Marcos 14

Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mada aheu enoganoꞌe Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ebu Isiti Oꞌoꞌa ꞌUvahu Odoga Muiḡa meꞌuma rae reirotene, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu soꞌonadu obone teadu manoga veize ibiḡa ḡoꞌane vaḡiro.
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Rehano ze zeḡeꞌa bare ꞌahige rae reiro, “Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa madaḡanoꞌe mene idaḡa. ꞌOugine, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa utitofiꞌuma.”
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Iesuꞌe Betania neḡano ibite referaꞌa meiroteꞌe vazeḡa Simona neo ogau radiro. Eꞌe madaḡano roḡae ꞌahoganiꞌa dehoro huga hohoḡa manoḡa naeḡa boro, niḡa Nadoꞌe bioḡa komeꞌa manohuga iriꞌavonadu mae ariro. Ebu bioḡa komeꞌa eꞌe varadadu Iesu vadinio dehoro hohoḡa beuꞌiro.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Rehano eꞌea vaze nuꞌe zeḡeꞌa bare maḡune ḡadimutitiro, “Nougadu dehoro hohoḡa ꞌadi mode hauḡeha?
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Aꞌe seronifone, muri tiba gau hadiḡavitinifo ebu eꞌe hadiḡaꞌe zahara azaḡa zinifo.” ꞌOugadu ze roḡae eꞌe roniro.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Rehano Iesuꞌa ziro, “Roḡae ꞌahi ago gararoꞌi. Za nougadu ani aduga hauꞌohe? Aniꞌe eḡe mazao manoḡa hune haḡaeha.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Zahara azaḡaꞌe iḡaiḡa zae teite radiꞌuma radu zaeꞌa urateꞌeteꞌe madaḡa niduꞌa ze danazogaꞌe idaḡa. Rehano eꞌe iḡaiḡa zae teite mene radiꞌuma.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Aniꞌe aneꞌa nagini haḡaoga idaḡa raꞌeteꞌe haḡaiḡa haḡaeha. Eḡeꞌa rudanadu guriteꞌe madaḡa ibite ruhiboga veize dehoro hohoḡa eḡe ahiri rana beuꞌeha.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, raha niduꞌa zamaḡano noꞌe habaꞌano hari manoḡa haramine, aniꞌa haḡateꞌe haḡaiḡa ꞌahi meꞌodadu ani zamariꞌuma.”
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fare boꞌaḡano tahiꞌa ꞌahoga, Isakariota vazeḡa Iudaꞌa dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa ꞌevoreo Iesu riꞌinoga veize zeḡe vaḡe onamiro.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Zeꞌe Iuda ḡoere egadu matuꞌe rudaro ebu hadi silivaḡa nu haꞌuma rae ḡoere tiro. ꞌOugadu Iudaꞌa Iesu zeḡe ꞌevoreo riꞌinoga veize mada manoḡa ꞌahoga vaḡiro.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Isiti Oꞌoꞌa ꞌUvahuḡa Odoga Muiḡa zamaḡano mada ibiꞌaꞌe Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa. Eꞌe madaḡano dibuꞌo mamoeḡa ubuga maro. Eꞌe madaḡa meirotene, Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ḡadiniro, “Ḡa urao eme nouma Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ogomuḡa ruhibe tiꞌuma?”
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Iesuꞌa ane tahiꞌa aheu tuḡuzeꞌenaꞌa, ziro, “Ne boro diuḡine, ohoze ꞌahoganiꞌa vu ḡoḡoreḡa odohe onameꞌeteꞌe horoniꞌuma. Ebu ani hegotadu aneꞌa diuḡeꞌeteꞌe neḡa diuḡoꞌi.
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 Diuḡadu ne eꞌe vazeḡa noꞌi, 'Ihore vazeḡaniꞌa ꞌahige raꞌohe: E eḡe tahiꞌatahiꞌa teite Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ogomuḡa atihi. Iꞌudo azaḡa veize ruhibiroteꞌe habaꞌaꞌe noumao?'
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 ꞌOugine, aniꞌa ne hitagano bazuni neḡa boro ꞌahoga ihoziꞌuma zu zaꞌe ehoro habaꞌa ruhibe teateꞌe horoniꞌuma. Eꞌea ogomufe ruhibe toꞌi.”
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Iesu tahiꞌa aheuꞌa iḡunadu ne boro diuḡiro ebu Iesuꞌa ziroteꞌe idunane niduꞌa horoniro. ꞌOugadu ze Iḡine Modiroteꞌe muiḡa ruhibe tiro.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Ḡoravararotene, Iesuꞌa ane tahiꞌa gaubanana aheu fare teite feuri ariro.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Ze ogomu fataḡa babaḡano ehoradu ogauꞌeteꞌea, Iesuꞌa ziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, zae boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa eḡe revoniꞌuma. Aniꞌe eḡe teite ogauꞌeteꞌe vazeḡa.”
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Ze zamazeꞌa adudanadu zeḡe tibatibaniꞌa Iesu ḡadiniro, “Eꞌe mene, ineo?”
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Iesuꞌa naenaeziro, “Aniꞌe zae, gaubanana aheu fare boꞌaḡano ꞌahoga. Eḡe teite siuva zamaḡano idaḡa ꞌuvahu odoga tare auꞌeteꞌe vazeḡa.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Vaze Ubuga moneo Buka Zaḡoḡano mirihiroteꞌe idunaḡano Vaze Ubuganiꞌa rudaꞌuma. Rehano ani revohatiteꞌe vazeḡaꞌe aduga boro hidiꞌuma. Aniꞌe mene furerafone, ufeta manoḡa reifo.”
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Ze ogauꞌeteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa ꞌuvahu odoga madu kuraro, ebu vahegadu ane tahiꞌatahiꞌa ziniro. Ebu aniꞌa ziro, “ꞌAdi madu anoꞌi. ꞌAdiꞌe eḡe ahiri.”
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Ebu hena ani vaini vuḡa bioḡa madu kuraro, ebu zenadu zeḡe niduꞌa eꞌe gagiro.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Ebu Iesuꞌa ziro, “ꞌAhiꞌe eḡeꞌa vaze ḡehaḡa veize beꞌuneꞌeteꞌe ruhe hina ohoneꞌeteꞌe ḡoitore ḡoeꞌa.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, eꞌe vaini vuḡa mene bare gagiꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe madaḡano vaini vuḡa iziga gagiꞌuma.”
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Ebu ze bada ꞌahoga mae hauḡadu Olivi Maḡa onamiro.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Iesuꞌa ziro, “Zae niduꞌa muhihe feraꞌuma. Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro,
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Rehano eḡeꞌa runeonoꞌo bare ḡaboditeꞌe enogano zae zamao Galilea habaꞌa ibite onamiꞌuma.”
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Peteroꞌa Iesu niro, “Vaze niduꞌa ḡae uꞌano ferau muhiꞌiꞌuma rehano, eꞌe mene hune ferau muhiꞌiꞌuma!”
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Iesuꞌa niro, “Eḡeꞌa hube hune ḡaꞌohe, izidi ohere kokorokuꞌa ꞌizema ḡae aheu uganogano ḡaeꞌa ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.”
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Rehano Peteroꞌa ḡihau niro, “E mene oꞌoꞌiꞌuma. Ḡae teite rudaune zuni idaḡa!” Ebu ane tahiꞌa niduꞌa zuni ꞌouge reiro.
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Ebu zeḡe niduꞌa haba ꞌahoga niḡa Getesemane onamadu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, “E kurauꞌeteꞌea, zaꞌe ꞌaha ehore radoꞌi.”
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Ebu aniꞌe Petero, Iakobo zu Ioane tutuze onamiro. Ani zamaḡa ḡadahe ariro zu adudaro.
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 ꞌOugadu aniꞌa ziro, “Zamahe are rudauꞌohe. Zaꞌe ꞌadao radadu evate radoꞌi.”
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Ani tahiḡa faḡa onamiro ebu rahao ḡuḡuradu kuraro, “Ḡa idaḡa roꞌidene, eḡe mazaonoꞌo mada aduga ꞌahi mae vaḡinoꞌi.”
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 Aniꞌa uminiro, “Mama,eḡe Mama, ḡaꞌe ḡau niduꞌa haḡaogaꞌe edeḡa. Eḡe mazaonoꞌo bio aduga ꞌahi mae vaḡinoꞌi. Rehano eḡe mene urao, ḡae urao daꞌo haḡaoꞌi.”
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Ebu aniꞌa ane tahiꞌatahiꞌa vaḡe bare onamirotene, ze bazeꞌeteꞌe horoziro. Ebu aniꞌa Petero niro, “Simona, ḡa bazeꞌehe? Ḡa mada tahiḡa zuni evate radogaꞌe mene idaḡahe?
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Sataniꞌa tuhuzadu zaeꞌa mene uitifine, tohutohoꞌi zu kuranoꞌi. Zamazeꞌe urateꞌohe, rehano ahirizeꞌe taoḡa.”
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Ebu ani bare onamadu ibite kuraroteꞌe teige kuraro.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Aniꞌa bare arirotene, ze bazeꞌeteꞌe bare horoziro, mazaḡa ubumazeꞌa ufeta anoziro. Zeꞌe ani mazao nagini reiteꞌe mene ederiro.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Iesuꞌa ḡae uḡiduḡano bare aradu ziro, “Za ꞌize bazeꞌehe zu ahirize ohoneꞌehe? Eꞌe daꞌo! Madaḡa ꞌai maha. Ḡianoꞌi, Vaze Ubugaꞌe haḡai sauꞌa azaḡa ꞌevoreo riꞌiniꞌuma.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Iḡunoꞌi, eme onamihi! Ḡianoꞌi, eḡe revoniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌai feureha.”
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Iesuꞌa ꞌize ḡoereꞌeteꞌea, Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fare boꞌaḡano ꞌahoga Iudaꞌa feuriro. Dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu vaze boroboroꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡa ḡuḡuvaḡaniꞌa benisi zu somori boro madu Iuda teite ariro.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Ebu Iesu revohauꞌeteꞌe vazeḡaꞌe aneꞌa nougenouge haḡaiteꞌe moneo ibite ihoziro, “Eḡeꞌa furaꞌiniteꞌe vazeḡaꞌe Iesu. Ani obone teadu zamahu onamoꞌi.”
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Ebu aniꞌa zogone Iesu vaḡe onamadu niro, “Ihore vazeḡa!” Ebu aniꞌa furaꞌiniro.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Ebu ze ꞌevoreze hina Iesu obone tiro.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Eꞌe madaḡano Iesu uhiḡano edau radiroteꞌe azaḡa boꞌaḡano ꞌahoganiꞌa benisiḡa ahase bunadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa tuḡure vazeḡa udirotene, teḡaḡa variꞌe butiro.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Iesuꞌa ziro, “Zaꞌe ḡonore vazeḡa obone tiꞌeteꞌe teige, benisi ebu somori boro madu eḡe obohe touga veize arahe?
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Mada niduꞌa eꞌe zae teite kuru neḡa habaꞌano ihore radiunu. Eꞌe madaḡano zaꞌe mene obohe tiro. Rehano Buka Zaḡoḡano mirihiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudafine, ꞌahiguḡaniꞌa fureraneha.”
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 ꞌOugirotene, ane tahiꞌa niduꞌaꞌe Iesu muhine feraro.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Tahiꞌa iziga ꞌahogaꞌe ahiꞌa isoḡa rana dabua rafaḡa vidanadu Iesu hegotiro. Rehano Iesu obone tirotene,
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 ani dabuaḡa mae modadu ani firina feraro.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Zeꞌa Iesu obone teadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa vaḡe tutune onamiro. Ebu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, vaze boroboro zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa tiburu nuꞌoraro.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 U Peteroꞌe faḡanonoꞌo Iesu hegotadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa ne habaꞌano feuriro. Ebu eꞌe neḡa ḡianeꞌeteꞌe azaḡa teite ehoradu aneꞌa bare ire roga idiro.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Iuda azaḡa nuꞌonuꞌo boro auḡeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu manoga veize ani moneo ḡuriro ḡoeꞌa nunu vaḡiro, rehano ze mene horoniro.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Vaze ḡehaḡaniꞌa Iesu mazao ḡuriro ḡoeꞌa nunu rae fureniro, rehano zeḡe ḡoereꞌe mene tiba reiro.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Ebu vaze nuꞌa edau iḡunadu ani mazao ḡuriro ḡoeꞌa rae fureniro,
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 “Eme aniꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa igiro. Aniꞌa raenaꞌa, 'Eꞌe vazeꞌa ꞌevoreze hina ogoraroteꞌe kuruḡa neḡa ꞌahi fahiꞌuma, ebu vaze ꞌevore hina mene haḡairoteꞌe kuruḡa neḡa mada uḡiduḡa zamaḡano bare ogoraꞌuma,' rae reiro.”
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Rehano zeḡe ḡoereꞌe mene idaḡa reiro.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 ꞌOuge reirotene, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa zeḡe zamao edau iḡunadu Iesu ḡadiniro, “Zeꞌa ḡaꞌe veꞌoḡa rae fureneꞌohe. Ḡa zeḡe ḡoere mene naenaeniꞌumahe?”
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Rehano Iesuꞌe sifu radiro ebu mene naenaeniro. Dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa bare ḡadiniro, “Ḡaꞌe Keriso, Ḡihiꞌa Hune Badiꞌaḡa Ubugahe?”
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Iesuꞌa niro, “Oꞌe, eꞌe Keriso. Zaꞌe Vaze Ubuganiꞌa Gigiꞌa Boro Badiꞌaḡa edaꞌe moneo ehoradu zuhiꞌaziꞌeteꞌe zu adureo ḡoze hina areꞌeteꞌe horoniꞌuma.”
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 ꞌOugadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa ane dabua zigiro ebu ḡadiziro, “Emeꞌa aniꞌe veꞌoḡa rae raꞌeteꞌe vazeḡa bare vaḡiꞌumahe?
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Izidi aniꞌa Badiꞌa rae sausaunateꞌe zae niduꞌa egeha. Za nouge rae zamareꞌohe?” Zeḡe niduꞌa naenaeniro, “Aniꞌe veꞌoḡa radu runeo tuḡuniꞌuma.”
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Ebu vaze nuꞌa ani rana soꞌabide vaniro, ebu ani ubuma ꞌuadu ꞌevoreze hina faꞌoneꞌenaꞌa niro, “Peroveta Vazeḡa, efoꞌi. Iniuꞌa faꞌoꞌeha?” Ebu kota neḡa ḡiane radiuꞌeteꞌe uti azaḡaniꞌa ani zamahanadu bouniro.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Peteroꞌa kota neḡa habaꞌa ꞌuꞌuḡano radiuꞌeteꞌea, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa tuḡure roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa ariro.
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 Aniꞌe Peteroꞌa ire roga genaḡano ideꞌeteꞌe horonirotene, Petero ḡiane runeꞌenaꞌa niro, “Ḡa zuni Nazareta vazeḡa Iesu teite radiudo.”
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Rehano Peteroꞌa oꞌonadu niro, “E ḡaeꞌa nagini raꞌetaꞌaꞌe mene edereꞌohe zu mene zamare huneꞌohe.” Ebu Peteroꞌe ḡabiri ibihetaḡano buau onamiro.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Tuḡure roḡaeḡaniꞌa Petero eꞌea horonirotene, edau varahiroteꞌe azaḡa bare ziro, “Vaze ꞌahiꞌe Iesu duḡuru boꞌaḡano ꞌahoga.”
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Rehano Peteroꞌa bare oꞌoniro. Mada tahiḡa ḡarugano ani uhiḡano edau radiuꞌeteꞌe azaḡaniꞌa niro, “Hube hune ḡa Iesu hegoteꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano ꞌahoga, mazaḡa ḡae zuni Galilea vazeḡa.”
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Ebu ani ḡoere rinede teadu ziro, “E ḡuririne, aduga hidiꞌuma. E zaeꞌa raꞌeteꞌe vazeḡa aꞌe aḡuꞌa!”
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Aniꞌa ꞌouge reirotene, kokorokuꞌa ḡae aheuḡa ugaro. ꞌOugadu Peteroꞌe Iesuꞌa ani niroteꞌe ḡoeꞌa zamariro, “Kokorokuꞌa ḡae aheu ꞌizema uganogano, ḡaꞌe ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.” Ebu ani rahao ḡuḡuradu niaro.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.