Lucas 10

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Tbꞌajlinxitzin tkyaqiljo lo, jaw tskꞌoꞌn Jesús, a tAjaw Tkyaqil, kabꞌlajaj toj jun mutxꞌxjal. I xi tsmaꞌn kakabꞌile kybꞌaj, tuꞌn kyxiꞌ nej twutz toj kykyaqil tnam ex toj kykyaqil najbꞌil, jaꞌ tuꞌntaq tpone Jesús.
1 Depois disso, designou o Senhor ainda setenta e dois outros discípulos e mandou-os, dois a dois, adiante de si, por todas as cidades e lugares para onde ele tinha de ir.
2 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye kyjaluꞌn: Twutzx tetz nimx te xjal tuꞌn kynimin, tzeꞌnku nim twutz awal ma bꞌant tuꞌn tjaw chmet; me noqtzin tuꞌn nya ilaꞌqel kye aqꞌnil iteꞌ. Tuꞌnpetziꞌn, kyqaninxa te tajaw aqꞌuntl, tuꞌn ttzaj tsmaꞌn txqantl aqꞌnil te chmol teꞌ twutz awal.
2 Disse-lhes: Grande é a messe, mas poucos são os operários. Rogai ao Senhor da messe que mande operários para a sua messe.
3 Kuxsin cheꞌxtza, ex kykaꞌyink kyibꞌa, quꞌn ma chex nchqꞌoꞌn tzeꞌnqekuꞌ tal rit kyxol txqan xoꞌj.
3 Ide; eis que vos envio como cordeiros entre lobos.
4 Mina txi kyiꞌn kyeꞌ kychuꞌẍ nixpe tkubꞌil kypwaqa, nixpe kyxjabꞌa. Ex minape chi kubꞌ teꞌn qꞌolbꞌilte jun aꞌla toj bꞌe, qalaꞌ tuꞌn tok kyqꞌoꞌn tilil kyaqꞌiꞌn.
4 Não leveis bolsa nem mochila, nem calçado e a ninguém saudeis pelo caminho.
5 Ajtzin kyokxa tuja, kchi qꞌolbꞌila kye iteꞌkx toj tukꞌa tnukꞌbꞌil Dios.
5 Em toda casa em que entrardes, dizei primeiro: Paz a esta casa!
6 Ikytziꞌn, qa aye xjal iteꞌkx tuja at kyoklin tiꞌjjo nukꞌbꞌil lo, ok kbꞌantil; metzin qa mina, nlay bꞌanttz.
6 Se ali houver algum homem pacífico, repousará sobre ele a vossa paz; mas, se não houver, ela tornará para vós.
7 Axsa kꞌaꞌ chi kyijiꞌy tojjo ja anetziꞌn; kꞌaꞌ txi kywaꞌn, ex kꞌaꞌ txi kykꞌwanjiꞌy a ktzajil qꞌoꞌn kyeꞌy, quꞌn at te aqꞌnil toklin tuꞌn tchjet twiꞌ tkꞌuꞌj. Mina cheꞌx kyeꞌ kyojileꞌ txqantl ja.
7 Permanecei na mesma casa, comei e bebei do que eles tiverem, pois o operário é digno do seu salário. Não andeis de casa em casa.
8 Ajtzin kyokxa toj jun tnam, ex qa ma chi kubꞌ tziyiꞌn kyuꞌnxjal antza, wen tuꞌn t-xi kywanjiꞌy a ktzajil qꞌoꞌn kyeꞌy.
8 Em qualquer cidade em que entrardes e vos receberem, comei o que se vos servir.
9 Ex kyqꞌaninqekujiꞌy yabꞌ, a iteꞌ antza, exsin kyqꞌmanxa kyjaluꞌn: Ajo Tkawbꞌil qMan Dios, luꞌ ma tzul laqꞌe kykꞌatza, chichkujiꞌy.
9 Curai os enfermos que nela houver e dizei-lhes: O Reino de Deus está próximo.
10 Ex qatzin qa mi ẍi kubꞌ tziyin kyuꞌn, ex qa mi xkubꞌ kybꞌiꞌn kyyola, ku kyetza tojjo bꞌe, ex kyqꞌmanxa:
10 Mas se entrardes nalguma cidade e não vos receberem, saindo pelas suas praças, dizei:
11 Majxpe quq tiꞌj qqaꞌn k-elil qchtoꞌn te jun yekꞌbꞌil kyiꞌja, qa kykyꞌeꞌy tiꞌj Tyol Dios. Me bꞌiꞌnkuxix kyuꞌn, a Tkawbꞌil Dios ma tzul laqꞌe kykꞌatza.
11 Até o pó que se nos pegou da vossa cidade, sacudimos contra vós; sabei, contudo, que o Reino de Deus está próximo.
12 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, toj tqꞌijil paꞌbꞌin twutz Dios, kujxixla tkawbꞌil Dios ktzajil kyibꞌaj, a tzeꞌnku kye xjal ojtxe kyojjo tnam Sodoma, a i bꞌaj tuꞌn qꞌaqꞌ.
12 Digo-vos: naqueles dias haverá um tratamento menos rigoroso para Sodoma.
13 I kubꞌ tqꞌmaꞌn Jesús jun jteꞌbꞌin tyol kyiꞌjjo xjal mibꞌin chi nimin, a najleqe kyojjo tnam. Chiꞌ kyjaluꞌn: ¡Ay! Nimx bꞌisbꞌajil kyeꞌy, a ayiꞌy aj tnam Corazín exsin aj Betsaida. Quꞌn noqit kyojjo tnam Tiro ex Sidón ma bꞌant te yekꞌbꞌil wipiꞌn, tzeꞌnku ma bꞌant kyxola, ojtxetla tzꞌajtz tiꞌj kyanminxjal, ex matla kubꞌ kyyekꞌin jun txꞌixpibꞌl toj kychwinqil, noq tuꞌn tok kyqꞌoꞌn kyxbꞌalin te bꞌisbꞌajil, ex tuꞌn tjaw kychtoꞌn tzaꞌj toj kywiꞌ, tzeꞌnkuxjo nbꞌant kyuꞌnxjal tzaluꞌn.
13 Ai de ti, Corozaim! Ai de ti, Betsaida! Porque, se em Tiro e Sidônia tivessem sido feitos os prodígios que foram realizados em vosso meio, há muito tempo teriam feito penitência, cobrindo-se de saco e cinza.
14 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, toj tqꞌijil paꞌbꞌin twutz Dios, kujxixtl kye tkawbꞌil Dios ktzajil kyibꞌaj, tzeꞌnku kye aj Tiro ex Sidón.
14 Por isso haverá no dia do juízo menos rigor para Tiro e Sidônia do que para vós.
15 Ikyxjo kye aj tnam Capernaum; ¿Chila, qa chi japiꞌn toj kyaꞌj? ¡Me mina! Quꞌn ayexixpe kyeꞌ kchi xeꞌl tojjo ma tij jul, a jaꞌla taꞌyile t-xela, chi Jesúsjo.
15 E tu, Cafarnaum, que te elevas até o céu, serás precipitada até aos infernos.
16 Xi yolinl Jesús kyeꞌ t-xnaqꞌtzbꞌin. Chi kyjaluꞌn: Ayetziꞌn xjal, a kchi kꞌwel bꞌinte kyyola, a nyola nkubꞌ kybꞌiꞌn. Ex ayetzin kyeꞌ xjal, a kchi elil ikyꞌin kyeꞌy, ayin weꞌ nchi el kyikyꞌin. Ex alkyeꞌ k-elil ikyꞌin weꞌy, majxpe te Dios n-el kyikyꞌin, a saj chqꞌon weꞌy, chiꞌ.
16 Quem vos ouve, a mim ouve; e quem vos rejeita, a mim rejeita; e quem me rejeita, rejeita aquele que me enviou.
17 Tzunx nchi tzalajx kyej kabꞌlajaj toj jun mutxꞌ xjal, tej kymeltzꞌaj. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: Taa, majqexpe kyeꞌ taqꞌnil tajaw il nqo kubꞌ nimiꞌn kyuꞌn, tzeꞌnku nqo yoliꞌn toj tumil tbꞌiy.
17 Voltaram alegres os setenta e dois, dizendo: Senhor, até os demônios se nos submetem em teu nome!
18 Chi Jesús kyjaluꞌn: Twutzx teꞌ, nlonte weꞌ tajaw il, tej ttzaj lankꞌaj toj kyaꞌj ikyjo tzeꞌnkuꞌ jun qꞌankyaq.
18 Jesus disse-lhes: Vi Satanás cair do céu como um raio.
19 O txi nqꞌoꞌn weꞌ kyipiꞌn tuꞌn kyjax weꞌy kyibꞌaj kan ex kyibꞌaj txuk, a at kytxꞌaꞌbꞌl tiꞌj kyje, ex tuꞌn tkubꞌ kyiꞌjjo jniꞌ kyipin ajqꞌoj kyuꞌn. Ex ayetzin kyeꞌ, ntiꞌx chꞌin kchi kyꞌixbꞌila kyuꞌn.
19 Eis que vos dei poder para pisar serpentes, escorpiões e todo o poder do inimigo.
20 Me mina chi jaw tzalaja noq tuꞌn nchi kubꞌ nimiꞌn kyuꞌn taqꞌnil tajaw il; qalaꞌ chi tzalaj kyeꞌ, quꞌn tuꞌn luꞌ kyeꞌ kybꞌi noq tzꞌibꞌinl toj kyaꞌj toj kyajlal jniꞌ nimil, chi Jesúsjo.
20 Contudo, não vos alegreis porque os espíritos vos estão sujeitos, mas alegrai-vos de que os vossos nomes estejam escritos nos céus.
21 Texjo paq anetziꞌn, jaw tzalajxix Jesús tuꞌn Xewbꞌaj Xjan, exsin tqꞌma kyjaluꞌn: Taa, ay tAjaw kyaꞌj ex ay tAjaw txꞌotxꞌ; loqiꞌn nchin nimsin Tbꞌiy jaꞌlin, quꞌn tuꞌn ma kubꞌ tewin tejiy t-xilin tumil kolbꞌil kyeꞌ xjal a ẍtijqe ex nim kynabꞌl toj kywutz, exsin ma kubꞌ tchikyꞌbꞌintza kywutzjo xjal, a qꞌoꞌnk kyoklin te ntiꞌ bꞌaꞌn kyuꞌn. Ikytziꞌn Tata, quꞌn ikytaqkuxla tajiy.
21 Naquele mesma hora, Jesus exultou de alegria no Espírito Santo e disse: Pai, Senhor do céu e da terra, eu te dou graças porque escondeste estas coisas aos sábios e inteligentes e as revelaste aos pequeninos. Sim, Pai, bendigo-te porque assim foi do teu agrado.
22 Quꞌn ma tzaj tqꞌoꞌn nMaꞌn weꞌy tkyaqil. Ex mix aꞌl jun ojtzqil weꞌy, qalaꞌ oꞌkx nMaꞌn, quꞌn ayiꞌn Tkꞌwal. Ex mix aꞌl jun ojtzqil te nMaꞌn, qalaꞌ oꞌkqinxa. Ex alkye jun xjal waja tuꞌn t-xi nyekꞌiꞌn nMaꞌn te, kxel nyekꞌiꞌn.
22 Todas as coisas me foram entregues por meu Pai. Ninguém conhece quem é o Filho senão o Pai, nem quem é o Pai senão o Filho, e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Xi meltzꞌaj Jesús kyukꞌa t-xnaqꞌtzbꞌin, ex noq kyeku xi tqꞌmaꞌne kyjaluꞌn: Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ, ayiꞌy, a n-ok kykaꞌyiꞌn jotxjo, a loqiꞌy nchi kaꞌyin tiꞌj.
23 E voltou-se para os seus discípulos, e disse: Ditosos os olhos que vêem o que vós vedes,
24 Twutzxjo kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa ilaꞌ qtzan yolil Tyol Dios, ex qa ilaꞌ qtzan nmaq kawil kyibꞌaj tnam kyajtaq tuꞌn tok kykaꞌyin a loqiꞌy nchi kaꞌyin tiꞌj jaꞌlin, me mina xkylonte. Ex kyajtaq tuꞌn tok kybꞌiꞌn ajo nchi bꞌiꞌn tiꞌj jaꞌlin, ex ikyxjo mina xkybꞌi, chiꞌ.
24 pois vos digo que muitos profetas e reis desejaram ver o que vós vedes, e não o viram; e ouvir o que vós ouvis, e não o ouviram.
25 Attaq jun xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil xi laqꞌe yolil tkꞌatz Jesús, me noq tuꞌn tkubꞌ tzꞌaq tuꞌn toj til tuꞌn tyol. Xitzin tqanintz kyjaluꞌn: Xnaqꞌtzil, ¿Tiꞌtzin weꞌ tuꞌn tkubꞌ nbꞌinchiꞌn, tuꞌn nkanbꞌintejiꞌy chwinqil te jun majx?
25 Levantou-se um doutor da lei e, para pô-lo à prova, perguntou: Mestre, que devo fazer para possuir a vida eterna?
26 Xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: ¿Titziꞌn o kubꞌ tzꞌibꞌit toj kawbꞌil? ¿Titzin tetza nkux tuꞌjin?
26 Disse-lhe Jesus: Que está escrito na lei? Como é que lês?
27 Atzin tej xnaqꞌtzil xi ttzaqꞌwin kyjaluꞌn: Chixix te uꞌjjo kyjaluꞌn:
27 Respondeu ele: Amarás o Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todas as tuas forças e de todo o teu pensamento {Dt 6,5}; e a teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
28 Xitzin tqꞌmaꞌnl Jesús kyjaluꞌn: Ikyxixpetzin toka, chi Jesúsjo. Qatzin ma bꞌanttz tuꞌn ikyjo, okpetzin ktenbꞌil tchwinqiltza te jun majx, chiꞌ.
28 Falou-lhe Jesus: Respondeste bem; faze isto e viverás.
29 Atzin tej xnaqꞌtzil nya wen eꞌle te te, tuꞌn mix xkyeye tyolin tiꞌj Jesús. Tuꞌntziꞌn, xi tqanin juntl majl kyjaluꞌn: ¿Me altzin kye qe wetza nxjalil? chiꞌ.
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: E quem é o meu próximo?
30 Xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: Jun maj, at jun ichin tzajninxtaq toj tnam Jerusalén, ex tuꞌntaq tpon kanin toj tnam Jericó. Tzuntaq nbꞌet, tej tok tzyuꞌn kyuꞌn txqan ileqꞌ. Noqx techx bꞌaj bꞌyoꞌn, exsin el qꞌiꞌn jotxjo jniꞌ qꞌiꞌntaq tuꞌn exsin jniꞌ t-xbꞌalin. Atzaj teꞌ chꞌixtaqx tel kyimj ichin anetziꞌn, bꞌeꞌxsin i oq kyej ileqꞌ.
30 Jesus então contou: Um homem descia de Jerusalém a Jericó, e caiu nas mãos de ladrões, que o despojaram; e depois de o terem maltratado com muitos ferimentos, retiraram-se, deixando-o meio morto.
31 Noqxla tzeꞌn tten, n-ikyꞌtaqku jun pale tojjo bꞌe anetziꞌn. Atzaj teꞌ tiwlej ichin tuꞌn, a otaq kyꞌixbꞌe kyuꞌn ileqꞌ, liweyxix xi ttxalpin tibꞌ ex mix kubꞌ weꞌyexix chꞌin.
31 Por acaso desceu pelo mesmo caminho um sacerdote, viu-o e passou adiante.
32 Ex at jun nmaq nimil tiꞌj kynimbꞌil aj Judiy ikyꞌ tojjo bꞌe anetziꞌn. Me ex ikyxjo, bꞌeꞌx xi ttxalpin tibꞌ ttxlaj bꞌe, tej tiwlej ichin tuꞌn, aj otaq bꞌaj bꞌyoꞌn kyuꞌn ileqꞌ.
32 Igualmente um levita, chegando àquele lugar, viu-o e passou também adiante.
33 Ex attaq juntl ichin, a aj Samaria, jun kyxol xjal manyor ikyꞌin kyuꞌn aj Judiy, a tzuntaq nbꞌet tojxjo bꞌe anetziꞌn. Ajo ichin anetziꞌn, bꞌeꞌx tzaj chyoꞌnx tanmin tiꞌjjo xjal, a otaq kyꞌixbꞌe kyuꞌn ileqꞌ.
33 Mas um samaritano que viajava, chegando àquele lugar, viu-o e moveu-se de compaixão.
34 Ok laqꞌe tkꞌatzjo xjal kyꞌixbꞌine, jatz tiꞌn t-aseyt exsin vin te qꞌanbꞌil, exsin ok tentz suꞌlte tiꞌjileꞌ jniꞌ tkyꞌixlbꞌin xjal. Atzaj teꞌ tbꞌaj tsuꞌn, ok tqꞌoꞌn bꞌuꞌẍ te potzbꞌilte, exsin jax tqꞌoꞌntz tibꞌajjo tchej. Xi tiꞌn toj jun ja, jaꞌ ntzaje qꞌoꞌn qkuẍbꞌil, exsin axsa kubꞌe tene kaꞌyilte.
34 Aproximando-se, atou-lhe as feridas, deitando nelas azeite e vinho; colocou-o sobre a sua própria montaria e levou-o a uma hospedaria e tratou dele.
35 Tojtzin juntl qꞌijltz, jatz tiꞌn tej ichin aj Samaria kabꞌe pwaq, exsin xi tqꞌoꞌntz teꞌ tajawjo ja, jaꞌ kuẍletaqjo yabꞌ, exsin xi tqꞌmaꞌntz kyjaluꞌn: Bꞌaꞌnx te kaꞌyin tiꞌjjo ichin lo, qatzin atl tetza pwaq xbꞌaj tuꞌn te kaꞌybꞌinte, we txi nchjoꞌn weꞌ, aj nmeltzꞌaja.
35 No dia seguinte, tirou dois denários e deu-os ao hospedeiro, dizendo-lhe: Trata dele e, quanto gastares a mais, na volta to pagarei.
36 Kutzintz jaꞌlin, chi Jesús. ¿Altzin kye ichintz kyxoljo oxe, aku tzꞌok tqꞌoꞌn te t-xjaliljo ichin, aj kyꞌixbꞌe kyuꞌn ileqꞌ?
36 Qual destes três parece ter sido o próximo daquele que caiu nas mãos dos ladrões?
37 Atzin tej xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil xi tqꞌmaꞌn te Jesús kyjaluꞌn: Aj tzaj chyoꞌn tkꞌuꞌj tiꞌj xjal, a otaq kyꞌixbꞌe. Xitzin tqꞌmaꞌnl Jesús te kyjaluꞌn: ¡Kuxsin txiꞌtza! exsin bꞌinchinkutza tzeꞌn oke tuꞌn xjal, a tzaj chyoꞌn tkꞌuꞌj tiꞌjjo juntl.
37 Respondeu o doutor: Aquele que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse: Vai, e faze tu o mesmo.
38 Atzin te Jesús bꞌeꞌx xi tiꞌnl teꞌ tbꞌe, exsin pon kanin toj jun kojbꞌil, jaꞌ najletaq jun qya, Mart tbꞌi. Kꞌamle Jesús tojjo ja anetziꞌn.
38 Estando Jesus em viagem, entrou numa aldeia, onde uma mulher, chamada Marta, o recebeu em sua casa.
39 Me atzin te Mart, attaq jun teꞌ ttziky, Mariy tbꞌi. Bꞌeꞌx kubꞌ qe te Mariy t-xe tqan Jesús, bꞌilte jniꞌ Tyol.
39 Tinha ela uma irmã por nome Maria, que se assentou aos pés do Senhor para ouvi-lo falar.
40 Atzin te Mart nim jaw labꞌte teꞌ, quꞌn tuꞌn nimxtaq taqꞌin at. Tuꞌntziꞌn, xi laqꞌe tkꞌatz Jesús, exsin xi tqꞌmaꞌntz kyjaluꞌn: Taa, ¿Ntiꞌxsin chꞌin npon tbꞌisa, tuꞌn njunalxa ma chin kyij tqꞌoꞌn ntzikya tiꞌjjo txqan aqꞌuntl lo? ¡Qꞌmanx chꞌin te, tuꞌn tmojin wukꞌiy!
40 Marta, toda preocupada na lida da casa, veio a Jesus e disse: Senhor, não te importas que minha irmã me deixe só a servir? Dize-lhe que me ajude.
41 Me atzin te Jesús xi ttzaqꞌwin kyjaluꞌn: Ay, Mart, ¿Man jaw bꞌisin te, ex man jaw bꞌajxte tkꞌuꞌj tuꞌn ma nintzx taqꞌin?
41 Respondeu-lhe o Senhor: Marta, Marta, andas muito inquieta e te preocupas com muitas coisas;
42 ¿Me tiqunil? Quꞌn junchꞌinte ilxix tiꞌj tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit. Atzin nkubꞌ tbꞌinchin Mariy, atzin te ilxix tiꞌjjo tuꞌn tkubꞌ bꞌinchit, quꞌn mix aꞌlx jun aꞌla k-elil qꞌinte te.
42 no entanto, uma só coisa é necessária; Maria escolheu a boa parte, que lhe não será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.