou revesti-lo de uma túnica branca e reenviou-o a Pilatos.
12 Texjo qꞌij anetziꞌn bꞌeꞌx ok tukꞌlin Pilat tibꞌ tukꞌa Herodes, quꞌn kyajqꞌojtaq kyibꞌ.
12 Naquele mesmo dia, Pilatos e Herodes fizeram as pazes, pois antes eram inimigos um do outro.
13 I ok tchmoꞌn te Pilat jotqexjo jniꞌ kynejil pale, jniꞌqe kawil exsin tkyaqil xjal,
13 Pilatos convocou então os príncipes dos sacerdotes, os magistrados e o povo, e disse-lhes:
14 exsin xi tqꞌmaꞌn kye kyjaluꞌn: Ayiꞌy ma chi ul qꞌinte ichin lo nwutza, exsin nkyqꞌmaꞌn, qa ma jaw naj kyxjalila tuꞌn. Me kywutza, ma bꞌaj nqaniꞌn te tiꞌjjo ma bꞌaj kyqꞌmaꞌn tiꞌj, me ntiꞌ jun wetza til ma tzꞌel jyet wuꞌn,
14 Apresentastes-me este homem como agitador do povo, mas, interrogando-o eu diante de vós, não o achei culpado de nenhum dos crimes de que o acusais.
15 ex ikyx te Herodesjo, ntiꞌ tilx xjyet tuꞌn. Quꞌn tzeꞌn ttentz saj tmeltzꞌintl. Kan lo, ntiꞌ tetz il ma bꞌant tuꞌn, a atit kyimin tiꞌj.
15 Nem tampouco Herodes, pois no-lo devolveu. Portanto, ele nada fez que mereça a morte.
16 Ok kꞌwel nqꞌmaꞌn tuꞌn tjubꞌchit tetz, me bꞌeꞌx kxel ntzaqpiꞌn, aj tbꞌaj jubꞌchit.
16 Por isso, soltá-lo-ei depois de o castigar.
17 Toj nintz qꞌij, iltaq tiꞌj tuꞌn t-xi tzaqpet jun xjal, a tkuꞌxtaq toj tze.
17 {Acontecia que em cada festa ele era obrigado a soltar-lhes um preso.}
18 Me kykyaqilx xjal i jaw ẍchꞌin junx: ¡Ntiꞌpen teꞌ ikyjo! ¡A te Barrabás tuꞌn t-xi tzaqpet!
18 Todo o povo gritou a uma voz: À morte com este, e solta-nos Barrabás.
19 Atzin te Barrabás otaq kux qꞌoꞌn teꞌ toj tze noq tuꞌn tpaj tjoybꞌin qꞌoj tiꞌj kawil, ex tuꞌn otaq kubꞌ tbꞌyoꞌn jun xjal.
19 {Este homem fora lançado ao cárcere devido a uma revolta levantada na cidade, por causa de um homicídio.}
20 Xi yolinl juntl majl Pilat kye, quꞌn tuꞌn tajtaq tuꞌn t-xi ttzaqpiꞌn Jesús.
20 Pilatos, porém, querendo soltar Jesus, falou-lhes de novo,
21 Me noqx jaw kyiꞌn kyexjal tqꞌajqꞌojil kywiꞌ: ¡Pejkꞌinksa twutz cruz tuꞌn tkyim! ¡Pejkꞌinksa twutz cruz tuꞌn tkyim! chi chiꞌ.
21 mas eles vociferavam: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Toj tox majin, xi tqꞌmaꞌn Pilat kye kyjaluꞌn: Qalaꞌ, ¿Tiꞌxixsin iltz ma bꞌant tuꞌn? Ntiꞌx wetza til ma jyet wuꞌn, a atit kyimin tiꞌj. Ok kꞌwel jubꞌchit tetz, me bꞌeꞌx kxel ntzaqpiꞌn, aj tbꞌaj jubꞌchit.
22 Pela terceira vez, Pilatos ainda interveio: Mas que mal fez ele, então? Não achei nele nada que mereça a morte; irei, portanto, castigá-lo e, depois, o soltarei.
23 Noq i bꞌaj jaw tiljx kyexjal tuꞌn kyẍchꞌin. Nchi qanlaj tiꞌj tuꞌn tkubꞌ bꞌyoꞌn Jesús twutz cruz. Nimx i ẍchꞌin tzmaxi kubꞌ qeꞌn, tej ttzaj tziyiꞌn a nkyqanintaq.
23 Mas eles instavam, reclamando em altas vozes que fosse crucificado, e os seus clamores recrudesciam.
24 Xi ttziyinx te Pilatjo, a ntzaj qanin te:
24 Pilatos pronunciou então a sentença que lhes satisfazia o desejo.
25 Jatztzin ttzaqpiꞌn Pilatjo Barrabás, a ichin tkuꞌxtaq toj tze noq tuꞌn tpaj tbꞌujbꞌin ex tbꞌiꞌybꞌin, ikyxjo tzeꞌnku nkyqanintaqxjal, exsin kubꞌ tbꞌinchin tukꞌa Jesús tzeꞌnkuxjo nkyqanintaq.
25 Soltou-lhes aquele que eles reclamavam e que havia sido lançado ao cárcere por causa do homicídio e da revolta, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Atzaj teꞌ t-xi qꞌiꞌn Jesús tuꞌn tjaw pejkꞌit twutz cruz, bꞌeꞌx ok kytzyuꞌn jun ichin aj Sirene, Simun tbꞌi, tzajnintaqjo ichin anetziꞌn toj kojbꞌil. Jaw kyqꞌoꞌn cruz tibꞌaj, tuꞌntzintla t-xi tiqin, ex tuꞌntla tok lipe tiꞌj Jesús.
26 Enquanto o conduziam, detiveram um certo Simão de Cirene, que voltava do campo, e impuseram-lhe a cruz para que a carregasse atrás de Jesus.
27 Ma nintz texjal i ok lipe tiꞌj Jesús, ex ma nintz teqya ox chi oqꞌx, ex ox chi weqinx, tuꞌn kybꞌisbꞌin tiꞌj.
27 Seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que batiam no peito e o lamentavam.
28 Xi kaꞌyin Jesús kyiꞌj, ex xi tqꞌmaꞌn kye kyjaluꞌn: Ayiꞌy qya te Jerusalén, mina chi oqꞌ kyeꞌ wiꞌja, qalaꞌ chi oqꞌx kyeꞌ kyiꞌjxa, exsin kyiꞌj kyala.
28 Voltando-se para elas, Jesus disse: Filhas de Jerusalém, não choreis sobre mim, mas chorai sobre vós mesmas e sobre vossos filhos.
29 Quꞌn tzul kanin te tqꞌijil, aj kyqꞌumle yol lo: Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ qya, a mibꞌin chi alin, ayeꞌ ntiꞌ jun kyal s-ok, ex ntiꞌ jun kꞌwal xmiꞌẍin kyiꞌj.
29 Porque virão dias em que se dirá: Felizes as estéreis, os ventres que não geraram e os peitos que não amamentaram!
30 Tzmaxipetzin kchi okil ten kye xjaljo ẍchꞌilte kye wutz kyjaluꞌn: Ayiꞌy wuutz, kux kytzaj tilje qibꞌaja; ex iky kxel kyqꞌmaꞌnjo kyeꞌ muchꞌila wutz kyjaluꞌn: Qo tewinx qe.
30 Então dirão aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Quꞌn qa iky nbꞌant kyuꞌn xjal wiꞌja jaꞌlin, a ayiꞌn ntiꞌ wila, ¿Yajtzil tetzjo kyiꞌj xjal toj Jerusalén jniꞌlixla kbꞌantile kyuꞌn?
31 Porque, se eles fazem isto ao lenho verde, que acontecerá ao seco?
32 I xi qꞌiꞌn kabꞌetl aj il, tuꞌntzintla kyjaw pejkꞌin twutz cruz junx tukꞌa Jesús.
32 Eram conduzidos ao mesmo tempo dois malfeitores para serem mortos com Jesus.
33 Atzaj teꞌ kykanin twiꞌ wutz Tbꞌaqil Twiꞌ Kyimnin tbꞌi, jaw pejkꞌin Jesús twutz cruz exqetziꞌn kabꞌe aj il, jun toj tman qꞌobꞌ, ex juntl toj tẍnayaj.
33 Chegados que foram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, como também os ladrões, um à direita e outro à esquerda.
34 Naꞌn Jesús Dios, tej tjaw qꞌoꞌn twutz cruz, ex chiꞌ kyjaluꞌn: Ay nMaan, najsima kyil, quꞌn tuꞌn mina n-el kynikyꞌ tiꞌjjo nkubꞌ kybꞌinchin.Ayetzin kyej xjal a xoꞌl qꞌaqꞌqetaq i bꞌaj saqchan kyxol tzeꞌn tuꞌn tsipe teꞌ t-xbꞌalin Jesús kyxolile.
34 E Jesus dizia: Pai, perdoa-lhes; porque não sabem o que fazem. Eles dividiram as suas vestes e as sortearam.
35 Tzuntaq nchi kaꞌyin kyexjal tiꞌtaqjo nbꞌaj; ayetzin kyej kawilqetaq, noq nchi jaw xmayintaq kyeꞌ tiꞌj Jesús. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: Qa ilaꞌ xjal o klet tuꞌn; klomtzin tibꞌtza tilx tibꞌa jaꞌlin, a qa twutzx, qa Kolila, a Crist, a skꞌoꞌnxix tuꞌn Dios.
35 A multidão conservava-se lá e observava. Os príncipes dos sacerdotes escarneciam de Jesus, dizendo: Salvou a outros, que se salve a si próprio, se é o Cristo, o escolhido de Deus!
36 Majqexpe kyeꞌ xoꞌl qꞌaqꞌ i ok ten xmayil tiꞌj Jesús. Nchex laqꞌetaq tkꞌatz, exsin nxitaq kyqꞌoꞌn txꞌam vin te tkꞌwaꞌ.
36 Do mesmo modo zombavam dele os soldados. Aproximavam-se dele, ofereciam-lhe vinagre e diziam:
37 Chi chiꞌ kyjaluꞌn: A qa axixtza nmaq kawil kyibꞌaj xjal Judiy, klomtzin tibꞌtza tilx tibꞌa.
37 Se és o rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Ex attaq jun yol tzꞌibꞌink tibꞌajxi twiꞌ, a ikytaq ntqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Ate Jesúsjo, a Nmaq Kawil kye aj Judiy.
38 Por cima de sua cabeça pendia esta inscrição: Este é o rei dos judeus.
39 Atzin teꞌ jun bꞌinchil il, a yoꞌbꞌinkstaq twutz cruz, tzuntaq nxmayintaq teꞌ tiꞌj Jesús kyjaluꞌn: A qa axixjiy Crist, a Kolil, a skꞌoꞌnxix tuꞌn Dios, klomtzin tibꞌtza tilx tibꞌa, ex majqoxpe qeꞌ, qo tkloma.
39 Um dos malfeitores, ali crucificados, blasfemava contra ele: Se és o Cristo, salva-te a ti mesmo e salva-nos a nós!
40 Tzajtzin ttzaqꞌwin teꞌ juntl aj il te tukꞌa kyjaluꞌn: ¿Ma ntiꞌxsin chꞌin tchewil Dios ntzaj tiꞌja? ¿Ma minatzin nkubꞌ tnabꞌlin, qa ikyx kawbꞌiljo ma kubꞌ qꞌoꞌn tey, tzeꞌnkuꞌ te xjal lo?
40 Mas o outro o repreendeu: Nem sequer temes a Deus, tu que sofres no mesmo suplício?
41 Bꞌape qetz, nqqaninku qe quꞌn luqin qchjoꞌn tiꞌj tkyaqiljo nya bꞌaꞌn o bꞌant quꞌn. Qalatzin teꞌ ichin lo ntiꞌ teꞌ il ma bꞌant tuꞌn.
41 Para nós isto é justo: recebemos o que mereceram os nossos crimes, mas este não fez mal algum.
42 Tzaj tqꞌmaꞌnljo xjal kabꞌel tyol kyjaluꞌn: Ay wAjaw, wexsin chin tzaj tnaꞌn chꞌin we, aj t-xi xkyeꞌ Tkawbꞌila.
42 E acrescentou: Jesus, lembra-te de mim, quando tiveres entrado no teu Reino!
43 Xi ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn tey, qa bꞌeꞌxku jaꞌlin ok ktenbꞌila wukꞌiy toj kyaꞌj.
43 Jesus respondeu-lhe: Em verdade te digo: hoje estarás comigo no paraíso.
44 Teꞌ tok kabꞌlaj qꞌij, ex tzmaxi toj oxe or te qale, bꞌeꞌx ok yupj twutz txꞌotxꞌ.
44 Era quase à hora sexta e em toda a terra houve trevas até a hora nona.
45 Mix qopinil te qꞌij, ex bꞌeꞌx kubꞌ laqjjo ma tij xbꞌalin toj nikyꞌjin, a tokxtaq te paꞌbꞌl toj tnejil ja te naꞌbꞌl Dios.
45 Escureceu-se o sol e o véu do templo rasgou-se pelo meio.
46 Jaw tiꞌnxix te Jesús tqꞌajqꞌojil twiꞌ. Chiꞌ kyjaluꞌn: Ay Taa, toj tqꞌobꞌa kxel woqxenin weꞌ wanim. Tej tbꞌaj tqꞌmaꞌn tyol ikyjo, bꞌeꞌx el kyim.
46 Jesus deu então um grande brado e disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, dizendo isso, expirou.
47 Atzaj teꞌ tlonte kawil kyxol xoꞌl qꞌaqꞌ aj Rom tkyaqiljo otaq bꞌaj, jaw tnimsin tbꞌi Dios, ex chiꞌ kyjaluꞌn: Twutzxpentetz, ntiꞌtaq teꞌ ichin til lo.
47 Vendo o centurião o que acontecia, deu glória a Deus e disse: Na verdade, este homem era um justo.
48 Jotxjo jniꞌ xjal iteꞌtaq antza, a kyli jniꞌ otaq bꞌaj, ox tzꞌok kyqꞌajtzin ttzi kykꞌuꞌj te bꞌisbꞌajil, tej kyajtz.
48 E toda a multidão dos que assistiam a este espetáculo e viam o que se passava, voltou batendo no peito.
49 Me ayetzin kye xjal, a ojtzqiꞌntaq Jesús kyuꞌn, exqetziꞌn jniꞌ qya, a i tzaj lipe tiꞌj tzmax toj txꞌotxꞌ te Galiley, najchaq chꞌintl i kyije tene kyeꞌ kaꞌyil tiꞌjjo jniꞌ nbꞌajtaq antza.
49 Os amigos de Jesus, como também as mulheres que o tinham seguido desde a Galiléia, conservavam-se a certa distância, e observavam estas coisas.
50 Toj tnam te Arimatey te txꞌotxꞌ te Judey, attaq jun tbꞌanil ichin, Jse tbꞌi. Tzꞌaqlexixtaqjo xjal anetziꞌn, exsin toktaq te tajlaljo jun chꞌuq kykawil aj Judiy. Tkyꞌeꞌtaq te Jse tiꞌjjo nbꞌanttaq kyuꞌn jniꞌ tukꞌa, quꞌn tuꞌn tzuntaq nyon tiꞌj Tkawbꞌil Dios.
50 Havia um homem, por nome José, membro do conselho, homem reto e justo.
51 — ausente —
51 Ele não havia concordado com a decisão dos outros nem com os atos deles. Originário de Arimatéia, cidade da Judéia, esperava ele o Reino de Deus.
52 Tuꞌnpetziꞌn, xiꞌ jyolte Pilat, exsin xi tqanintz t-xmilil Jesús.
52 Foi ter com Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Atzaj teꞌ tkuꞌtz t-xmilil Jesús twutz cruz, kux tbꞌalqꞌin toj jun iqbꞌil tbꞌanilx wen, exsin okx tqꞌoꞌntz toj jun tjulil kyimnin, a likuꞌnkxtaq twutz piky, a ntiꞌtaq kyimnin otaq tzꞌokx toj.
53 Ele o desceu da cruz, envolveu-o num pano de linho e colocou-o num sepulcro, escavado na rocha, onde ainda ninguém havia sido depositado.
54 Tkyaqiljo lo kubꞌ tbꞌinchin Jse liwey, quꞌn ntiꞌtaql ambꞌil, quꞌn chꞌixtaq tok qaq or te qale. Quꞌn tojjo or anetziꞌn, iltaq tiꞌj tuꞌn t-xi tzaqpet aqꞌuntl, tuꞌn t-xi xkyejo qꞌij te ajlabꞌl.
54 Era o dia da Preparação e já ia principiar o sábado.
55 Ayetzin kyej qya, a otaq chi tzaj lipe tiꞌj Jesús tzmax Galiley, i pon kanin tzmax ttzi jul, ex ok kykaꞌyin tzeꞌn oke t-xmilil Jesús, tej tkyij muquꞌn.
55 As mulheres, que tinham vindo com Jesus da Galiléia, acompanharam José. Elas viram o túmulo e o modo como o corpo de Jesus ali fora depositado.
56 Atzaj teꞌ kypon kanin kyja, i ok ten bꞌinchil teꞌ jniꞌ qꞌanbꞌil, a n-ajbꞌin te kꞌokꞌjsbꞌil t-xmilil jun kyimnin, exsin qꞌanbꞌil, a tuꞌn tok suꞌyit tiꞌj, tuꞌn mi tzuwixe. Me bꞌeꞌx i ajlantz tojjo qꞌij te ajlabꞌl, tzeꞌnxjo nqꞌumlajtz toj Tyol Dios.
56 Elas voltaram e prepararam aromas e bálsamos. No dia de sábado, observaram o preceito do repouso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.