Marcos 9
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Ebu Iesuꞌa ziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, izidi ꞌada edau radiuꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano vaze nuꞌa ꞌizema rudanogano Badiꞌaꞌa gigiꞌaḡa hina aradu zuhiꞌaziꞌeteꞌe horoniꞌuma.”
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Mada fuꞌo tiba fare enogano Iesuꞌa Petero, Iakobo ebu Ioane zamazadu zeḡe daꞌo maḡa boro itiro. Eꞌea ani iraḡaniꞌa zeḡe zamao nufiro.
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 Dabuaḡaꞌe ꞌurau vazavazahiro. Haba niduꞌa zamaḡano vazeni ꞌahoga zuni vuzuꞌe dehenadu ꞌouge ꞌuranogaꞌe mene idararo.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Ebu zeḡe zamao Elia zu Moseꞌa fureranadu Iesu teite ḡoeriro.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 ꞌOugadu Peteroꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme ꞌahao radiune manoḡa. Emeḡe uḡiduꞌa nugo taruha uḡidu ogoratihi. Tibaꞌe ḡae veize, tibaꞌe Mose veize ebu tibaꞌe Elia veize ogoraꞌuma.”
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Peteroꞌe nagini raꞌetaꞌaꞌe mene ederiro, mazaḡa ze rihau rudaro.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Ebu ḡozeꞌa fureranadu ze ogoziro ebu ḡozeonoꞌo ago ꞌahoganiꞌa ziro, “ꞌAhiꞌe eḡe zamarone Ubude. Za ani ḡoere egohanoꞌi.”
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Ḡarihe fase zeꞌa ehamu vaḡirotene, vazeni ꞌahoga mene horoniro, rehano Iesu daꞌo horoniro.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Ze maḡanonoꞌo ovairoteꞌea, Iesuꞌa riḡa ziro, “Zaꞌa horonataꞌaꞌe vazeni ꞌahoga ago noꞌi, onamo Vaze Ubuganiꞌa rune azaḡa boꞌaḡano bare ḡabodiꞌuma.”
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 ꞌOugadu ze nagini horoniroteꞌe zeḡe daꞌo zamariro, rehano runeonoꞌo ḡabodiꞌuma rae reiroteꞌe ḡoeꞌa huga moneo ḡadimutitiro.
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Ane tahiꞌatahiꞌaꞌa Iesu ḡadiniro, “Nougadu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, ꞌEliaꞌe ibite ariꞌuma,' rae raꞌohe?”
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 Iesuꞌa naenaeziro, “Hube hune Eliaꞌa ibite aradu ḡau niduꞌa ruhibiꞌuma. Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro, 'Vaze Ubugaꞌe aduga boro hidiꞌuma ebu vazeꞌa ani hezahohaꞌuma.' Aꞌe nougadu mirihiro?
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 Eḡeꞌa ziꞌohe, Elia ꞌai amahi ariro. Rehano vazeꞌa ani mene ederadu Buka Zaḡoḡano ane moneo mirihiroteꞌe teige, ani mazao zeḡe ura haḡaiḡa haḡairo.”
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Iesu zu ane tahiꞌa uḡiduꞌa ane tahiꞌa ꞌahogaꞌahoga vaḡe ovairotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu tahiꞌatahiꞌa edau ḡeḡezeꞌeteꞌe, zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa zeḡe teite taꞌirotiteꞌeteꞌe horoziro.
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 Vaze niduꞌa Iesu horonadu ḡihau zaguzagaro, ebu ani uꞌa dure onamadu ani mazao, “Manoḡahe?” rae unihiro.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ḡadiziro, “Zaꞌe zeḡe teite nagini moneo taꞌirotiteꞌohe?”
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa naenaeniro, “Ihore vazeḡa, e eḡe ubude ḡae vaḡe tutune areha. Aniꞌe vine sauꞌaniꞌa agatohanadu ḡoerogaꞌe mene idaḡa.
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 Vine sauꞌaniꞌa noumao ani agatohauꞌetene, ani rahao mae feuneꞌohe. ꞌOugadu ani hebeꞌano busureꞌohe, ḡonoga atiteꞌohe ebu ahiꞌaniꞌa taiduꞌohe. E ḡae tahiꞌatahiꞌa mazao vine sauꞌa hegone bunoga veize umizeha, rehano ze mene idaraneha.”
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Iesuꞌa naenaeziro, “Zaꞌe mene fieꞌeteꞌe azaḡa! E zae teite noꞌe faḡa radiꞌuma? E zae mazao noꞌe faḡa zamahe obone tiꞌuma? Tahiꞌa komeꞌa eꞌe eḡe vaḡe tutune aroꞌi.”
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Eꞌanoꞌo ze ani tutune ariro. Vine sauꞌaniꞌa Iesu horonirotene, zogone tahiꞌa komeꞌa aꞌe mae ketoketonadu aniꞌe rahao higau bauriro ebu hebeꞌano busureꞌenaꞌa, kiure ragaviro.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Ebu Iesuꞌa tahiꞌa komeꞌa moga ḡadiniro, “Ani noꞌe madaḡanonoꞌo ugi ꞌahi meiro?” Moganiꞌa naenaeniro, “Ani komeꞌa madaḡanonoꞌo meiro.
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 Vine sauꞌaniꞌa ḡae ḡehaḡa ani manoga veize ire rogao ga vuo ani mae feuniro. Rehano ḡaeꞌa ḡauni ꞌahoga haḡaogaꞌe idaḡa roꞌidene, emeḡe vetuḡafoꞌi zu danafoꞌi.”
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 Iesuꞌa niro, “'Idaḡa roꞌidene,' rae ago roꞌi. Iniu fieꞌeteꞌe azaḡaꞌe ḡau niduꞌa haḡaogaꞌe idaḡa.”
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Tahiꞌa komeꞌa moganiꞌa zogone agoḡa boro hina ḡihau niro, “E fieꞌohe. Eḡeꞌa fieꞌetaꞌaꞌe zoreḡa ꞌahine, eḡe danahoꞌi!”
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa dure areꞌeteꞌe horozirotene, vine sauꞌa roniro, “Vaze mae teḡa kuru zu mumutafa azaḡano sausauzeꞌeteꞌe viga, eḡeꞌa riḡa ḡaꞌohe, ani mazaonoꞌo buanoꞌi ebu ani mazao ago bare diuḡoꞌi.”
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 ꞌOugirotene, vine sauꞌaniꞌa ḡihau ḡaniḡanaro ebu tahiꞌa komeꞌa mae ketoketonadu buau vaḡiniro. Tahiꞌa aꞌe rune vazeḡa teigiro ꞌahine, zeḡeꞌa, “Ani rudaneha,” rae reiro.
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 Rehano Iesuꞌa ꞌevoꞌano ani obonadu abine ḡihinirotene, ani edau iḡuniro.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Iesuꞌa ne ꞌahoga diuḡirotene, ane tahiꞌatahiꞌaꞌa sifu ḡadiniro, “Emeꞌa nougadu vine sauꞌa hegone bunoga mene idaraneha?”
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 Iesuꞌa naenaeziro, “ꞌAhiguḡa vine sauꞌaꞌe kuruhina daꞌo mae buzeꞌohe.”
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 Ze eꞌe habaꞌa modadu Galilea habaꞌa vitau onamiro. Iesuꞌe vazeni ꞌahoganiꞌa ze noumao radiuꞌetaꞌaꞌe ederoga mene uratiro,
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 mazaḡa aniꞌe ane tahiꞌatahiꞌa ihozinu. Aniꞌa ꞌahige rae ziro, “Vaze Ubugaꞌe agireḡa ꞌevoreo riꞌiniꞌuma. Ze ani maꞌuma ebu mada uḡidu enogano aniꞌa bare ḡabodiꞌuma.”
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Rehano Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe ane ḡoere huga mene ederiro ebu eꞌe moneo bare ḡadimanoga zuni riharo.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Ze Kaperanauma neḡa onamiro. Iesuꞌa neo radirotene, ane tahiꞌatahiꞌa ḡadiziro, “Za ibio nagi moneo roteteha?”
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Rehano ze sifu radiro, mazaḡa ze ibio iniuꞌe ḡihiꞌa hune moneo rotetiro.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Iesuꞌa ehoriroteꞌe enogano ane tahiꞌa gaubanana aheu fare huzadu ziro, “Iniuꞌe vaze ibiꞌa reihi reine, aniꞌe vaze ḡonaga rae radu vaze niduꞌa tuḡure vazeḡano reꞌuma.”
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Aniꞌa tahiꞌa komeꞌa ꞌahoga zamahanadu zeḡe boꞌaḡano ohoniro ebu ane ꞌevore hina ohanadu ziro,
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 “Iniuꞌa eḡe niḡano tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine, aniꞌe eḡe daꞌo mene mae ḡihiheꞌohe, rehano eḡe tuḡuhiroteꞌe Badiꞌaḡa mae ḡihineꞌohe.”
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 Ioaneꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme vaze ꞌahoganiꞌa ḡae niḡano vine sauꞌasauꞌa hegoze buziroteꞌe horoniro. ꞌOugadu emeḡeꞌa ani garariro, mazaḡa aniꞌe mene emeḡe none vazeḡa.”
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Iesuꞌa niro, “Ani ago gararoꞌi. Iniuꞌa eḡe niḡano haḡai gigiꞌa haḡairoteꞌe ḡarugano eḡe rae sausauheꞌeteꞌe vazeḡaꞌe oꞌoꞌa.
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 Eme mene agirofiꞌeteꞌe vazeḡaꞌe emeḡe none vazeḡa.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, iniuꞌa zaꞌe Keriso mone azaḡa radu vu bioḡa tiba ziniꞌeteꞌe vazeḡaꞌe aniꞌa meiteꞌe naeḡa mene hune dauniꞌuma.”
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 “Ebu eḡe mazao fieꞌeteꞌe azaḡa komeꞌakomeꞌa ꞌahiguḡa boꞌaḡano tiba zuni haḡai sauꞌano tutune veꞌoneꞌeteꞌe vazeḡaꞌe hadi horeḡa ane ꞌunuo autadu davarao mae feunineꞌe ufeta manoḡa.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 ꞌEvoreḡo naeḡaniꞌa haḡai sauꞌano tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi. ꞌEvo'o tiba hina ḡabone tuḡutuḡu hidogaꞌe ufeta manoḡa. Aꞌe ꞌevoreḡo aheu hina ire roga mene hauḡeꞌeteꞌe zamaḡano mae feuꞌoga vitineꞌohe.
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 — ausente —
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 Odaḡo naeḡaniꞌa haḡai sauꞌano tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi. Odaḡo tiba hina ḡabone tuḡutuḡu hidogaꞌe ufeta manoḡa. Aꞌe odaḡo aheu hina ire roga radiu tuḡutuḡu zamaḡano mae feuꞌoga vitineꞌohe.
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 — ausente —
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 Ubumaḡo naeḡaniꞌa haḡai sauꞌano tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, ḡude modoꞌi. Ubumaḡo tiba hina Badiꞌaꞌa zihiꞌaziꞌeteꞌe habaꞌa diuḡogaꞌe ufeta manoḡa. Aꞌe ubumaḡo aheu hina ire roga radiu tuḡutuḡu zamaḡano mae feuꞌoga vitineꞌohe.
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 Ire rogao radiu tuḡutuḡeꞌeteꞌe idiḡa ḡehaḡaniꞌa ahirize aꞌuma ebu ire rogaꞌe mene hune vidaꞌuma.
48 nati’imaim
49 Dibuꞌo rana dama teadu deheneꞌeteꞌe teige, vaze niduꞌaꞌe ire roga hina deheziꞌuma.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 Damaꞌe manoḡa, rehano iniganiꞌa hauḡine, nougenouge bare inidaꞌuma? Zae boꞌaḡano dama teadu unihotitoꞌi.”
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.