João 1

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ema akeyaꞌvilaga Gotiꞌa ma mopamo alo osuꞌniya afinaꞌmo aepa faiꞌniya afinatetiꞌmo mago vekamo agiꞌamo Goti Geꞌamo maiꞌniye. Ani vekamo Gotiꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌana maiꞌneꞌanaeꞌmo Gotikeꞌmo maiꞌniye.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Agaemo aepa faiꞌniya afinatetiꞌmo Gotiꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌana maiꞌnaꞌae.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Gotiꞌa agaetetikeꞌmo muki asole yaꞌamo alo huꞌniye. Magoke yaꞌmo mago alu katetiꞌmo alagi afole oꞌaiꞌniye.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Agaemo alagepa huꞌa neꞌmaiya kavaꞌmo aepa vekamo maiꞌnigeno agaepatikeꞌmo alagepa huꞌa neꞌmaiya kavaꞌmo afole aiteno vayaꞌaitegamo aeno ha leꞌnigeꞌa ageꞌnae.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Ani aeno ha neleya yaꞌmoꞌa hanipiꞌmo aeno ha nelegenoꞌaeꞌmo hani huꞌniya yaꞌmoꞌa magoꞌe huno aeno oꞌagaseꞌniye.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Gotiꞌa mago vekamo agiꞌamo Yoniꞌa alino ateꞌnigeno eꞌniye.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Agaemo aeno ha neleya yafeꞌmo ava gemo huno hapa paisigeꞌa muki vayaꞌmogi geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo apakesa afiꞌa fatago hisayafeꞌmo eꞌniye.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Agaiꞌamo aeno ha neleya vekamo oꞌmaiꞌnifa aeno ha neleya vekaeꞌmo ava gemo aeno hakalo huno hapa paisiyafeꞌmo eꞌniye.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Ani vekamo alagi lama ge alagepa ha le vekamoꞌa muki vayaꞌmo ma mopafiꞌmo afole neꞌaiya vayaꞌmo ha le yaꞌmo alino neꞌapamiye.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Gotiꞌa agaetetikeꞌmo alo huꞌniya mopafiꞌmo afole aiꞌniyaꞌmonanafa ageꞌa aeto osuꞌnae.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Agaemo koꞌalegamo emineꞌnigeꞌapaeꞌmo vayaꞌamogimo aliꞌa falu fala huꞌa oꞌateꞌnae.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Muki vayaꞌmogi aliꞌa falu fala huꞌa oꞌateꞌnayaꞌmonanafa agaiꞌa agiꞌalefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huteꞌa aliꞌa falu fala huꞌa ateꞌnaya vayaꞌmo Goti mafaꞌneꞌamo ha malesayafeꞌmo himamuꞌamo alino apamiꞌniye.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Apakaemo itaꞌapi afoꞌapimogi kolatetiꞌmo aliꞌa oꞌapatege apakaiꞌapi hapauꞌnigeꞌa aliꞌa oꞌapatege alu vayaꞌmogi hapauꞌnigeꞌa aliꞌa oꞌapatege huꞌnayaꞌmonanafa Gotiꞌa agaiꞌamo hauꞌnigeno alino apateꞌnigeꞌapa mafaꞌneꞌamo ha maleꞌnae.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Ani vekamo agiꞌamo Goti Geꞌamoꞌmo emineno agufaꞌamo aliteno nata neno eno lagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌniye. Lagaeꞌeꞌmo lokaeno maiꞌnigeta ageꞌnonana ha le konali yaꞌamo Afoꞌamoꞌmo aiya magoke mafaꞌneꞌamo aeto agufa kumani mafaꞌneꞌamo ha le konali yaꞌamoꞌa aeno ha leꞌnigeta ageꞌnone. Fiku laha maeno lamisiya kavaꞌaꞌe lama geꞌaꞌeꞌmo aipafiꞌmo havai teꞌnigeno aeno ha leꞌnigeta ageꞌnone.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Yoniꞌa, ani vekaeꞌmo hogoteꞌna ava gemo huꞌna lapa paiꞌnaeꞌmo, nagae nakameꞌmo huno esiya vekamo hogote vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo aeno nagaseꞌniya vekamo maiꞌniye, huꞌna lapa paiꞌnove, huno hapa paiꞌniye.
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Muki alagepa yaꞌamo fiku laha maeno lamisiya yaꞌamo agae aipafiꞌmo havai teꞌniya yaꞌmo ani kava huno fiku laha maeno lamiteno halate magoꞌe huno laha maeno lamiꞌnigeta ago aliꞌnone.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Ani kavatefeꞌmo Gotiꞌa Mosesetetiꞌmo keꞌaepa geꞌamo alino lamiꞌniyaꞌmonanafa Yesu Kalaisitetiꞌmo fiku laha maeno lamiteno lama geꞌamo alino afole aino ateꞌniye.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Muki vayapatiꞌmo magoke vekamoꞌa alagi Gotiꞌmo oꞌageꞌniyaꞌmonanafa Gotiꞌa aiya magoke mafaꞌneꞌamoꞌa muki yaꞌmo Afoꞌamo haopaleꞌmo maiꞌniya mafaꞌneꞌamokeꞌmo alino lave liꞌnigeta ageꞌnone.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Yu vayaꞌmogi Yulusalemu taonifatiꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌe Livai nofi vayaꞌeꞌmo aliꞌa apateꞌnageꞌa Yonitegamo eꞌapaeꞌmo, ina lagamae, huꞌa afi geꞌnae.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo Yoniꞌa mago gemo aeno ati okaeꞌnifa muki geꞌamo aeno hakalo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Kalaisi neꞌmo oꞌmaiꞌnove, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo,
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Kalaisi neꞌmogamo oꞌmaiꞌnisanana kagikamo ina lagamo maiꞌnane. Ilaiyagamo maiꞌnapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, Ilaiyaꞌnamo oꞌmaiꞌnove, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, Goti Mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, magoke vekamo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa paisiya vekamo afole aigiye, huno huꞌnigeta agava maiꞌnone. Ani vekamo maiꞌnapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, haꞌao, ani vekamo oꞌmaiꞌnove, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo,
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 ina lagamo maiꞌnapigi laha paigetao aliꞌa lateꞌnageta eꞌnona vayaꞌaifeꞌmo uta hapa paino. Kagaikaeꞌmo ina laꞌnamae huka nehane, huꞌa afi geꞌnae.
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Yoniꞌa, Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa mago vekaeꞌmo ava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniye. Avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo,
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Aliꞌa apateꞌnageꞌa eꞌnaya vayaꞌmo Falasi mono vayapati vayaꞌmo maiꞌnae.
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 Apakaemo, Kalaisi neꞌmo oꞌmaige Ilaiyaꞌnamo oꞌmaige ani vekamo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo oꞌmaige huꞌna oꞌmaiꞌnove huka nehanagi na kava higekaeꞌmo aniꞌmo faleka neꞌapatane, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo,
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 nagaemo aniꞌaletikeꞌmo faleꞌna neꞌapatovaꞌmonanafa lapakae folagapiꞌmo mago vekamo maiꞌniyana oꞌageꞌnae.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Nagae nakameꞌmo huno neꞌeya vekamoꞌa aeno nagaseꞌnigeꞌna ina agufa vekamo maiꞌnovaꞌmofeꞌmo suꞌmo nofiꞌamo afaꞌa hakalu osegauve, huno hapa paiꞌniye.
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Yoniꞌa Metamala taonimo mugagayaga faligamo Yoneni anipiꞌmo faleno apateꞌniya haopalegamo ani gemo afole aiꞌniye.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Egaꞌamo Yoniꞌa ageyana Yesuꞌmo agaetegamo neꞌegeno agetenoꞌaeꞌmo, Ageyo, huno, ani vekamo Goti aikeli sipisipi vekaꞌamae. Muki ma mopafi vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alino neꞌatale.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Nagaemo ani vekaeꞌmo, nagae nakameꞌmo huno esiya vekamo hogote vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo aeno nagaseꞌniya vekamo maiꞌniye, huꞌna ago aeꞌna hakalo huꞌna lapa paiꞌnove.
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Agaemo oꞌageꞌnovaꞌmonanafa Isaleli vayaꞌmo aliꞌna apave lisuvafeꞌmo eꞌna aniꞌmo faleꞌna neꞌapatove, huno hapa paiꞌniye.
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Yoniꞌa agaefeꞌmo faigoko geꞌamo huno hapa painoꞌaeꞌmo, agovana Goti Aunemeꞌamo kokuꞌnapatiꞌmo kaugoꞌyavegana huno halelino emineno agaeteꞌmo hakaleno alagi maiꞌnigeꞌna ageꞌnove.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Ageꞌnovana ina lapi huꞌna oꞌageꞌnovaꞌmonanafa aniꞌmo faleꞌna apatesuvafeꞌmo alino nateꞌnigeꞌna eꞌnova vekamoꞌa, Nauneꞌnameꞌmo emineno mago vekaleꞌmo maige maige huno maisigeka agegane. Ani vekamoꞌa naote Nauneꞌnametetiꞌmo faleno neꞌapateya vekamo maiꞌniye, huno naha paiꞌnigeꞌnaeꞌmo
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 ani kavaꞌmo huꞌna ageꞌnovaꞌmofeꞌmo ani vekamo Goti mafaꞌneꞌamae, huꞌna aeꞌna hakalo nehuve, huno hapa paiꞌniye.
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Halate egaꞌamo Yoniꞌe geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌeꞌmo he tiꞌa maiꞌnae.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Yoniꞌa ageyana Yesuꞌa uꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, ageꞌao, huno, ani vekamo Goti aikeli sipisipi vekaꞌamo maiꞌniye, huno hana paiꞌnigeꞌanaeꞌmo
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 lole vekalaꞌmo geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmoganimo afiteꞌana Yesuꞌmo akame huꞌana uꞌnaꞌae.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Akame huꞌana uꞌnaꞌageno Yesuꞌa aino afe leno anaketenoꞌaeꞌmo, na agufa yafeꞌmo kahauya nehaꞌae, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, Lamai, ina ge huꞌana Tisao, nehavana noꞌmo haiyate haneꞌniye, huꞌana afi geꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo,
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 etana ageꞌao, huno hana paiꞌnigeꞌanaeꞌmo eꞌana magokepi lokaeꞌa uꞌnae. Netepiꞌmo uꞌa avaꞌyi huteꞌa anakaemo nehavaeya noꞌmo ageteꞌana agaeꞌeꞌmo ani afinaꞌmo lokaeꞌana mailiꞌuꞌa une tiꞌnigeno yegemo uno lamino faleꞌniye.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Yoniꞌa huꞌniya gemo afiteꞌana Yesuꞌmo akame huꞌana uꞌnaꞌa vekalapatiꞌmo mago vekamo agiꞌamo Eꞌnaluꞌa Saimoni Pita aganaꞌamoꞌmae.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Eꞌnaluꞌa uno hogoteno nepuꞌamo Saimonifeꞌmo kahauya huno agetenoꞌaeꞌmo, Mesaiya vekamo ago ageꞌnove, huno ha paiꞌniye. Mesaiya vekae agimo aepaꞌamo Kalaisi neꞌmo Gotiꞌa aliꞌyaꞌaleꞌmo lekana paino ateꞌniya vekamae.
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Eꞌnaluꞌa Saimoniꞌmo avalelino Yesutegamo uꞌniye. Yesuꞌa Saimoniꞌmo agetenoꞌaeꞌmo, Saimoniyo, huno, Yoni mafaꞌneꞌamo maiꞌnane. Kagikamo Sifasigae huꞌna katove, huno ha paiꞌniye. Sifasiꞌa ina kava huno Pitaꞌae agimo aepaꞌamo yafane.
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Egaꞌamo Yesuꞌa Galeliya kotegamo visiyafeꞌmo neꞌunoꞌaeꞌmo Filipiꞌmo uno agetenoꞌaeꞌmo, eka nakame hugetaꞌao, huno ha paiꞌniye.
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Filipiꞌa Metasaita taonifiꞌmo Eꞌnaluꞌe Pitaꞌeꞌmo maiꞌnaꞌa taonifiꞌmo maiꞌniye.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Filipiꞌa uno kahauya huno Natanieloꞌmo agetenoꞌaeꞌmo, Moseseꞌa keꞌaepa gemo avoꞌmo kae maleꞌniya Mukufiꞌmo mago vekaeꞌmo ava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌnigeꞌapaeꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani kava huꞌa ava gemo huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnaya vekamo ago ageꞌnove. Agiꞌamo Yesuꞌa Yosefe mafaꞌneꞌamo Nasalasa taonifi vekamo maiꞌnigeꞌna ageꞌnove, huno ha paiꞌnigeno
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Natanieloꞌa Filipifeꞌmo, Nasalasa taonifatiꞌmo magoke alagepa yaꞌmo afaꞌa afole aigifiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo Filipiꞌa, afaꞌa uka ago, huno ha paiꞌniye.
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Yesuꞌa ageyana Natanieloꞌmo agaetegamo neꞌegeno agetenoꞌaeꞌmo, lama ge Isaleli vekamo maiꞌniye. Magoke aigofe geꞌamo ohaneꞌniya vekamae, huno huꞌnigeno
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Natanieloꞌa, haiya kava huka nageꞌnane, huno afi geꞌnigeno Yesuꞌa, nagaemo kageꞌnovana Filipiꞌa kagaefeꞌmo keya aeno ge osuꞌniya afinaꞌmo fiki yosa aepafiꞌmo maiꞌnanageꞌna kageꞌnove, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Tisao, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌneka Isaleli vayaꞌaiteꞌmo yagaika neꞌapatana kini vekaꞌapimo maiꞌnane, huno ha paiꞌniye.
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Yesuꞌa, fiki yosa aepafiꞌmo maiꞌnanageꞌna kageꞌnove, huꞌna kaha paiꞌnovaꞌmofeꞌmo kagesa afika fatago nehapiye. Henagaꞌamo mani kavaꞌmo aeno agaseꞌniya kavaꞌmo afole aisigeka agegane, huno ha paitenoꞌaeꞌmo,
50 Jesus respondeu:
51 alagi lama ge kaha nepauve, kagaemo ageganana kokuꞌnaꞌmo halo aisigeꞌapaeꞌmo Goti enisole vayaꞌamogi Vemo mafaꞌneletiꞌmo uꞌa haiteꞌa emiꞌeteꞌa hisageka apakegane, huno ha paiꞌniye.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.