Lucas 8
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Eꞌe enogano Iesuꞌe haba nunu zu ne nunu ragave onamadu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo hari manoḡa haramiro, ebu tahiꞌaḡa gaubanana aheu fare zuni ani ḡatiniro.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 Ebu vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe zu ugi nunuꞌa meiroteꞌe roḡaeḡa nuꞌe ugize manoradu Iesu ḡatiniro. Zeḡe boꞌaḡano Magadala roḡaeḡa Mariaꞌe ibite vine sauꞌa fuꞌo aheu fareꞌa ani mazaonoꞌo buaroteꞌe roḡaeḡa.
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 Ebu Kuza inuga, niḡa Ioana zuni Iesu ḡatiniro. Kuzaꞌe kini Heroda ne taufeꞌeteꞌe vazeḡa. Ebu roḡae ꞌahoga, niḡa Susana zu roḡae nunuꞌa Iesu ḡatiniro. Zeḡeꞌa ḡauze hina Iesu ebu ane tahiꞌatahiꞌa danaziro.
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa nuꞌoraro, ebu ne nunuonoꞌo vaze ḡehaḡaniꞌa Iesu vaḡe ariro. ꞌOugadu Iesuꞌa hari ꞌahoga idane ziro,
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 “Hihi vazeḡa ꞌahoganiꞌa mebaḡano ezone ḡora onamiro. Ani ezone feune ḡorarotene, nuꞌe ibio rururaro. ꞌOugadu vazeꞌa eꞌe ezoneḡa rana edau oname onairo, zu nini'a au hauḡiro.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Ezone nuꞌe hadi habaꞌano rururaro. Eꞌe ezoneḡaꞌe ḡuhuriro, rehano roraro, mazaḡa rahaꞌe mene abuꞌa.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Ezone nuꞌe ve renogano rururaro. Ebu ezone eꞌe zu ve renogaꞌe tibano ḡuhure bororanadu ve renoganiꞌa ezone ḡuhuḡa simariniro.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 U ezone nuꞌe raha manoḡano rururanadu faine ḡuhure bororaro, ebu hugaꞌe ḡae 100 hudaro.” Iesuꞌa ḡoere hauḡirotene, ḡihau ziro, “Teḡaḡeta vazeḡaꞌe faine egadu huga ederoꞌi.”
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa hari idaidaḡa huga ḡadiniro.
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 Ebu Iesuꞌa naenaeziro, “Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo ꞌuꞌuru tirotaꞌaꞌe zae mazao fureniro, rehano vaze nunu mazaoꞌe hari idaidaḡa hina ḡoreziro. ꞌOugadu ze ḡoere huga aḡuꞌa. Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae reiro,
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 “Eḡeꞌa ezone feune ḡorauꞌeteꞌe hariḡa idaidaḡa huga ihoziꞌuma. Ezoneꞌe Badiꞌa ḡoere.
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 Vaze nuꞌe ibio rururaroteꞌe ezoga heuḡa. Zeꞌe Badiꞌa ḡoere igiꞌe rehano, Sataniꞌa aradu zeḡe zama mazaonoꞌo Badiꞌa ḡoere mae vaḡineꞌe ꞌahine, Badiꞌa ḡoere mene mae ḡihinadu ḡabone mene hideꞌohe.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 Vaze nuꞌe hadi habaꞌano rururaroteꞌe ezoga heuḡa. Zeꞌe Badiꞌa ḡoere igiꞌetene matuꞌeꞌenaꞌa, mae ḡihineꞌohe. Rehano zeꞌa fieꞌetaꞌaꞌe taiga oꞌoꞌa radu mada tahiḡa daꞌo fieꞌohe. Ebu Sataniꞌa tuhuze nuriꞌetene uiteꞌohe.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Vaze nuꞌe ve renogano rururaroteꞌe ezoga heuḡa. Zeꞌe Badiꞌa ḡoere igiꞌe rehano, ḡaboneze zamaḡano zamaze aduga borofeꞌohe, haba toheḡa ufeta zamareꞌohe zu haba ḡauḡa manomano hina ufeta matuꞌeꞌohe. Eꞌanoꞌo zeꞌe mene iniꞌohe.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Vaze nuꞌe raha manoḡano rururaroteꞌe ezoga heuḡa. Ze zamaze manoḡa zu duduḡa hina Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. Eꞌanoꞌo zeꞌe aduga hideꞌetene, ḡoere eꞌe oboneꞌenaꞌa zu zamaze obone giganeꞌenaꞌa, hudauꞌohe.”
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 “Vaze ꞌahoganiꞌa ihure hofadu siuva hina mene ogone tiꞌe ga vazuni fataḡa ꞌuꞌuḡano mene tiꞌohe. Rehano ne diuḡeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa agaḡa horonoga veize ihure odaḡa rana tiꞌohe.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Ihureꞌa ḡau niduꞌa aganeꞌeteꞌe teige, ꞌuꞌuru radiroteꞌe ḡauḡa niduꞌa fureraꞌuma, ebu ogone ḡahiniroteꞌe ḡauḡa zuni ederiꞌuma zu horoniꞌuma.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 Eꞌano'o zaeꞌa igiꞌeteꞌe ḡoeꞌa faine zamaroꞌi. Faifaine zamare igiꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌaꞌa edeḡa ufeta boro ziniꞌuma. U mene faine zamare igiꞌeteꞌe azaḡaꞌe zeḡeꞌa tahiḡa edeḡa rae zamareꞌeteꞌe zuni mae vaḡiniꞌuma.”
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Eꞌe enogano Iesu viꞌa ebu negoḡa duḡuruꞌa ani vaḡe onamiro, rehano vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahine ani uhiḡa onamoga mene idararo.
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa Iesu niro, “Viꞌu zu negoḡo duḡuruꞌa ḡiaꞌihi radu ne enogano edau radiuꞌohe.”
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 Iesuꞌa naenaeziro, “Badiꞌa ḡoere egadu ꞌouge haḡaeꞌeteꞌe azaḡaꞌe eḡe nanu zu eḡe nego.”
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Mada ꞌahogano Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa teite ḡasio tiradu ziro, “Eme duꞌura moneafa fare onamihi.” Ebu ze fare onamiro.
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 Ze ḡasio fare onameꞌeteꞌe zamaḡano Iesuꞌe baziro. Ebu zavara boroꞌa feuradu vuꞌa ḡasi kafere diuḡiro zu foꞌariro. Eꞌanoꞌo zeꞌe nariga ꞌomatiro.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 ꞌOugirotene, Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ane vaḡe onamadu evaniro, “Ihore vazeḡa! Ihore vazeḡa! Eme izidi hunuhuneꞌohe!” Ebu Iesuꞌa evatadu zavara zu saꞌu riḡa roziro. ꞌOugirotene, zavara zu saꞌuꞌa hauḡiro zu niduꞌa roḡeraro.
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Ebu Iesuꞌa ziro, “Za eḡe mazao mene fieꞌehe?” Ebu zeḡe niduꞌa rihauꞌenaꞌa zu zaguzagauꞌenaꞌa, ḡadimutitiro, “ꞌAhiꞌe iniu? Aniꞌa zavara zu saꞌu riḡa ḡorezeꞌetene, ane ḡoere egohauꞌohe!”
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Ebu Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa Galilea duꞌuraḡa moneafa ruhau faradu Gerasa azaḡa habao hebetiro.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 Iesuꞌa ḡasionoꞌo buarotene, eꞌe habaꞌano vine sauꞌaḡeta vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu hidiro. Aniꞌe mada faḡa firina zu neḡano mene radiunu, rehano idu habaꞌano radiunu.
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 Ani Iesu horonirotene, ani zamao higau bauradu ḡihau ḡaniḡanaro, “Iesu, Ḡihiꞌa Hune Badiꞌaḡa Ubuga! Ḡaꞌe eḡe mazao nagini urateꞌohe? E umiꞌeꞌohe, aduga ago enoꞌi!”
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 Aniꞌa ꞌouge reirotaꞌaꞌe mazaḡa Iesuꞌa vine sauꞌa riḡa ḡoreniro, “Ani mazaonoꞌo buanoꞌi!” Vine sauꞌaniꞌa ḡae ḡehaḡa ani ragano reiroteꞌe uꞌano, haba eꞌe azaḡaniꞌa auri adiriḡa riḡa hina ꞌevoꞌa zu odaḡa batune teadu ḡiane radiudo. Rehano aniꞌa miniḡa riꞌi ḡuzuhadu vine sauꞌaniꞌa tuḡune haba bohaꞌa onamido.
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 Ebu Iesuꞌa ḡadiniro, “Ḡa niḡo iniu?” Aniꞌa naenaeniro, “E niꞌe Legioni,”mazaḡa vine sauꞌa ḡehaḡaniꞌa ani ragano radiunu.
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 Ebu vine sauꞌasauꞌaniꞌa Iesu uminiro, “Eme hoꞌone ḡonaga oꞌoꞌanoago tuḡufoꞌi!”
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 Eꞌe madaḡano aba ḡuḡuvaḡaꞌe maḡa komeꞌano ogaunu. Eꞌanoꞌo vine sauꞌasauꞌaniꞌa Iesu uminiro, “Eme aba ḡuḡuvaḡa mazao diuḡoga tuḡufoꞌi.” Iesuꞌa naenaeziro, “Idaḡa, buanadu onamoꞌi.”
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Ebu vine sauꞌasauꞌa ꞌai vaze eꞌe mazaonoꞌo buanadu aba ḡuḡuvaḡa mazao diuḡe ḡouriro. Ebu aba ḡuḡuvaḡaniꞌa maḡa komeꞌa gagaḡanonoꞌo dure ovoradu duꞌurao hunuhune rudaro.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Aba taufeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa naginiꞌa fureraroteꞌe horonirotene, ferau manahadu ne boro zu ne komeꞌa azaḡa meꞌodoziniro.
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 Ebu vaze ḡehaḡaꞌe naginiꞌa fureraroteꞌe ḡianoga veize Iesu vaḡe onamiro. Ze onamirotene, vine sauꞌanonoꞌo manoriroteꞌe vazeḡaniꞌa dabua vidanadu zamarone manoḡano Iesu oda babaḡano ehoreꞌeteꞌe horoniro. Eꞌanoꞌo ze rihau ḡouriro.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Ebu naginiꞌa fureraroteꞌe niduꞌa horoniroteꞌe azaḡaniꞌa haba nunuonoꞌo ariroteꞌe azaḡa mazao vine sauꞌaḡeta vazeḡaꞌe nougenouge manoriroteꞌe meꞌodoziniro.
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 ꞌOugadu Gerasa habaꞌa azaḡa niduꞌaꞌe rihau rudanadu Iesuꞌa eꞌe habaꞌanonoꞌo vaḡinoga uminiro. Eꞌanoꞌo Iesuꞌe ḡasio tiradu bare duꞌura moneafa fare onamiro.
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 Vine sauꞌanonoꞌo manoriroteꞌe vazeḡaꞌe Iesu teite onamoga veize uminiro. Rehano Iesuꞌa ani tuḡuneꞌenaꞌa, niro,
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 “Ḡa bare neḡo onamoꞌi, ebu Badiꞌaꞌa ḡae mazao manoḡa borofe haḡateꞌe ne azaḡa ihozoꞌi.” Eꞌanoꞌo ani bare onamadu ne niduꞌa ragaveꞌenaꞌa, Iesuꞌa ani mazao manoḡa borofe haḡairoteꞌe hariḡa niduꞌa meꞌodoziniro.
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Iesuꞌa barirotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani mae zouniro, mazaḡa zeḡe niduꞌa ani guhine radiro.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 Eꞌe madaḡano vaze ꞌahoga, niḡa Iairoꞌa ariro. Aniꞌe nu'onu'o neḡa vazeḡa ḡihiꞌaḡa ꞌahoga. Aniꞌa Iesu oda babaḡano ḡuḡuradu uminiro, “Eḡe teite nehe onamihi!”
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 Mazaḡa aboḡa tibuhugaꞌe uginadu nariga rudaro. Ani muriꞌe gaubanana aheu fare. Ebu Iesuꞌa Iairo teite ane ne onameꞌeteꞌe zamaḡano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa naenaenoꞌo bibine varahe onamiro.
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Vaze ḡehaḡa boꞌaḡano roḡae ꞌahogaꞌe roḡae ugiꞌa madu muri gaubanana aheu fare adugano radiunu. Rehano gohe vazeḡa ꞌahoga zuni fainoga mene idararo.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Aniꞌa Iesu ḡaruna aradu dabuaḡa ꞌariḡa tahiḡa oboniro. ꞌOugirotene, ugiḡaniꞌa zogone hauḡiro.
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 Ebu Iesuꞌa ḡadimaro, “Iniuꞌa oboheha?” Vaze niduꞌa naenaeniro, “Eme mene.” Ebu Peteroꞌa naenaeniro, “Zuhiꞌa Boro, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ḡae bibiꞌe varaheꞌeteꞌe uꞌano, vaze ḡehaḡaniꞌa ḡa tuꞌiꞌeha.”
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 Rehano Iesuꞌa reiro, “Vaze ꞌahoganiꞌa oboheha. E edeḡa, eḡe mazaonoꞌo gigiꞌaheꞌa buau vaḡiniro.”
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 ꞌOugadu roḡae aꞌe ani mazao naginiꞌa fureraroteꞌe uꞌuranoga mene idaḡa rae zamariro. Ebu ani rihauꞌenaꞌa rereru Iesu vaḡe aradu ani oda babaḡano ḡuḡuriro. Ebu ani nougadu Iesu dabua oboniroteꞌe, zu nougenouge ugiḡaniꞌa zogone manoriroteꞌe vaze niduꞌa zamao ziro.
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 Ebu Iesuꞌa niro, “Aboe, ḡaeꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌe uꞌano, ugiḡoꞌa manoreha. Zamaḡo roḡeḡano onamoꞌi.”
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Iesuꞌa ꞌize ḡoereꞌeteꞌea, vaze ꞌahoganiꞌa Iairo neonoꞌo aradu Iairo niro, “Aboḡo ꞌai rudaneha. Ihore vazeḡa barebare ago uminoꞌi.”
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Rehano Iesuꞌa hari eꞌe egadu Iairo niro, “Ago rihanoꞌi. Fie tauḡoꞌi, ꞌougine, aboḡoꞌe bare ḡabodiꞌuma.”
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Ebu Iesuꞌa Iairo neo feurirotene, Petero, Ioane, Iakobo zu roḡae komeꞌa viꞌa moga daꞌo neo zamaze diuḡiro, u vaze ꞌahogaꞌahogaꞌe diuḡoga mene idaḡa reiro.
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 Ze diuḡirotene, vaze niduꞌa ne zamaḡano niau kuau radiunu. Ebu Iesuꞌa ziro, “Ago niau kuanoꞌi. Aniꞌe mene rudaneha, rehano bazeꞌohe.”
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 Ze ani eḡofoharo, mazaḡa zeꞌe roḡae komeꞌa aꞌe rudarotaꞌaꞌe ederiro.
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Rehano Iesuꞌa roḡae komeꞌa ꞌevoꞌa obonadu niro, “Roḡae komeꞌa, iḡunoꞌi.”
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 ꞌOugirotene, ani viganiꞌa bare aradu zogone ḡabode iḡuniro. Ebu Iesuꞌa ziro, “Ogomu nu hanoꞌi.”
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Ani viꞌa mogaꞌe ufeta zaguzagaro. Rehano Iesuꞌa riḡa ḡoreziro, “Naginiꞌa fureranateꞌe vazeni ꞌahoga ago noꞌi.”
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.