João 5

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, tzmataq nchi ikyꞌsin aj Judiy jun nintz qꞌij toj Jerusalén, aj meltzꞌaj Jesús antza.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Toj Jerusalén, at jun tkubꞌil aꞌ ma tij, tkubꞌ tkꞌatz jun ma tij tjpel ja, Tjpel Tja Rit tbꞌi. Ajo aꞌ tok tbꞌi: Betzata toj kyyol aj Judiy. Attaq jweꞌ tqan ja anetziꞌn.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Antza kuẍejqe txqan yabꞌ: Moẍ, kox, ex junjun noq o tzꞌel kyim t-xmilil. Nchi ayoꞌn tiꞌj, tuꞌn tja yekj aꞌ toj tkubꞌil.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Quꞌn chitzin qa attaq jun t-angel Dios nkꞌuꞌltaq ttzi tkubꞌil aꞌ junjun maj, te yekilte. Noq aj t-xi yekjjo aꞌ, ankye te nxi t-xoꞌn tibꞌ tnejil, bꞌeꞌx tzul Dios te aꞌlchaqx kye yabꞌiltz tiꞌj.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 At jun ichin ttzi tkubꞌil aꞌ, o bꞌant-xi wajxaqlajaj toj kaꞌwnaqabꞌqꞌe tyabꞌtlin.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Tej tiwle tuꞌn Jesús kuẍle, ex el tnikyꞌ te qa ojtxe tkubꞌlin yabꞌte, xi tqanin te: ¿Tajtzin tuꞌn tqꞌanita?
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Tzajtzin ttzaqꞌwiꞌn yabꞌ: Ay Tata, mix aꞌl jun mojil weꞌ, tuꞌn nkuꞌxa toj tkubꞌil aꞌ, aj tjaw yekj. Ajtzin tjaw yekjjo aꞌ, waja tuꞌn t-xi nxoꞌn wibꞌa toj, me junxil nxi t-xoꞌn tibꞌ nej.
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Ante Jesús xi tqꞌmaꞌn te: Kux jaw weꞌksa, qꞌinqeksjiy tkuẍila, ex kux bꞌeta.
8 Então Jesus disse:
9 Texjo paq, ex ul Dios te ichin; jaw tiꞌn tkuẍil, ex bꞌeꞌx ok ten bꞌetil. Ataqtziꞌn qꞌij ikyjo, te ajlabꞌl.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Tuꞌnpetziꞌn, xi kyqꞌmaꞌn Judiy te ichin otaq qꞌanit: Qꞌij te ajlabꞌl te jaꞌlin. Nya wen teꞌ toj kawbꞌil, tuꞌn tkubꞌ qbꞌinchin jun tiꞌ, ex tuꞌn tjaw tiqiꞌn tkuẍila.
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 I xi ttzaqꞌwiꞌn ichin: Ajo xjal, a xkubꞌ qꞌanin weꞌy, saj qꞌmante weꞌy, tuꞌn t-xi wiqiꞌn nkuẍila, ex tuꞌn nbꞌeta.
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Ayetzin kyeꞌ Judiy xi kyqanin te: ¿Ankye xqꞌmante teꞌy, tuꞌn t-xi tiqin tkuẍila, ex tuꞌn tbꞌeta?
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Me ante ichin mi bꞌiꞌn tuꞌn ankye o kubꞌ qꞌaninte, tuꞌn nimx txqan xjal at, ex otaq tzikyꞌ Jesús antza.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Yajxi, el jyetjo ichin tuꞌn Jesús tojjo tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, ex xi tqꞌmaꞌn te: Kaꞌyinktziꞌn. Ma tzul Dios teꞌy. Mitzin bꞌinchintla il, tuꞌntzin mi tzaje juntl tiꞌ tiꞌja kujxix wen.
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Ex antza ele tnikyꞌ te, qa a Jesús otaq qꞌaninte, ex xi tqꞌmaꞌn tqanil kye aj Judiy.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Tuꞌntzin ikyjo, tzaj kyqꞌoj tiꞌj Jesús, ex kyajtaq tuꞌn tkubꞌ kybꞌyoꞌn, quꞌn tuꞌn nchi kubꞌ tqꞌanin xjal toj qꞌij te ajlabꞌl.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Tuꞌntziꞌn ikyjo, xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: Te nMaꞌn kukx o tzꞌaqꞌnin teꞌ tzmax tzaluꞌn, ex ikyx wejiꞌy nchin aqꞌniꞌn, exla qa qꞌij te ajlabꞌl mo minaj.
17 Então Jesus disse a eles:
18 Tuꞌntzin tpajjo ikyjo, nimx tzaj kyqꞌojxjal tiꞌj, tuꞌn tkubꞌ kybꞌyoꞌn, nya noq tuꞌn tkubꞌ tqꞌanin jun xjal toj qꞌij te ajlabꞌl, qalaꞌ tuꞌn tyol, ok tqꞌon tibꞌ te Dios, teꞌ t-xi tqꞌmaꞌn qa aku Dios te ttata.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa ayiꞌn Tkꞌwal Dios, nlay bꞌant tuꞌn nbꞌinchiꞌn jun tiꞌ noq wuꞌnx wibꞌxa; qalaꞌ oꞌkx nkubꞌ nbꞌinchinjiꞌy a n-ok nkaꞌyiꞌn te nMaꞌn. Quꞌn tkyaqilxjo nbꞌant tuꞌn nMaꞌn, ex ikyxjo nbꞌant wuꞌn, ayiꞌn Tkꞌwal.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Nimxix nchin ok tkꞌuꞌjliꞌn tuꞌn nMan Dios, quꞌn ayin weꞌ Tkꞌwal; ex ntzaj tyekꞌin weꞌy tkyaqiljo nbꞌant tuꞌn. Ex okpe ktzajil tyekꞌin nimxixtl techil wipiꞌn, tzeꞌnku xbꞌant wuꞌn tiꞌjjo kox lo, noqx tuꞌn kyjaw kaꞌylaja tiꞌj.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Quꞌn ikyjo tzeꞌnkuꞌ te Dios, nchi jaw anqꞌin kyimnin tuꞌn, tuꞌn t-xi tqꞌoꞌn kychwinqil, exsin ikyx wejiꞌy, a ayiꞌn Tkꞌwal Dios, aku txi nqꞌoꞌn chwinqil noq alqe wajiꞌy tuꞌn t-xi nqꞌoꞌn.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Ex nya te Dios tuꞌn tkawin toj qꞌij te paꞌbꞌin; qalaꞌ tzaj tqꞌoꞌn Dios wokliꞌn tuꞌn nkawiꞌn tibꞌaj tkyaqil.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Kubꞌ tbꞌinchin Dios ikyjo, tuꞌntzintla tjaw nimsiꞌn nbꞌiꞌy kyuꞌnxjal, ikyxjo tzeꞌnkuxjo njaw nimsin tbꞌi qMan kyuꞌn. Quꞌn ankye te mi xjaw nimsin te tbꞌi Kꞌwalbꞌaj, ex mina xja tnimsin tbꞌi qMan, a tzaj chqꞌoꞌn weꞌy.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy: Ankye teꞌ nkubꞌ tbꞌin nyola tukꞌa tkyaqil tanmin, ex kꞌwel tnimin a saj chqꞌon weꞌy, atpen teꞌ tchwinqil te jun majx. Ex nlay txi qꞌoꞌn toj najin, quꞌn o txꞌixpit tanmin te kyime tuꞌn tok te chwinqil.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, ma pon kanin jun qꞌij ex atzin qꞌijjo jaꞌlin, tuꞌn kybꞌinte a kyimninqe toj kyanmin tqꞌajqꞌojil nwiꞌy, ayiꞌn Tkꞌwal Dios. Ex ayetziꞌn kchi kꞌwel niminte nyola, okpin kchi anqꞌil kyeꞌ.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Quꞌn atzin qMan Dios, at teꞌ tchwinqil tuꞌnx tibꞌx, ex aku ttxuyil chwinqil. Ex ikyxjo, o tzaj tqꞌoꞌn wokliꞌn, a ayiꞌn Tkꞌwal, tuꞌn tten nchwinqila wuꞌnx wibꞌxa.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Ex nya noq oꞌkx Tkꞌwal Diosqiꞌn; qalaꞌ Tkꞌwal Ichin. Ex tuꞌn ikyjo, ma tzaj tqꞌoꞌn wokliꞌn tuꞌn nkawiꞌn tibꞌaj tkyaqil.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Mi chi jaw kaꞌylaja tiꞌj tkyaqiljo lo, quꞌn pon kanin jun qꞌij nimxixtl tzeꞌnku lo, aj kybꞌinte tkyaqil kyimnin muquꞌnqekux toj txꞌotxꞌ, tqꞌajqꞌojil nwiꞌy,
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 ex kchi jaw anqꞌintl. Ayeꞌ wen kybꞌinchbꞌin, kchi jawil anqꞌin, tuꞌn tten kychwinqil te jun majx. Ex ayetziꞌn nya wen kybꞌinchbꞌin, ex kchi jawil anqꞌin kye, tuꞌn kyxiꞌ toj najin te jun majx.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Ex nlay bꞌant jun weꞌ tiꞌ wuꞌn wuꞌnx wibꞌxa. Ex aj nkawiꞌn, mi chin kawin weꞌ wuꞌnx wibꞌxa. Quꞌn nkyꞌeꞌy tuꞌn tkubꞌ nbꞌinchiꞌn tzeꞌnkuxjo waja, qalaꞌ tzeꞌnkuxjo taj qMan, a tzaj chqꞌoꞌn weꞌy. Tuꞌnpetziꞌn, aj nkawiꞌn, tzꞌaqlexix weꞌ nkawbꞌil.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Quꞌn qa ma chin kujsiꞌn nyola wiꞌjxa, ntiꞌla tajbꞌin nyola tuꞌn tok te kujsil weꞌy.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Me at juntl nkujsinte tyol wiꞌja, a Juan Jawsil Aꞌ. Ex bꞌiꞌn we wuꞌn a ntqꞌmaꞌn wiꞌja twutzxix, ex at tajbꞌin te kujsil weꞌy.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Ex ayekuy i xtaꞌj qanilte te Juan qa wenqe nyola; ex atziꞌn tzaj ttzaqꞌwin kyeꞌy qa twutzxix teꞌ.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 O yolin Juan bꞌaꞌn wiꞌja, quꞌn ate Juan tzeꞌnku jun tzaj, a nqoptzꞌaj tukꞌa jun yol twutzxix wiꞌja kywutzxjal. Ex ma chi tzalaja jun jteꞌbꞌin qꞌij tiꞌjjo tyol. Qꞌuqle kykꞌuꞌja tiꞌjjo t-xnaqꞌtzbꞌil Juan, ex ntzaj nnaꞌn kyeꞌy, noq tuꞌn kykleta. Me mi qꞌuqle nkꞌuꞌja tiꞌjjo jun xjal, exla qa Juan, nyakuj qa il tiꞌj tuꞌn tkujsitjo nyola tuꞌn jun xjal.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 — ausente —
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Quꞌn at jun weꞌ kujsilwe nimxixtl toklin tzeꞌnku te Juan, quꞌn tkyaqiljo techil wipiꞌn a nbꞌant wuꞌn, ikyxjo tzeꞌnku tzaj toqxenin qMan weꞌy; atziꞌn nkujsin teꞌ qa a Dios saj chqꞌoꞌn weꞌy.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Ex ikyx te qMan Diosjo, a tzaj chqꞌon weꞌy, ntzaj tqꞌoꞌn kujsil weꞌy qa twutzxix nyola, me naꞌmx kybꞌintiꞌy nipela jun maj tqꞌajqꞌojil twiꞌ, ex naꞌm kylontiy tzeꞌn iky kaꞌyin.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Ex naꞌmx tkyijjo Tyol toj kyanmiꞌn, quꞌn naꞌmx kynimiꞌn wiꞌja, a ayinkuy ẍin tzaj tchqꞌoꞌn Dios.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Quꞌn chebꞌex nkux kyxpichꞌinjiꞌy Tyol Dios, quꞌn toj kywutza antza kknetila kychwinqila te jun majx, me mi n-el kynikyꞌa te, qa antza nyolineꞌ Tyol Dios wiꞌja.
39 Vocês estudam as
40 Quꞌn ayetzin kye kykyꞌeꞌy tuꞌn kyxi lipeꞌy wiꞌja, tuꞌn kyten kychwinqila te jun majx.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 Nlay kubꞌ nwutzlinjiꞌy nimsbꞌil weꞌy ntzaj kyuꞌnxjal,
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 quꞌn ojtzqiꞌnqiꞌy wuꞌn, ex ojtzqiꞌn wuꞌn qa nya kꞌuꞌjlin Dios kyuꞌn.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Ma chin tzaj chqꞌoꞌn weꞌ tuꞌn nMaꞌn, me mi ẍin kubꞌ kywutzliꞌn; qatzin ma pon kanin juntl kyxola tuꞌnx tibꞌx ex nya chqꞌoꞌn tuꞌn Dios, atzin kyejiꞌy nkubꞌ kywutzlin.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 ¿Ma attzin tumil tuꞌn kykleta, qa noq kyaja tuꞌn kyela wen kywutzxjal, ex nya twutz qMan Dios, a junchꞌin?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Ma qe kykꞌuꞌja tiꞌjjo t-xnaqꞌtzbꞌil Moisés tuꞌn kykleta, quꞌn toj kywutza qa ayiꞌn weꞌ nchinx patin kyeꞌy twutz Dios. Me mina, quꞌn atzin kpatil kyeꞌ toj paꞌbꞌin twutz Dios, aku Moisés, quꞌn mi njapin bꞌajjo t-xilin t-xnaqꞌtzbꞌil kyuꞌn.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Quꞌn noqit ma txi kynimin kyeꞌ tkyaqiljo kubꞌ ttzꞌibꞌin Moisés, matla txi kynimin kye nyola, quꞌn wiꞌjxa xyoline Moisés.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Me mi nxi kyniminjiꞌy a xkyij ttzꞌibꞌiꞌn Moisés. ¿Tzeꞌntzin ttentz tuꞌn t-xi kynimiꞌn a xi nqꞌmaꞌn?
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.