Lucas 19
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NVI
1 Tej tokx Jesús toj tnam Jericó, bꞌeꞌxkux ok ten bꞌetejil toj tnam.
1 Jesus entrou em Jericó, e atravessava a cidade.
2 Tojjo tnam anetziꞌn, antza najletaq jun ichin aj Judiy, qꞌinin wen, Zakey tbꞌi, nejineltaq kyxoljo jniꞌ peyil pwaq, a tuꞌn tajbꞌin kye aj kawil toj tnam Rom.
2 Havia ali um homem rico chamado Zaqueu, chefe dos publicanos.
3 Tajtaq tej ichin anetziꞌn tuꞌn tlonte Jesús, me mixtaq jaꞌ nbꞌante, quꞌn tuꞌn tal muchꞌtaq tweꞌ, exsin nimxtaq texjal lipche tiꞌj Jesús.
3 Ele queria ver quem era Jesus, mas, sendo de pequena estatura, não o conseguia, por causa da multidão.
4 Tuꞌnpetziꞌn, bꞌeꞌx el rinin, tuꞌntzintla tnej chꞌintl, ex bꞌeꞌx jax toj twiꞌ jun wiq tze, sicómoro tbꞌi, tuꞌntzintla tiwle Jesús tuꞌn, quꞌn antza tuꞌn tikyꞌetaq.
4 Assim, correu adiante e subiu numa figueira brava para vê-lo, pois Jesus ia passar por ali.
5 Atzaj teꞌ tikyꞌ Jesús antza, bꞌeꞌx jaw kaꞌyin jawl, jaꞌ tokxitaq Zakey, ex xi tqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Kux tkuꞌtza Zakey, quꞌn il tiꞌj tuꞌn nkyija toj tjay jaꞌlin.
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e lhe disse: "Zaqueu, desça depressa. Quero ficar em sua casa hoje".
6 Jun paqx kuꞌtz te Zakey, ex bꞌeꞌx xi tkꞌmoꞌn Jesús tukꞌa tkyaqil tanmin.
6 Então ele desceu rapidamente e o recebeu com alegria.
7 Tej kylonte xjaljo lo, bꞌeꞌx i ok ten yolbꞌil tiꞌj Jesús. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: ¿Titzila quꞌn ma tzꞌokx Jesús qanil twatbꞌil, tuꞌn tkyij toj tja jun xjal aj il?
7 Todo o povo viu isso e começou a se queixar: "Ele se hospedou na casa de um ‘pecador’ ".
8 Me ante Zakey, tej nchi waꞌntaq, bꞌeꞌx jaw weꞌks teꞌ, exsin xi tqꞌmaꞌn te tAjaw Tkyaqil kyjaluꞌn: Kaꞌyintziꞌn, wAjaw, nikyꞌjiꞌn nqꞌinimila ok kxel nqꞌoꞌn kye yaj, exsin qa at jun wetza tiꞌ o tzꞌel welqꞌin te jun aꞌla, kyaje maj ok k-ajil nmeltzꞌinlta t-xel.
8 Mas Zaqueu levantou-se e disse ao Senhor: "Olha, Senhor! Estou dando a metade dos meus bens aos pobres; e se de alguém extorqui alguma coisa, devolverei quatro vezes mais".
9 Chi Jesúsjo kyjaluꞌn: Mapetzin tzul kolbꞌiltz tojjo ja lo jaꞌlinxix, quꞌn noq tuꞌn tnimbꞌil wiꞌja nyekꞌine qa twutzxix tyajil Abraham tejo ichin lo.
9 Jesus lhe disse: "Hoje houve salvação nesta casa! Porque este homem também é filho de Abraão.
10 Quꞌn ma chin ul weꞌ, a ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, jyol kyeꞌ ex klol kyeꞌ, a ayeꞌ otaq chi naj toj il.
10 Pois o Filho do homem veio buscar e salvar o que estava perdido".
11 Tzuntaq nchi bꞌin kyexjal tiꞌj Tyol Jesús. Tej chꞌixtaq tpon kanin Jesús Jerusalén, kubꞌ tyolinljo jun techil lo, quꞌn tzuntaq nchi ximinxjal qa chꞌixtaq tul kaniꞌn Tkawbꞌil qMan Dios twutz txꞌotxꞌ, ex bꞌiꞌntaq kyuꞌn qa iltaq tiꞌj tuꞌn tkawin Kolil te jun majx toj tnam Jerusalén.
11 Estando eles a ouvi-lo, Jesus passou a contar-lhes uma parábola, porque estava perto de Jerusalém e o povo pensava que o Reino de Deus ia se manifestar de imediato.
12 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌn Jesús kyjaluꞌn: At jun nmaq xjal xiꞌ toj junxil tnam najchaq, tuꞌntzintla tok qꞌoꞌn toklin te nmaq kawil, me iltaq tiꞌj tuꞌn tmeltzꞌaj.
12 Ele disse: "Um homem de nobre nascimento foi para uma terra distante para ser coroado rei e depois voltar.
13 I tzaj ttxkoꞌnj nmaq xjal anetziꞌn, lajaj taqꞌnil tej naꞌmxtaq t-xiꞌ, exsin nimx tpwaqtz xi tqꞌoꞌn teyile junjun, ex xi tqꞌmaꞌn kye kyjaluꞌn: Kyqꞌonku chꞌin kyeꞌ tal kykꞌaẍjil tukꞌa pwaq lo, aꞌkxitla n-alin aj wula.
13 Então, chamou dez dos seus servos e lhes deu dez minas. Disse ele: ‘Façam esse dinheiro render até à minha volta’.
14 Me ikyꞌintaq twutzjo xjal lo, kyuꞌnxjo t-xjalil. Tuꞌnpetziꞌn, bꞌeꞌx i xi smaꞌn jun jteꞌbꞌin xjal qꞌmalte tiꞌjbꞌinxe. Ikytaq kyyoljo kyjaluꞌn: Qkyꞌeꞌ qeꞌ tuꞌn tokjo ichin lo te kawil qibꞌaja.
14 "Mas os seus súditos o odiavam e depois enviaram uma delegação para lhe dizer: ‘Não queremos que este homem seja nosso rei’.
15 Me bꞌeꞌx tzaj qꞌoꞌnx tetz toklin te nmaq kawil, ex bꞌeꞌx ajtz tuꞌn tul kanin toj ttanim. Atzaj teꞌ tul, bꞌeꞌx i tzaj ttxkoꞌn ayej aqꞌnil, a jaꞌ otaq txi tqꞌoꞌne pwaq, tuꞌntzintla tbꞌinte jteꞌn otaq tkanbꞌe junjun.
15 "Contudo, foi feito rei e voltou. Então mandou chamar os servos a quem dera o dinheiro, a fim de saber quanto tinham lucrado.
16 Uljo tnejil aqꞌnil, ex xi tqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Ay Taa, atzin te tpwaq lajaj maj ma tzꞌalin te.
16 "O primeiro veio e disse: ‘Senhor, a tua mina rendeu outras dez’.
17 Kutzin chtej nmaq kawil te aqꞌnil. Jun tbꞌanil aqꞌnil te, quꞌn tuꞌn toj tumil ma tzꞌaqꞌniniy tojjo chꞌin taqꞌin xi nqꞌoꞌn. Tuꞌnpetziꞌn, ok k-okil nqꞌoꞌn tokliꞌn te kawil kyibꞌaj lajaj tnam.
17 " ‘Muito bem, meu bom servo! ’, respondeu o seu senhor. ‘Por ter sido confiável no pouco, governe sobre dez cidades’.
18 Tej tul kanin juntl, iky xi tqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Taa, atzin te tpwaq jweꞌ maj ma tzꞌalin teꞌ.
18 "O segundo veio e disse: ‘Senhor, a tua mina rendeu cinco vezes mais’.
19 Ex ikyx teꞌ xi qꞌmaꞌnte: Ok k-okil te te kawil kyibꞌaj jweꞌ tnam, chiꞌ.
19 "O seu senhor respondeu: ‘Também você, encarregue-se de cinco cidades’.
20 Me atzin teꞌ juntl iky te tqꞌma kyjaluꞌn: Taa, luꞌ te tal pwaq lo. Chebꞌex xkubꞌ nkꞌuꞌn toj jun tal suꞌtj;
20 "Então veio outro servo e disse: ‘Senhor, aqui está a tua mina; eu a conservei guardada num pedaço de pano.
21 quꞌn tuꞌn bꞌeꞌx saj nxobꞌila tey, quꞌn kuj xjal te. Njaw tiꞌnjiy, a nyay nkubꞌ qꞌonte, ex njaw tchmonjiy twutz awal, a nyay nkux awante.
21 Tive medo, porque és um homem severo. Tiras o que não puseste e colhes o que não semeaste’.
22 Atzin tej nmaq kawil xi tqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Ay jun aqꞌnil nya wen. Ayexjo tyola kchi okil wuꞌn te kawiltiy. Qa bꞌiꞌntaq tetza tuꞌn, qa kuj xjalqin weꞌ, ex qa njaw winjiꞌy a nyaqiꞌn ẍin kubꞌ qꞌonte, ex qa njaw nchmoꞌnjiꞌy, a nyaqiꞌn ẍin kux awante,
22 "O seu senhor respondeu: ‘Eu o julgarei pelas suas próprias palavras, servo mau! Você sabia que sou homem severo, que tiro o que não pus e colho o que não semeei.
23 ¿Tiꞌtzin quꞌntz mina xi tiꞌn we npwaq tojjo nmaq ja te kꞌuꞌbꞌl pwaq, exsintla saj tmeltzꞌintza weꞌy tukꞌaxjo jniꞌ manbꞌilte, tej ẍin meltzꞌaja njaꞌy?
23 Então, por que não confiou o meu dinheiro ao banco? Assim, quando eu voltasse o receberia com os juros’.
24 Xitzin tqꞌmaꞌnltz kyeꞌ xjal, a iteꞌtaq antza kyjaluꞌn: Kyimiljiꞌy pwaq te, exsin kyqꞌonxsa te aqꞌnil, a lajaj maj s-aliꞌn npwaqa tuꞌn.
24 "E disse aos que estavam ali: ‘Tomem dele a sua mina e dêem-na ao que tem dez’.
25 Ayetzin kyej xjal xi kyqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Taa, me lajaj maj teꞌ pwaq at tukꞌa.
25 " ‘Senhor’, disseram, ‘ele já tem dez! ’
26 Chi kawiljo kyjaluꞌn: Ok kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, alkyeꞌ xjal, a at nim at te, ok kxeꞌl txqantl te te; atzin teꞌ xjal, a nya nim at te, majxpe k-elil qꞌiyitjo chꞌin netzꞌ at te.
26 "Ele respondeu: ‘Eu lhes digo que a quem tem, mais será dado, mas a quem não tem, até o que tiver lhe será tirado.
27 Ex ikyqexjo wajqꞌoja, a kykyꞌeꞌtaq tuꞌn woka te nmaq kawil, kux chi tzaj kyiꞌn tzaluꞌn, ex kybꞌyonqekuy nwutzxa.
27 E aqueles inimigos meus, que não queriam que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e matem-nos na minha frente! ’ "
28 Tej tbꞌaj tqꞌmaꞌn Jesús tkyaqiljo lo, kubꞌ nej kywutz t-xnaqꞌtzbꞌin, tuꞌn kykanin toj tnam te Jerusalén.
28 Depois de dizer isso, Jesus foi adiante, subindo para Jerusalém.
29 Atzaj teꞌ kykanin nqayin kykꞌatz tnam te Betfagé ex Betania, nqayin t-xe wutz, a Olivos tbꞌi; i xitzin tchqꞌoꞌntz kabꞌe t-xnaqꞌtzbꞌin.
29 Ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, no monte chamado das Oliveiras, enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
30 Chiꞌ kyjaluꞌn kye: Kux cheꞌxa tojjo tal kojbꞌil jlajxi. Antza ok knetile jun tal bur kyuꞌn, kꞌloꞌn, me mix jun xjal o chejinxi tibꞌaj. Kypjumila, exsin kyintza tzaluꞌn.
30 "Vão ao povoado que está adiante e, ao entrarem, encontrarão um jumentinho amarrado, no qual ninguém jamais montou. Desamarrem-no e tragam-no aqui.
31 Qa at jun aꞌla saj qaninte kyeꞌy: ¿Tiquꞌnil n-el kypjuꞌn? qa chiꞌ. At k-okile te qAjaw, chichkujiꞌy.
31 Se alguém lhes perguntar: ‘Por que o estão desamarrando? ’ digam-lhe: ‘O Senhor precisa dele’ ".
32 I xiꞌtzin kyej t-xnaqꞌtzbꞌin antza, exsin el knetj tal bur kyuꞌn, tzeꞌnkuxjo otaq txi qꞌmaꞌn kye tuꞌn Jesús.
32 Os que tinham sido enviados foram e encontraram o animal exatamente como ele lhes tinha dito.
33 Tzuntaq nchi pjun tiꞌjjo tal bur, tej ttzaj qanin kye kyuꞌn tajaw: ¿Tiquꞌn n-el kypjuꞌnjiꞌy tal bur?
33 Quando estavam desamarrando o jumentinho, os seus donos lhes perguntaram: "Por que vocês estão desamarrando o jumentinho? "
34 Xitzin kytzaqꞌwintz kyjaluꞌn: Quꞌn tuꞌn at k-okile te qAjaw, chi chiꞌ.
34 Eles responderam: "O Senhor precisa dele".
35 Tzajtzin kyiꞌntzjo tal bur, jaꞌtaqjo taꞌye Jesús. Jax kyqꞌoꞌn jniꞌ kytxoꞌw tibꞌaj, exsin jax qe Jesústz tibꞌaj.
35 Levaram-no a Jesus, lançaram seus mantos sobre o jumentinho e fizeram que Jesus montasse nele.
36 Tej t-xi xkye tbꞌe Jesús, bꞌeꞌx i ok ten kyexjal likyꞌilte jniꞌ kytxoꞌw tojile tbꞌe.
36 Enquanto ele prosseguia, o povo estendia os seus mantos pelo caminho.
37 Tej chꞌixtaq kypon kanin tuꞌn kyxi pichꞌkaj t-xe Wutz Olivos, jotqexjo jniꞌ xjal, a lipcheqetaq tiꞌj, ox chi ẍchꞌinx tuꞌn kytzaljbꞌil, ex i nimsin tbꞌi qMan Dios, tuꞌn otaq kylon teꞌ jotxjo jniꞌ tbꞌinchbꞌin Jesús, a noqx nchi jaw kaꞌylajxjal tuꞌn.
37 Quando ele já estava perto da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou a louvar a Deus alegremente, em alta voz, por todos os milagres que tinham visto. Exclamavam:
38 Iky kyqꞌmaꞌ kyjaluꞌn:
38 "Bendito é o rei que vem em nome do Senhor! " "Paz no céu e glória nas alturas! "
39 Ayeqetziꞌn junjun Parisey, a iteꞌtaq kyxolxjal, xi kyqꞌmaꞌn te Jesús kyjaluꞌn: Ay Xnaqꞌtzil, miyonqexjiy xjal, a noq nchi ẍchꞌin tiꞌja.
39 Alguns dos fariseus que estavam no meio da multidão disseram a Jesus: "Mestre, repreende os teus discípulos! "
40 Me atzin te Jesús iky xi ttzaqꞌwiꞌn kyjaluꞌn: Kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, a qa mina ẍi jaw ẍchꞌin xjal lo, ayela kye abꞌj ok chi jawil ẍchꞌin.
40 "Eu lhes digo", respondeu ele, "se eles se calarem, as pedras clamarão".
41 Tej chꞌixtaq tkanin Jesús toj tnam Jerusalén, atzaj teꞌ tiwlej tnam tuꞌn, bꞌeꞌx jaw oqꞌ tiꞌj,
41 Quando se aproximou e viu a cidade, Jesus chorou sobre ela
42 ex chiꞌ kyjaluꞌn: Ayiꞌy xjal tojjo tnam chiꞌ, noqit aku tzꞌel kyeꞌ kynikyꞌ tiꞌj tojjo qꞌij jaꞌlin, alkye tuꞌn tul qꞌinte tnukꞌbꞌil Dios kyxolaliy; nlayla bꞌant ikyjo, quꞌn ewin taꞌye, ex nlay tzꞌel kynikyꞌa te.
42 e disse: "Se você compreendesse neste dia, sim, você também, o que traz a paz! Mas agora isso está oculto aos seus olhos.
43 Tzulx jun te tqꞌijil, a nim bꞌisbꞌajil. Ayejo jniꞌ kyajqꞌoja ok kjawil kybꞌinchin kybꞌe tiꞌjile kytanima; ok k-okil kytxolbꞌin kyibꞌ kyiꞌjiliy, exsin ok kchi okil lipin kyiꞌja toj tkyaqil kytxlaja.
43 Virão dias em que os seus inimigos construirão trincheiras contra você, e a rodearão e a cercarão de todos os lados.
44 Ex kchi kꞌwel yuchꞌiꞌn kytanima kyuꞌn te jun majx. Ex kchi kꞌwel bꞌyoꞌn jniꞌ kyxjalila iteꞌ toj; ntiꞌx jun abꞌj kyjel tibꞌaj juntl; quꞌn tuꞌn mina s-el kynikyꞌa teꞌ tqꞌijil Dios, tej nteꞌn kyxola.
44 Também a lançarão por terra, você e os seus filhos. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus a visitaria".
45 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, okx Jesús tojjo tnejil ja te nabꞌl Dios, exsin ok ten lajol kyeꞌ jniꞌ xjal, a tzuntaq nchi kꞌayin.
45 Então ele entrou no templo e começou a expulsar os que estavam vendendo.
46 Chiꞌ kyjaluꞌn: Tzꞌibꞌinl teꞌ toj Tuꞌjil Tyol Dios:
46 Disse-lhes: "Está escrito: ‘A minha casa será casa de oração’; mas vocês fizeram dela ‘um covil de ladrões’".
47 Kykyaqil qꞌij o xnaqꞌtzin te Jesús tojjo tnejil ja te nabꞌl Dios. Me ayetzin kyej jniꞌ kynejil pale, jniꞌqetaqjo xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn jniꞌ nejinel toj tnam, tzuntaq nchi jyon kyeꞌ tumil tzeꞌntaq tuꞌn tkubꞌe kybꞌyoꞌn.
47 Todos os dias ele ensinava no templo. Mas os chefes dos sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo procuravam matá-lo.
48 Me mix jyete tumil kyuꞌn tzeꞌn tuꞌn tkubꞌe bꞌyete, quꞌn tuꞌn kykyaqilx xjal tzunxixtaq nchi bꞌin tiꞌjjo ntqꞌmaꞌntaq Jesús.
48 Todavia, não conseguiam encontrar uma forma de fazê-lo, porque todo o povo estava fascinado pelas suas palavras.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.