Gálatas 4
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs VC
1 Nyatzin tiꞌ weꞌ waj tuꞌn t-xi nqꞌmaꞌnjiꞌy luꞌn: Qa at jun tkꞌwal qꞌinin, at toklin tiꞌjjo tkyaqil at te ttata tuꞌn tetzinte. Me qa naꞌmtaq tpon kanin qꞌij, jaꞌ tuꞌn tetzinte, ikyx toke tzeꞌnku jun aqꞌnil te jun majx.
1 Explico-me: enquanto o herdeiro é menor, em nada difere do escravo, ainda que seja senhor de tudo,
2 Ex iteꞌ junjuntl aqꞌnil iteꞌk tuꞌn manbꞌaj, noq te xnaqꞌtzil kyeꞌ tkꞌwal toj tkyaqil, ex tuꞌn kykaꞌyin tiꞌj tkyaqil at te. Ex atzin te kꞌwal il tiꞌj tuꞌn kykubꞌ tnimin, tzmaxi ajxi tpon tqꞌijil, a qꞌoꞌnkj tuꞌn ttata, tuꞌn tetzin te etzbꞌil.
2 mas está sob tutores e administradores, até o tempo determinado por seu pai.
3 Ikyxsin xbꞌajtzjo qiꞌj tzeꞌnku kꞌwal lo, tej naꞌmtaq qnimin Tbꞌanil Tqanil kolbꞌil, ex kubꞌ qniminl jniꞌ nimbꞌil te twutz txꞌotxꞌ.
3 Assim também nós, quando menores, estávamos escravizados pelos rudimentos do mundo.
4 Me atzaj teꞌ tkanin tqꞌijil, a qꞌoꞌnkjtaq tuꞌn qMan Dios, tzaj tsmaꞌn Tkꞌwal twutz txꞌotxꞌ, tuꞌn titzꞌje tiꞌj jun qya tzeꞌnku tkyaqil xjal aj Judiy. Ex tuꞌn ikyjo, nbꞌettaq toj tchwinqil tzeꞌnku ntqꞌmaꞌn toj tkawbꞌil Moisés,
4 Mas quando veio a plenitude dos tempos, Deus enviou seu Filho, que nasceu de uma mulher e nasceu submetido a uma lei,
5 noq tuꞌn qklet tjaqꞌjo ojtxe kawbꞌil, ex tuꞌn qok te kꞌwalbꞌaj te qMan Dios te jun majx.
5 a fim de remir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a sua adoção.
6 Ex noq tuꞌnjo lo, tzaj tyekꞌin qa ma qo ok te tkꞌwal: Tzaj tqꞌoꞌn Xewbꞌaj Xjan, a T-xew Tkꞌwal, toj qanmin, ex tuꞌn Xewbꞌaj Xjan nxi qqꞌmaꞌn te qMan Dios kyjaluꞌn: Ay Ntatiꞌy.
6 A prova de que sois filhos é que Deus enviou aos vossos corações o Espírito de seu Filho, que clama: Aba, Pai!
7 Tuꞌnpetziꞌn jaꞌlin, nya noq jun aqꞌnilqo, qalaꞌ kꞌwalbꞌajqo te qMan Dios. Ex tuꞌntzin kꞌwalbꞌajqo, at qoklin tiꞌj tkyaqiljo at te, noq tuꞌn Crist.
7 Portanto já não és escravo, mas filho. E, se és filho, então também herdeiro por Deus.
8 Me atzin kye ojtxe, tuꞌn naꞌmtaq tel kynikyꞌa te Dios, ma chi ajbꞌiꞌn kye dios, aye nya Diosqe.
8 Outrora, é certo, desconhecendo a Deus, servíeis aos que na realidade não são deuses.
9 Me atzin jaꞌlin, ma tzꞌel kynikyꞌa te Dios, ex ojtzqiꞌnqiꞌy tuꞌn. ¿Tiquꞌntz s-okx kyqꞌoꞌn kyibꞌa tjaqꞌ kyxim xjal, a ntiꞌ kynabꞌl, ex ntiꞌ kyajbꞌin, noq tuꞌn kyoka juntl majla tzeꞌnku jun aqꞌnil te jun majx?
9 Agora, porém, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo conhecidos por Deus, como é que tornais aos rudimentos fracos e miseráveis, querendo de novo escravizar-vos a eles?
10 Quꞌn nkubꞌ kybꞌinchiꞌn tzeꞌnku ojtxe: Nkubꞌ kyxjansiꞌn junjun nintz qꞌij, xjaw, tqꞌijil jbꞌalil exsin junjun abꞌqꞌe, nim kyoklin toj kywutza.
10 Observais dias, meses, estações e anos!
11 Erman, nim nchin bꞌisiꞌn kyiꞌja, tuꞌn ma kyij kytzaqpiꞌn kynimbꞌila, ex atziꞌn waqꞌiꞌn kyxola bꞌalaqa noqx ma kyij najx.
11 Temo que os meus esforços entre vós tenham sido em vão. Voltemos à nossa confiança cordial
12 Ayiꞌy werman, tej t-xi nnimiꞌn Tbꞌanil Tqanil kolbꞌil, mix oke qeye nkꞌuꞌja tiꞌj Tkawbꞌil Moisés te Klol wey. Tuꞌn ikyjo, ma tzꞌok nqꞌoꞌn wibꞌa tzeꞌnku kyeꞌ, ayiꞌy nya Judiyqe, quꞌn atzin kolbꞌil kyeꞌy nya tzajnin tuꞌn tjapin bꞌaj ojtxe kawbꞌil kyuꞌn, qalaꞌ noq tuꞌn tqe kykꞌuꞌja tiꞌj Crist. Me atzin jaꞌlin, nchin kubꞌsin nwutza kyeꞌy, tuꞌn kymeltzꞌaja, ex tuꞌn kyoka tzeꞌnku weꞌ toj kynimbꞌila. Quꞌn tej intintaqa kyukꞌiy, ntiꞌx chꞌin nya bꞌaꞌn s-ok kybꞌinchiꞌn wiꞌja. Me atzin jaꞌlin, ma kyij kytzaqpinjiꞌy nxnaqꞌtzbꞌila.
12 Irmãos, sede como eu, pois também eu me tornei como vós. Não tenho nenhum motivo de queixa contra vós.
13 Ikytzin tzeꞌnku bꞌiꞌn kyuꞌn, te tnejil, in kyija kyukꞌiy noq tuꞌn tpaj jun yabꞌil tzaj wiꞌja, ex in yoliꞌn Tbꞌanil Tqanil kyeꞌy.
13 Estais lembrados de como eu estava doente quando, pela primeira vez, vos preguei o Evangelho
14 Ex atzin yabꞌil tzaj wiꞌja kujxtaq te kyeꞌy, me ajbꞌin te jun nikyꞌbꞌil kyiꞌja, quꞌn mix in ele kyikyꞌiniꞌy, noq tuꞌn tpajjo yabꞌil lo. Qalaꞌ in kꞌmeta kyuꞌn tzeꞌnku jun t-angel Dios, mo nyakuj aku Crist, a Jesús.
14 e fui para vós uma provação por causa do meu corpo. Mas nem por isto me desprezastes nem rejeitastes, antes me acolhestes como um enviado de Deus, como Cristo Jesus.
15 Ex noq tuꞌn tqꞌaqꞌbꞌil kykꞌuꞌja wiꞌja, i etztaqpe kyinjiꞌy kywutza, noq tuꞌn tulku Dios weꞌy. Nimxtaq nchi tzalaja tuꞌn kynimbꞌila. Me atzin jaꞌlin, ¿Ntaꞌtzin tzaljbꞌil, a attaq te tnejil?
15 Onde está agora aquele vosso entusiasmo? Asseguro-vos que, se possível fora, teríeis arrancado os vossos olhos para mos dar!
16 ¿Ma man chin oka te kyajqꞌoja noq tuꞌn t-xi nqꞌmaꞌnjiꞌy a twutzxix?
16 Tornei-me, acaso, vosso inimigo, porque vos disse a verdade?
17 Aye xjal, a kyaj tuꞌn tjapin bꞌaj tkawbꞌil Moisés kyuꞌn, nimxix nchi jyon tumil tzeꞌn tten tuꞌn tkubꞌ kykꞌuꞌja kyuꞌn. Me atzin kyximjo nya wen, quꞌn a kyajjo tuꞌn tel kypaꞌn kyibꞌa qiꞌja, ex tuꞌn kyxi lipey kyiꞌj.
17 Eles vos testemunham amizade com má intenção, e querem separar-vos de mim, para captar a vossa amizade.
18 Me ntiꞌtla tetz tkyꞌi, qa kyaj tuꞌn tkubꞌ kykꞌuꞌja kyuꞌn tiꞌjjo jun tiꞌ, a twutzxix; ex qa kukx nchi bꞌinchiꞌn ikyjo tukꞌa tkyaqil kyanmiꞌn, ex nya noq oꞌkxjo tzeꞌnku intiꞌn kyukꞌiy.
18 É maravilhoso receber demonstrações de boa amizade, mas que seja em todas as circunstâncias, e não somente quando estou convosco.
19 Ayiꞌy wermana, nyakuj tal nkꞌwalqiꞌy; juntl majl n-ikyꞌx kyixkꞌoj wuꞌn, ikyxjo tzeꞌnku n-ikyꞌx tuꞌn jun qya, aj tjaw qꞌiꞌn tukꞌa tal, noq tuꞌn kytijinkuy toj kynimbꞌila, ex tuꞌn tok qe kykꞌuꞌja tiꞌj Crist.
19 Filhinhos meus, por quem de novo sinto dores de parto, até que Cristo seja formado em vós,
20 Noqxit aku chin ten kyukꞌiy, tuꞌn nyoliꞌn toj jun tumil nya ma kujxix wen, tzeꞌnkuꞌ xi ntzꞌibꞌiꞌn, quꞌn ntiꞌ kytxolila te weꞌy.
20 quem me dera estar agora convosco, para descobrir o tom que convém à minha linguagem, visto que eu me encontro extremamente perplexo a vosso respeito.
21 Ayetzin kye, ayiꞌy kyaja tuꞌn kyokxa tjaqꞌ ojtxe kawbꞌil tuꞌn kyel wena twutz Dios, noq tuꞌn tjapin bꞌaj kyuꞌn, ¿Ma nyatzin bꞌiꞌn kyuꞌn titziꞌn ntqꞌmaꞌn ojtxe kawbꞌil?
21 Dizei-me, vós que quereis estar sujeitos a uma lei: não ouvis a lei?
22 Quꞌn tzꞌibꞌin toj Tuꞌjil Tyol Dios, qa a Abraham, a ojtxe qxeꞌchil, ul kabꞌe tkꞌwal, jun tiꞌj Agar, a qya noq ok te jun taqꞌnil te jun majx, ex juntl tiꞌj Sara, a t-xuꞌjilkuxix.
22 A Escritura diz que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Me atzin tkꞌwal Abraham, a itzꞌje tiꞌjjo qya aqꞌnil, noq itzꞌje tzeꞌnqekuxjo txqantl kꞌwal. Me atzin tkꞌwal itzꞌje tiꞌj t-xuꞌjil, itzꞌje tuꞌn tjapin bꞌajjo yol, a bꞌantninl tiꞌj tuꞌn Dios tukꞌa Abraham.
23 O da escrava, filho da natureza; e o da livre, filho da promessa.
24 Ayetzin kabꞌe qya lo nchi ajbꞌin te jun yekꞌbꞌil kyiꞌjjo kabꞌe tumil bꞌantnin tuꞌn Dios, tzeꞌn qten twutz. Tnejil, a Agar nyekꞌinte jun techil tiꞌj wutz Sinaí toj txꞌotxꞌ Arabia, a jaꞌ tzaje tqꞌoꞌne Dios ojtxe kawbꞌil te Moisés. Tuꞌnpetziꞌn, atzin Agar tok te techil wutz Sinaí ex techil tnam Jerusalén tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, quꞌn atziꞌn tnam Jerusalén tokx tjaqꞌ ojtxe kawbꞌil tzeꞌnku jun aqꞌnil te jun majx, junx kyukꞌa tkyaqil xjal aj Judiy. Tuꞌntzin ikyjo, ntiꞌ tzaqpibꞌl kye.
24 Nestes fatos há uma alegoria, visto que aquelas mulheres representam as duas alianças: uma, a do monte Sinai, que gera para a escravidão, é Agar.
25 — ausente —
25 {O monte Sinai está na Arábia.} Corresponde à Jerusalém atual, que é escrava com seus filhos.
26 Me atzin te Sara juntl techil Jerusalén, me toj kyaꞌj, a tzaqpiꞌn tjaqꞌ ojtxe kawbꞌil. Atzin tnam luꞌn ok qꞌoꞌn nyakuj te qnana, awo nimilqo, quꞌn tzaqpiꞌnqo ikyx tzeꞌnku te Sara.
26 Mas a Jerusalém lá do alto é livre e esta é a nossa mãe,
27 Tuꞌnpetziꞌn, ntqꞌmaꞌn toj Tuꞌjil Tyol Dios tiꞌj Sara kyjaluꞌn:
27 porque está escrito: Alegra-te, ó estéril, que não davas à luz; rejubila e canta, tu que não tinhas dores de parto, pois são mais numerosos os filhos da abandonada do que daquela que tem marido {Is 54,1}.
28 Ayiꞌy werman, ikyqotziꞌn tzeꞌnku Isaac, a tal Sara. Quꞌn awotzin qe, ma qo ok te tkꞌwal Dios, ikyx tzeꞌnku te Isaac, noq tuꞌn Tyol, a bꞌant tiꞌj tuꞌn tukꞌa Abraham.
28 Como Isaac, irmãos, vós sois filhos da promessa.
29 Ex ikytziꞌn tzeꞌn ojtxe, a kꞌwal itzꞌje tiꞌj Agar tzeꞌnkux txqantl kꞌwal, el tikyꞌiꞌn kꞌwal, a itzꞌje tiꞌj Sara, a itzꞌje tzeꞌnku tajtaq Xewbꞌaj Xjan. Ex ikyxsin jaꞌlin, aye xjal, a qꞌuqlek kykꞌuꞌj tiꞌj ojtxe kawbꞌil tuꞌn kyklet, nchi el kyikyꞌin aye qꞌuqlek kykꞌuꞌj tiꞌj Tyol Dios.
29 Como naquele tempo o filho da natureza perseguia o filho da promessa, o mesmo se dá hoje.
30 Me bꞌiꞌn quꞌn a ntqꞌmaꞌn Tuꞌjil Tyol Dios tuꞌn tex lajet Agar, a qya noq aqꞌnil exsiꞌn tal, quꞌn atzin tal Agar ntiꞌtaq toklin tiꞌj tkyaqiljo at te ttata, tzeꞌnkul teꞌ tal Sara, a qya xuꞌjilkuxix, ex at tzaqpibꞌl, quꞌn nya noq aqꞌnil.
30 Que diz, porém, a Escritura? Lança fora a escrava e seu filho, porque o filho da escrava não será herdeiro com o filho da livre {Gn 21,10}.
31 Ikytzin qe jaꞌlin werman; nya albꞌajqo teꞌ Agar, a noq aqꞌnil te jun majx, quꞌn mi nqe qkꞌuꞌj tiꞌj, tuꞌn tjapin bꞌaj ojtxe kawbꞌil quꞌn, tuꞌn qklet. Qalaꞌ at qchwinqil te jun majx noq tuꞌn Tyol Dios bꞌantnin tiꞌj tuꞌn. Tuꞌnpetziꞌn, ma qo ok albꞌaj jaꞌlin te Sara, a qya, a at tzaqpibꞌl teꞌ.
31 Pelo que, irmãos, não somos filhos da escrava, mas sim da que é livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.