João 10
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs VC
1 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, alkye jun mi tzꞌokx toj tjpel chꞌlaj kye rit, ex qa noq s-okx tlimoꞌn tibꞌ toj jun plaj, ileqꞌ teꞌ, mo jun bꞌyol xjal tuꞌn telqꞌin.
1 Em verdade, em verdade vos digo: quem não entra pela porta no aprisco das ovelhas, mas sobe por outra parte, é ladrão e salteador.
2 Me atzin teꞌ n-okx toj tjpel chꞌlaj kye rit, atzin te bꞌaꞌn kyikꞌleljo, ex nchi ok tkaꞌyin trit.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor das ovelhas.
3 Atzin teꞌ xqꞌuqil chꞌlaj n-okx tjqoꞌn tjpel, tuꞌntzin tokxjo kyikꞌlel, tuꞌn kytzaj ttxkoꞌn trit. Kxel kybꞌiꞌn tqꞌajqꞌojil twiꞌ, ex chi tzajil tqꞌolbꞌin tukꞌa kybꞌi, ex kchi elitz tiꞌn toj chꞌlaj.
3 A este o porteiro abre, e as ovelhas ouvem a sua voz. Ele chama as ovelhas pelo nome e as conduz à pastagem.
4 Ajtzin kyetz bꞌaj tuꞌn, kꞌwel nej kywutz, exsin kchi okil lipe rit tiꞌj, quꞌn n-el kynikyꞌ te tqꞌajqꞌojil twiꞌ.
4 Depois de conduzir todas as suas ovelhas para fora, vai adiante delas; e as ovelhas seguem-no, pois lhe conhecem a voz.
5 Me nlayx chi ok lipe tiꞌj juntl, a nya kyikꞌlel; qalaꞌ bꞌeꞌx kchi elil oq, quꞌn nya ojtzqiꞌn tqꞌajqꞌojil twiꞌ juntl, a nya kyikꞌlel.
5 Mas não seguem o estranho; antes fogem dele, porque não conhecem a voz dos estranhos.
6 Kubꞌ tqꞌoꞌn Jesúsjo techil lo kywutzxjal, me mix ele kynikyꞌ te, tiꞌtaq tzꞌelpineꞌ tyol ikyjo.
6 Jesus disse-lhes essa parábola, mas não entendiam do que ele queria falar.
7 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌntl Jesús kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, ayin wejiꞌy Tjpel Chꞌlaj, a jaꞌ nchi okxi rit.
7 Jesus tornou a dizer-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: eu sou a porta das ovelhas.
8 Kykyaqilxjo ẍi ul nej nwutza ileqꞌqe kyeꞌ, mo bꞌyol xjalqe tuꞌn kyelqꞌin; me ayetzin kye rit mix ẍi kybꞌiꞌn.
8 Todos quantos vieram antes de mim foram ladrões e salteadores, mas as ovelhas não os ouviram.
9 Me metzin weꞌ, ayin weꞌ tjpel chꞌlaj. Noq wuꞌn, aku chi okxixjal toj kolbꞌil, tzeꞌnku kye rit a nchi okx ex nchi etz wuꞌn, exsin njyet kywa.
9 Eu sou a porta. Se alguém entrar por mim será salvo; tanto entrará como sairá e encontrará pastagem.
10 Me anteꞌ ileqꞌ noq n-ul teꞌ tuꞌn telqꞌin, ex bꞌiyil, ex yuchꞌil. Me metzin weꞌ, ma chin ula tuꞌn tten kychwinqilxjal toj tzaljbꞌil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ ex toj kyaꞌj te jun majx.
10 O ladrão não vem senão para furtar, matar e destruir. Eu vim para que as ovelhas tenham vida e para que a tenham em abundância.
11 Ayin weꞌ Tbꞌanil Kyikꞌlel. Jun kyikꞌlel tbꞌanil kxel tqꞌoꞌn teꞌ tchwinqil tuꞌn tkyim, noq tuꞌn kykletjo trit.
11 Eu sou o bom pastor. O bom pastor expõe a sua vida pelas ovelhas.
12 Me anteꞌ a n-aqꞌnin noq tuꞌn tchjet twiꞌ tkꞌuꞌj, ajtzin t-xi tkaꞌyin aj ttzaj xoꞌj, bꞌeꞌx chi kyjel ttzaqpiꞌn rit, ex bꞌeꞌx k-elil oq, quꞌn nya te kyikꞌleljo, ex nya teqeku rit. Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌoꞌn ambꞌil te xoꞌj tuꞌn tokx kyxol rit, tuꞌn kybꞌaj junjun, ex tuꞌn tbꞌajel tiljjo txqantl.
12 O mercenário, porém, que não é pastor, a quem não pertencem as ovelhas, quando vê que o lobo vem vindo, abandona as ovelhas e foge; o lobo rouba e dispersa as ovelhas.
13 Quꞌn anteꞌ ichin bꞌeꞌx k-elil oq, quꞌn noq oꞌkx nkubꞌ t-ximiꞌn twiꞌ tkꞌuꞌj, ex nya tuꞌn kykletjo rit tuꞌn.
13 O mercenário, porém, foge, porque é mercenário e não se importa com as ovelhas.
14 Ayin weꞌ Tbꞌanil Kyikꞌlel. Ikytziꞌn tzeꞌnku te nMaꞌn ojtzqiꞌnqiꞌn tuꞌn, ex ojtzqiꞌn nMaꞌn wuꞌn; ikytzin wejiꞌy ojtzqiꞌnqe we nrit, ex ojtzqiꞌnqiꞌn kyuꞌn. Ok kxel nqꞌoꞌn weꞌ nchwinqil noq tuꞌn kypaj.
14 Eu sou o bom pastor. Conheço as minhas ovelhas e as minhas ovelhas conhecem a mim,
15 — ausente —
15 como meu Pai me conhece e eu conheço o Pai. Dou a minha vida pelas minhas ovelhas.
16 Ex iteꞌ txqantl weꞌ nrit, a nya iteꞌ tojjo chꞌlaj lo. Me ilxix tiꞌj tuꞌn kytzaj wiꞌn, ex kchin kꞌwel nimin kyuꞌn. Junx chꞌuq rit k-elile, ex junchꞌin kyikꞌlel.
16 Tenho ainda outras ovelhas que não são deste aprisco. Preciso conduzi-las também, e ouvirão a minha voz e haverá um só rebanho e um só pastor.
17 Nimx tqꞌaqꞌbꞌil tkꞌuꞌj nMan wiꞌja, quꞌn kxel nqꞌoꞌn we nchwinqil tuꞌn tkyim, exsin tuꞌn tjaw anqꞌin juntl majl kyxol kyimnin.
17 O Pai me ama, porque dou a minha vida para a retomar.
18 Mix aꞌl jun aku tzꞌel qꞌinte nchwinqila; qalaꞌ ayinx weꞌ kchin xel qꞌoꞌnte wibꞌa wunx wibꞌxa. Quꞌn at we woklin tuꞌn t-xi nqꞌoꞌn wibꞌa tuꞌn nkyima, ex tuꞌn njaw anqꞌintla wuꞌnx wibꞌa. Quꞌn atzin ma tzaj tqꞌmaꞌn nManjiꞌy weꞌy.
18 Ninguém a tira de mim, mas eu a dou de mim mesmo e tenho o poder de a dar, como tenho o poder de a reassumir. Tal é a ordem que recebi de meu Pai.
19 Atzaj teꞌ kybꞌinte Judiy jniꞌ yol ikyjo, mix mejeye kyyol tiꞌj.
19 A propósito dessas palavras, originou-se nova divisão entre os judeus.
20 At junjun qꞌmante: ¿Tiquꞌn nxi kybꞌinjiꞌy xjal lo? ¿Nyapela at jun taqꞌnil tajaw il tokx toj tanmin, mo qa ma tzꞌel txꞌuꞌj twiꞌ?
20 Muitos deles diziam: Ele está possuído do demônio. Ele delira. Por que o escutais vós?
21 Me junjuntl qꞌmante: Mina, quꞌn ¿Ma akutzin yolin jun xjal, a at jun taqꞌnil tajaw il toj tanmin ikyjo? ¿Akutzin bꞌant kykaꞌyin moẍ tuꞌn jun taqꞌnil tajaw il?
21 Outros diziam: Estas palavras não são de quem está endemoninhado. Acaso pode o demônio abrir os olhos a um cego?
22 Jbꞌalilkutaq antza, ex toj Jerusalén n-ikyꞌsittaq jun nintz qꞌij tuꞌn tzaj kynaꞌn tbꞌantliꞌn tnejil ja te naꞌbꞌl Dios.
22 Celebrava-se em Jerusalém a festa da Dedicação. Era inverno.
23 Nbꞌettaq Jesús twutzjo ja anetziꞌn, a nim telimitz, a tok tbꞌi: Te Salomón.
23 Jesus passeava no templo, no pórtico de Salomão.
24 Ok kychmoꞌn junjun aj Judiy kyibꞌ tiꞌjile, ex xi kyqanin te: ¿Ma kukxsin ktenbꞌiljiy qxola tuꞌn tja kaꞌmin qkꞌuꞌja tiꞌja? Qa axixjiꞌy Crist, a tuꞌntaq tul te Kolil, qꞌmantza qeꞌy te jun majx jaꞌlin.
24 Os judeus rodearam-no e perguntaram-lhe: Até quando nos deixarás na incerteza? Se tu és o Cristo, dize-nos claramente.
25 I xi ttzaqꞌwin Jesús: ¿Ma nyatzin o txi nqꞌmaꞌn kyeꞌy? Me mi nchinx kynimiꞌn. Tkyaqilxjo nbꞌant wuꞌn noq tuꞌn tipin nMan, atzin nyekꞌin teꞌ qa ayinjiꞌy.
25 Jesus respondeu-lhes : Eu vo-lo digo, mas não credes. As obras que faço em nome de meu Pai, estas dão testemunho de mim.
26 Me mi nxi kynimiꞌn, quꞌn naꞌm kyoka te nrita, tzeꞌnkuxjo xi nqꞌmaꞌn kyeꞌy te tnejil.
26 Entretanto, não credes, porque não sois das minhas ovelhas.
27 Quꞌn noqit o chi oka te nrita, matla txi kybꞌiꞌn tqꞌajqꞌojil nwiꞌy. Quꞌn wojtzqiꞌnqejiꞌy weꞌ, ex nchi ok lipe wiꞌja toj tkyaqil.
27 As minhas ovelhas ouvem a minha voz, eu as conheço e elas me seguem.
28 Ex kxel nqꞌoꞌn kychwinqil te jun majx, ex nlayx chi kyij naj. Ex mix aꞌlx aku tzꞌel qꞌinkye toj nqꞌobꞌa.
28 Eu llhes dou a vida eterna; elas jamais hão de perecer, e ninguém as roubará de minha mão.
29 Ma chi tzaj tqꞌoꞌn nMaꞌn weꞌy, a nimxix toklin tibꞌaj tkyaqil. Quꞌn tkyaqiljo a ma tzaj lipe wiꞌja teqe nMaꞌn, ex mix aꞌlx aku tzꞌel qꞌinkye toj tqꞌobꞌ.
29 Meu Pai, que mas deu, é maior do que todos; e ninguém as pode arrebatar da mão de meu Pai.
30 Quꞌn junxchꞌin qeꞌ qteꞌn tukꞌa nMaꞌn.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Tuꞌntzin ikyjo, bꞌeꞌx bꞌaj jaw kyiꞌn Judiy abꞌj tuꞌn tkubꞌ kybꞌyoꞌn.
31 Os judeus pegaram pela segunda vez em pedras para o apedejar.
32 Me ante Jesús xi tqꞌmaꞌn kye: Nimku techil tbꞌanilxix ma kubꞌ nbꞌinchiꞌn kywutza, noq tuꞌn tipin nMaꞌn. Kyxol tkyaqiljo luꞌn, ¿Ankye jun nya wen toj kywutza, tuꞌn wok kyxoꞌn tuꞌn abꞌj?
32 Disse-lhes Jesus: Tenho-vos mostrado muitas obras boas da parte de meu Pai. Por qual dessas obras me apedrejais?
33 Xi kytzaqꞌwin Judiy te: Nlay tzꞌok qxoꞌn te tuꞌn abꞌj noq tuꞌn wen nbꞌant tuꞌn; qalaꞌ noq tuꞌn nxoꞌn yol tiꞌj Dios tuꞌn tyola, a noq jun tal ichin tzeꞌnku qeꞌ. ¿Me ma tzꞌok tqꞌoꞌnnaj tibꞌa te Dios?
33 Os judeus responderam-lhe: Não é por causa de alguma boa obra que te queremos apedrejar, mas por uma blasfêmia, porque, sendo homem, te fazes Deus.
34 Xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: ¿Ma miꞌtzin nkux kyuꞌjiꞌn toj Tuꞌjil Tyol Dios, a jaꞌ tzꞌibꞌine kyiꞌj junjun xjal, tej t-xi tqꞌmaꞌn Dios kye, qa diosqe?
34 Replicou-lhes Jesus: Não está escrito na vossa lei: Eu disse: Vós sois deuses {Sl 81,6}?
35 Atziꞌn jaꞌlin, bꞌiꞌn quꞌn, a tzꞌibꞌiꞌn toj Tuꞌjil qMan, tzꞌaqlexix ex ntiꞌ tkyꞌi. Quꞌn qa ax Dios ok qꞌoꞌnte kybꞌi te diosqe, a ayeꞌ i xiꞌ kꞌmoꞌnte Tyol ojtxe,
35 Se a lei chama deuses àqueles a quem a palavra de Deus foi dirigida {ora, a Escritura não pode ser desprezada},
36 ¿Tiꞌtzin quꞌntz ma tzaj kyqꞌmaꞌn weꞌy, qa nchin xoꞌn yol tiꞌj Dios, noq tuꞌn xi nqꞌmaꞌn qa ayiꞌn Tkꞌwal Dios? Quꞌn ax Dios el paꞌn weꞌy tuꞌn ntzaj tchqꞌoꞌn tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
36 como acusais de blasfemo aquele a quem o Pai santificou e enviou ao mundo, porque eu disse: Sou o Filho de Deus?
37 Qa mi xkubꞌ nbꞌinchiꞌn tkyaqil techil wipiꞌn tzeꞌnkuxjo nbꞌant tuꞌn nMaꞌn, nlayx chinx kynimiꞌn.
37 Se eu não faço as obras de meu Pai, não me creiais.
38 Me exla qa mi ẍinx kynimiꞌn, me antza k-elile kynikyꞌa te te jun majx, noq kyuꞌn jniꞌ nbꞌinchbꞌiꞌn bꞌaꞌn, qa a qMan Dios mujle tibꞌ wukꞌiy, ex qa ayiꞌn mujleqin tukꞌa.
38 Mas se as faço, e se não quiserdes crer em mim, crede nas minhas obras, para que saibais e reconheçais que o Pai está em mim e eu no Pai.
39 Antza tuꞌn toketaq kytzyuꞌn juntl majl, me chebꞌe el tzaqpaj toj kyqꞌobꞌ.
39 Procuraram então prendê-lo, mas ele se esquivou das suas mãos.
40 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, meltzꞌaj Jesús tjlajxi Nim Aꞌ Jordán. Antza kyije ten tojjo txꞌotxꞌ, a jaꞌ nchi kuxa tqꞌoꞌntaq Juan xjal toj aꞌ te jawsbꞌil aꞌ.
40 Ele se retirou novamente para além do Jordão, para o lugar onde João começara a batizar, e lá permaneceu.
41 Nimku xjal i xtaꞌj lolte Jesús, ex kyqꞌma: Exla qa ntiꞌ te Juan techil xbꞌant tuꞌn a nim tipin, me tkyaqilxjo o tqꞌma tiꞌjjo ichin lo twutzxix.
41 Muitos foram a ele e diziam: João não fez milagre algum,
42 Nimx xjal i nimin tiꞌj Jesús tojjo txꞌotxꞌ anetziꞌn.
42 mas tudo o que João falou deste homem era verdade. E muitos acreditaram nele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.