Atos 16

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kanin Pabl kyojjo tnam te Derbe ex Listra. Antza, el knete jun nimil tuꞌn, Timotey tbꞌi, albꞌaj te jun nimil qya aj Judiy. Me atzin ttata nya aj Judiy, qalaꞌ te aj Grecia.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Tkyaqil qeꞌ nimil toj Listra ex te Iconio wentaqjo kyyol tiꞌj.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Tajtaq Pabl tuꞌn tok lipe Timotey tiꞌj, me nejtaq tuꞌn tok tqitin techil tiꞌj ttzꞌumil, tuꞌntzintla mina ja kyikyꞌin aj Judiy a najleqetaq antza, exsintla tuꞌn tkubꞌ nimitjo a otaq tzꞌibꞌit toj Tuꞌjil Tyol Dios. Kubꞌ bꞌinchin ikyjo tukꞌa Timotey, quꞌn kykyaqil bꞌiltetaq qa antza jawe chꞌiye tjaqꞌ tkawbꞌil Moisés, quꞌn a tnana jun aj Judiy, me naꞌmtaq tok techil, quꞌn nya Judiytaqjo ttata.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Toj kykyaqiljo tnam, jaꞌ nchi ikyꞌetaq, xi kyqꞌmaꞌn kye nimil jotxjo tumil, a otaq tzaj kyqꞌmaꞌn tsanjil, exqetziꞌn jniꞌ nejinel toj Ttanim Dios toj Jerusalén.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Tuꞌntziꞌn, nimsit kynimbꞌiljo Ttanim Dios, ex tuꞌn tchꞌiye kybꞌajjo nimil junjun qꞌij.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Me atzin te Xewbꞌaj Xjan mix ttziye tuꞌn tqꞌmetjo Tbꞌanil Tqanil tojjo txꞌotxꞌ te Asia. Tuꞌntziꞌn, antza i ikyꞌe toj txꞌotxꞌ te Frigia ex te Galacia,
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 tuꞌn kykanin tzma ttxaꞌn txꞌotxꞌ te Misia. Antza, kubꞌe kynaꞌbꞌlin, tuꞌn kyokx toj txꞌotxꞌ te Bitinia, me juntl majl, mix ttziye Xewbꞌaj Xjan, a T-xew Jesús.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Tuꞌntziꞌn, majx tqanku ikyꞌx toj Misia, tuꞌn kykuꞌx ttzi ttxuyil aꞌ tojjo tnam, Troas tbꞌi.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Antza, oke jun twutzikyꞌ Pabl tojjo qnikyꞌin. Toj twutzikyꞌ, tli waꞌltaq jun ichin aj Macedonia, ex nkubꞌsintaq twutz, ex tqꞌma: Ku tzaja tzaluꞌn toj Macedonia, ex qo tmojintza.
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Tuꞌn tzaj twutzikyꞌ Pabl ok, bꞌeꞌxsin kubꞌ qbꞌinchin qibꞌtza, tuꞌn qxiꞌy tzma Macedonia, quꞌn el qnikyꞌa tiꞌj, qa ataq qMan Dios ntxokintaq qiꞌja, tuꞌn tqꞌmetjo Tbꞌanil Tqanil antza.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Tojjo tnam te Troas, o okxa toj jun bark, exsin o bꞌettza toj ttxuyil aꞌ, tuꞌn qkaniꞌn toj muchꞌ txꞌotxꞌ, Samotracia tbꞌi. Ex tojxi juntl qꞌij, o kaniꞌn toj Neápolis. Antza, o xiyiꞌy tuꞌn qkaniꞌn toj tnam Filipos, a tnam luꞌn, a etzin kyuꞌn aj Rom, ex atzin jun tnamjo nim toklin toj tkyaqil txꞌotxꞌ te Macedonia. Ilaꞌ qꞌij o teꞌn antza.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 — ausente —
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Toj jun qꞌij te ajlabꞌl, o exa ttxaꞌn tnam tzma ttzi jun aꞌ n-ajqelin, quꞌn kubꞌ qbꞌisiꞌn qa antza nchi naꞌne jun chꞌuq Judiy Dios. Bꞌeꞌxsin o kubꞌ qeꞌy, ex o yoliꞌn tiꞌj Tbꞌanil Tqanil kyeꞌ qya, a otaq chi chmet antza.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Lidiataq teꞌ jun tbꞌi, te aj Tiatira, ex jun kꞌayiltaq tbꞌanil xbꞌalin, a wiꞌyilxix. Ajo qya lo, a bꞌaꞌnxixtaq kꞌulin twutz Dios, ex nbꞌintaq tiꞌjjo nyolajtztaq. Ok tyekin Dios tanmin, tuꞌn tok tbꞌiꞌnxixjo, a nqꞌumletaq tuꞌn Pabl.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Kuꞌx toj aꞌ te jawsbꞌil aꞌ, junx kyukꞌa kykyaqiljo a iteꞌtaq toj tja. Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, kubꞌsin twutz qeꞌy, ex tqꞌma: Qa matxixix txi kynimiꞌn, qa bꞌaꞌnxix nteꞌn twutz tAjaw Tkyaqil, kuxsin chi tzajtza, tuꞌn kyteꞌn qukꞌiy toj njaꞌy. Ox kubꞌsinx twutz qeꞌy; tuꞌntziꞌn, xi qtziyiꞌn.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Bꞌaj jun maj, kyjaꞌtaq qxiꞌy tzma ttzi aꞌ, jaꞌ nkubꞌ naꞌyetaq Dios, ok qkꞌulbꞌiꞌn jun kuꞌxin qya, a nkanintaq tnabꞌl tiꞌjjo naꞌmxtaq tul kanin, quꞌn tzyuꞌntaq tanmin tuꞌn taqꞌnil tajaw il. Jun aqꞌniltaqjo kuꞌxin qya luꞌn, ex nimtaq kypwaqjo tajaw nkykanbꞌin noq tuꞌn nbꞌanttaq tuꞌn.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Bꞌeꞌxsin ok lipe kuꞌxin qya qiꞌja, ex jaw ẍchꞌin, ex tqꞌma: Nchi ajbꞌinxixjo ichin lo te Dios nimxix toklin, ex nchi yekꞌin tumil kolbꞌil kyeꞌy.
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Ilaꞌ qꞌij tqꞌma ikyjo; otaq bꞌaj tkꞌuꞌj Pabl tiꞌj. Tzaj meltzꞌaj, ex tqꞌma te taqꞌnil tajaw il, a tokxtaq toj tanmin; chiꞌ kyjaluꞌn: Noq tiꞌj tbꞌi Jesucrist kxel nqꞌmaꞌn tey, tuꞌn tetza toj tanminjo kuꞌxin qya. Ex texjo paq anetziꞌn, bꞌeꞌx etz.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Me atzaj teꞌ tel kynikyꞌ tajaw kuꞌxin qya, qa nlay kykanbꞌe txqantl pwaq tuꞌn, bꞌeꞌxsin ok kytzyuꞌntz Pabl ex Silas,
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 ex bꞌeꞌx xi qꞌiꞌn jaꞌ iteꞌtaq kawil, ex xi kyqꞌmaꞌn: Aye ichin aj Judiy lo, ma chi ok ten najsil kyeꞌ xjal tojjo qtanim,
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 ex nchi xnaqꞌtzin tiꞌjjo a nlay qtziye, ex nlay kubꞌ qbꞌinchin, quꞌn aj te Romqo.
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Tuꞌntzin ikyjo, bꞌeꞌx jaw tiljxjal kyiꞌj, exsin tzaj kyqꞌmaꞌn kawil, tuꞌn teljo kyxbꞌalin, ex tuꞌn kyok jubꞌin tuꞌn tze.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Ilaꞌ maj bꞌaj jubꞌin. Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, i kux qꞌoꞌn toj tze, exsin xi qꞌmantz teꞌ xqꞌuqil tze, tuꞌn kyxqꞌuqit wen.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Tej tbꞌinte xqꞌuqil ikyjo, bꞌeꞌxsin i okx qꞌoꞌntz tzma txeje, ex kubꞌ yiqꞌoꞌn kyqan, tuꞌn mina chi jaw yekj.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Me otaqla tzꞌok nikyꞌjin aqꞌwil ikyjo, tzmataq nnaꞌn Pabl Dios junx tukꞌa Silas, ex nchi bꞌitzintaq bꞌitz te Dios. Ayetzin kye txqantl xjal, a iteꞌkuxtaq toj tze, tzuntaq nchi bꞌin kyeꞌ.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Me noq kynaꞌbꞌinkux, teꞌ ttzaj jun kyaqnajnabꞌ kuj wen, a bꞌeꞌx tzaj luꞌlin tqꞌuqil tze tuꞌn. Bꞌeꞌx i okx jaqpajjo tjpel, ex bꞌeꞌx i el tzꞌaqjo kxbꞌil, a iteꞌktaq te kꞌalbꞌil kyej iteꞌkuxtaq toj tze.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Atzaj teꞌ ttzaj sakꞌpajjo xqꞌuqil tze, exsin ok tkaꞌyintz qa otaq chi jaqpajjo tjpel, bꞌeꞌxsin jatz tiꞌn jun kxbꞌil te bꞌiybꞌil tibꞌ, quꞌn kubꞌ tnaꞌbꞌlin qa otaq chi oqjo xjal tkyaqil.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Me bꞌeꞌx jaw ẍchꞌin Pabl, ex tqꞌma: Mi kubꞌ tbꞌyoꞌn te tibꞌ. Loqo qeꞌ otoꞌ qkyaqilxa tzaluꞌn.
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Xitzin tqanin tej xqꞌuqil tze jun tzaj. Ex okx ajqelin wen, ex tukꞌa txqan t-xobꞌil, kubꞌ meje twutz Pabl ex Silas, tuꞌn t-xi chjonte kye.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, xi qꞌmaꞌn kye, tuꞌn kyetz, ex xi qanin kye kyjaluꞌn: Ayiꞌy tata, ¿Tiꞌtzila chꞌin weꞌ, aku kubꞌ nbꞌinchiꞌn, tuꞌn nkleta?
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Xitzin ttzaqꞌwin Pabl ex Silas: Niminxa Jesucrist, a tAjaw Tkyaqil; ikytzin kkletilejiy kyukꞌa kykyaqil t-xjalila.
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Ax orjo anetziꞌn, ok tenjo xqꞌuqil tze qꞌanilte kykyꞌixlbꞌin Pabl ex Silas, ayej otaq chi bꞌaj jubꞌin. Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, bꞌeꞌx i xi kꞌleꞌn, tuꞌn xqꞌuqil tze, tuꞌn kykanin toj tja. Antza, i yoline Pabl ex Silas tukꞌa xqꞌuqil tze ex kyeꞌ iteꞌtaq toj tja, tiꞌjjo Tbꞌanil Tqanil. Tej tbꞌaj kybꞌiꞌn, bꞌeꞌx i jaw nimin kykyaqilx, ex bꞌeꞌx i etz peꞌn tuꞌn kykuꞌx toj aꞌ te jawsbꞌil aꞌ. Tej tbꞌajjo ikyjo, i okxsin kꞌleꞌntz tuja, ex xi qꞌoꞌn kywa. Ex bꞌeꞌx jaw tzalaj kykyaqilx, tuꞌn otaq chi nimin tiꞌj qMan Dios.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 — ausente —
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 — ausente —
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Qlixje wen, xi chqꞌoꞌn jun jteꞌ xqꞌuqil tnam kyuꞌn kawil, tuꞌn kyxiꞌ tukꞌa xqꞌuqil tze, ex tuꞌn t-xi qꞌmet te, qa tuꞌntaq ttzaqpaj Pabl ex Silas.
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Tuꞌn ikyjo, xi tqꞌmaꞌn xqꞌuqil tze te Pabl kyjaluꞌn: Ma tzaj qꞌmaꞌn weꞌy kyuꞌn kawil, tuꞌn kyxi tzaqpeta; kuxsin cheꞌxtza toj tbꞌanil, ex mina chi xobꞌa.
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Me atzin te Pabl xi tqꞌmaꞌn kyeꞌ xqꞌuqil tnam: Qkyꞌeꞌ qeꞌ, tuꞌn qexa ikyjo, quꞌn nya wenjo xbꞌant kyuꞌn qiꞌja, quꞌn awoꞌy at qokliꞌn twutzjo tkawbꞌil Rom, chi chiꞌ. Ma qo bꞌaj kyjubꞌin kywutzxjal, ex ma qo kuꞌx qꞌoꞌn toj tze, ex mina xqo txketa toj kawbꞌil tuꞌn tchikyꞌbꞌitjo nbꞌanttaq quꞌn. Ex atzintzjo jaꞌlin, kyajnaj tuꞌn qex kytzaqpiꞌn toj ewajil. Me minapentetz ikyjo, qalaꞌ ayekutz kꞌaꞌ chi tzaj qꞌil qeꞌy.
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Bꞌeꞌxsin i xtaꞌjjo xqꞌuqil tnam qꞌmalte kye kawil. Atzaj teꞌ tok kybꞌiꞌn, bꞌeꞌx i jaw xobꞌ, quꞌn nya bꞌiꞌntaq kyuꞌn, qa te aj Romqetaqjo Pabl ex Silas.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Tuꞌntzintzjo, i xtaꞌj kubꞌsil kywutz te Pabl ex Silas, tuꞌn tkubꞌ najsin kyil, ex tukꞌa jun mutxin, xi kyqanin kye, tuꞌn kyex tojjo tnam anetziꞌn.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Atzaj teꞌ tetz Pabl ex Silas toj tze, bꞌeꞌxsin i xiꞌtz tzma tja Lidia. Tej kykanin antza, i nimsin kykꞌuꞌjjo nimil, a iteꞌtaq antza. Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, bꞌeꞌx i xiꞌ.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.