Lucas 22
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Isiti Oꞌoꞌa ꞌUvauḡa Odoga Muiḡa, niḡa ꞌahogaꞌe Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa madaḡaniꞌa hanitiro.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu matiteꞌe ibiḡa nu vaḡiro, mazaḡa ze vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa maḡuniꞌuma radu rihoziro.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Isakariota vazeḡa, niḡa Iudaꞌe Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fare boꞌaḡano tahiꞌa ꞌahoga. Sataniꞌa ane zama diuḡiro.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Aniꞌa dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu kuru neḡa uti vazeḡa boroboro vaḡe onamadu zeḡe ꞌevoreo Iesu riꞌiniteꞌe ibiḡa ḡoꞌane vaḡiro.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Ze matuꞌe rudanadu Iuda hadi haꞌuma rae ḡoitoriro.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Iudaꞌa zuni, “Idaḡa,” radu vaze ḡuḡuvaḡa oꞌoꞌa madaḡano Iesu riꞌinoga veize mada manoḡa ꞌahoga vaḡiro.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Isiti Oꞌoꞌa ꞌUvahuḡa Odoga Muiḡa zamaḡano mada ibiꞌaꞌe Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa. Eꞌe madaḡano dibuꞌo mamoeḡa ubuga maro.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Eꞌe madaḡa meirotene, Iesuꞌa Petero zu Ioane tuḡuzeꞌenaꞌa, ziro, “Onamadu emeḡe veize Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ogomuḡa ruhibe toꞌi.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Ebu zeꞌa ḡadiniro, “Ḡa urao eme nouma ruhibe tiꞌuma?”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Aniꞌa naenaeziro, “Ne boro diuḡine, ohoze ꞌahoganiꞌa vu ḡoḡoreḡa odohe onameꞌeteꞌe horoniꞌuma. Ebu ani hegotadu aneꞌa diuḡeꞌeteꞌe neḡa diuḡoꞌi.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Diuḡadu eꞌe ne vazeḡa noꞌi, 'Ihore vazeḡaniꞌa ꞌahige raꞌohe: E eḡe tahiꞌatahiꞌa teite Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ogomuḡa atihi. Iꞌudo azaḡa veize ruhibiroteꞌe habaꞌaꞌe noumao?'
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 ꞌOugine, aniꞌa ne hitagano bazuni neḡa boro ꞌahoga ihoziꞌuma, zu zaꞌe ehoro habaꞌa ruhibe teateꞌe horoniꞌuma. Eꞌea ogomufe ruhibe toꞌi.”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Ze iḡunadu onamiro, ebu Iesuꞌa ziroteꞌe idunane niduꞌa horoniro. ꞌOugadu Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ruhibe tiro.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Madaḡaniꞌa feurirotene, Iesu apostolo azaḡa teite ogomu fataḡa uhiḡano ehoriro.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Ebu aniꞌa ziro, “E ꞌizema aduga hidogano, zae teite Iḡine Modiroteꞌe Muiḡa ogomuḡa ꞌadi anoga hube hune uratiro.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Mazaḡa eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe Mui ogomuḡa ꞌahiꞌe mene bare aꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe madaḡano Iḡine Modiroteꞌe Muiḡaniꞌa hugano fureraꞌuma.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Ebu aniꞌa vaini vuḡa bioḡa madu Badiꞌa mazao kuraro ebu ziro, “Bio ꞌahi madu zaꞌe tahitahe gagoꞌi.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Mazaḡa eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe vaini vuḡa mene bare gagiꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe madaḡaniꞌa ariꞌuma.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Ebu ani ꞌuvahu odoga meiro zu Badiꞌa mazao kuranadu vahege ziniro, ebu ziro, “ꞌUvahu odoga ꞌahiꞌe zae veize moditeꞌe ahirihe. Zaeꞌa eḡe zamarifine iḡaiḡa ꞌahi haḡaoꞌi.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ebu ḡorava ogomuḡa enogano ani vaini vuḡa bioḡa madu ziro, “Vaini vuḡa bioḡa ꞌahiꞌe eḡeꞌa zae veize beꞌuneꞌeteꞌe ruhe hina ohoneꞌeteꞌe ḡoitoreḡa iziga.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Rehano eḡe revoniteꞌe vazeḡaꞌe eḡe teite ogau tiburuꞌohe.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Vaze Ubugaꞌe Badiꞌa urao rudaꞌuma. Rehano ani revohatiteꞌe vazeḡaꞌe aduga boro hidiꞌuma.”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 ꞌOugadu ze zeḡeꞌa bare ḡadimutitiro, “Emeḡe boꞌaḡano iniuꞌa ꞌougiꞌuma?”
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌa boꞌaḡano iniuꞌe ḡihiꞌa hune radu ze zeḡeꞌa bare taꞌirotitiro.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Iesuꞌa ziro, “Badiꞌa aḡuꞌa azaḡa habaꞌano kini niduꞌaꞌe zeḡe haba azaḡa riḡa zuhiꞌaziꞌohe. Ebu inaraze hina zeḡe haba azaḡa rana edauꞌeteꞌe azaḡaꞌe zeḡeꞌa bare 'Duꞌu Vazeḡa' rae huzeꞌohe.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Rehano za ze ago teigoꞌi. Zae boꞌaḡano vaze ḡihiꞌaḡa huneꞌe tahiꞌa komeꞌa teigiꞌuma, ebu iniu zuhiꞌaziꞌeteꞌe vazeḡaꞌe tuḡure vazeḡa teigiꞌuma.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Iniuꞌe ufeta ḡihiꞌaḡa? Ehore ogauꞌeteꞌe vazeḡa ga tuḡure vazeḡa? Aꞌe ehore ogauꞌeteꞌe vazeḡa. Rehano eꞌe zae boꞌaḡano tuḡure vazeḡa heuḡa.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Zaꞌe eḡeꞌa aduga hidiroteꞌe zamaḡano eḡe teite radiroteꞌe azaḡa.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Eꞌanoꞌo eḡe Mamaꞌa ḡau niduꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe gigiꞌaḡa iniroteꞌe teige, eḡeꞌa zae zuni eꞌe gigiꞌaḡa ziniꞌohe.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Ebu zaꞌe eḡeꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe zamaḡano eḡe teite ogaꞌuma zu gagiꞌuma, ebu kini ehoro habaꞌano ehoradu Isaraela azaḡa, urabo niduꞌa gaubanana aheu fare kotaziꞌuma.”
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Ebu Iesuꞌa Simona niro, “Simona, Simona, ꞌadi egoꞌi. Sataniꞌa vuidi zuizuineꞌeteꞌeteige, zae zama tuhunoga veize Badiꞌa uminiro.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Rehano ḡaeꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌeꞌa mene dauḡifine, e ḡae veize kuraro. Eꞌanoꞌo ḡaeꞌa ḡihuradu eḡe vaḡe bariteꞌe madaḡano negoḡo duḡuru inarazoꞌi.”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Peteroꞌa naenaeniro, “Zuhiꞌa Boro, eꞌe ḡae teite ḡuꞌa neḡano diuḡiꞌuma, ebu ḡae teite rudaꞌuma zuni idaḡa!”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Iesuꞌa niro, “Petero, eḡeꞌa ḡaꞌohe, izidi ohere kokorokuꞌa ꞌizema uganogano, ḡaeꞌa ḡae uḡidu oꞌoheꞌenaꞌa, e aḡuꞌa rae reꞌuma.”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, “Zaeꞌa eḡe gau haḡaoga veize tuḡuziroteꞌe madaḡano zaꞌe hadi fuseḡa, nihara ebu tamaka mene odohe onamiro. Eꞌe madaḡano ḡau ꞌahoga ferezirohe?” Zeḡeꞌa naenaeniro, “Mene.”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Aniꞌa ziro, “Izidi zaꞌe hadi fusezeta zu niharazeta roꞌidene, eꞌe moꞌi. Ebu zaꞌe benisize oꞌoꞌa roꞌidene, dabuaze seronadu eꞌe hoitoꞌi.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro, 'Vazevazeꞌa aniꞌe ḡonore azaḡa boꞌaḡano ꞌahoga rae zamariꞌuma.' Eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe ḡoeꞌaniꞌa eḡe mazao hudaꞌuma. Hube hune eḡe moneo mirihiroteꞌeꞌa izidi hudauꞌohe.”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Zeḡeꞌa naenaeniro, “Zuhiꞌa Boro, emeḡe mazaoꞌe benisi aheu.” Iesuꞌa ziro, “Ahiḡa.”
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Ebu Iesuꞌe iḡaiḡa haḡainuteꞌe teige, Olivi Maḡa onamiro zu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ane hegotiro.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Aniꞌa eꞌe habaꞌano feuradu ziro, “Sataniꞌa tuhuzadu zaeꞌa mene uitifine kuranoꞌi.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Ebu Iesuꞌa ze modadu tahiḡa mobade onamiro ebu obena hina tuḡadu kuraro,
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 “Mama, ḡa uratoꞌidene, eḡe mazaonoꞌo bio aduga ꞌadi mae vaḡinoꞌi. Rehano eḡe mene urao, ḡae urao daꞌo haḡaoꞌi.”
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Eꞌe madaḡano tuḡure viga ꞌahoganiꞌa adureonoꞌo ane vaḡe ovadu inaraharo.
43 — ausente —
44 Ani zamaḡa ufeta adudanadu zamaḡa niduꞌa hina ufeta inare kuraro. Eꞌanoꞌo irairaḡaniꞌa ru teige rahao sore buaro.
44 — ausente —
45 Ebu Iesuꞌa kuru hauḡadu ane tahiꞌatahiꞌa vaḡe bare onamirotene ze bazeꞌeteꞌe horoziro, mazaḡa zamaze ufeta aradu ahirizeꞌa taoraro.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Eꞌanoꞌo aniꞌa ziro, “Za nougadu baze radiuꞌohe? Iḡunoꞌi, ebu Sataniꞌa tuhuzadu zaeꞌa mene uitifine kuranoꞌi.”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Iesuꞌa ꞌize ḡoereꞌeteꞌea, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani vaḡe ariro. Ebu Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fare boꞌaḡano ꞌahoga, Iudaꞌa ibitadu Iesu furaꞌinoga veize ani uhiḡa ariro.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Rehano Iesuꞌa niro, “Iuda, ḡaꞌe Vaze Ubuga furaꞌinadu revohatihi raꞌehe?”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe naginiꞌa fureruꞌeteꞌe horonadu Iesu niro, “Zuhiꞌa Boro, eme benisi hina utitoziniꞌumahe?”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Ebu zeḡe boꞌaḡano ꞌahoganiꞌa benisi ahase bunadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa tuḡure vazeḡa udirotene, edaꞌe teḡaḡa variꞌe butiro.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Rehano Iesuꞌa niro, “Ago ꞌougoꞌi!” Ebu Iesuꞌa vaze eꞌe teḡa obonadu fainiro.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Ebu Iesuꞌa ani obone touga veize ariroteꞌe dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, kuru neḡa vazeḡa boroboro zu vaze boroboro ziro, “Zaꞌe ḡonore vazeḡa obone tiꞌeteꞌe teige, benisi ebu somori boro madu eḡe obohe touga veize arahe?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Mada niduꞌa eꞌe zae teite kuru neḡa habaꞌano radiunu. Eꞌe madaḡano zaꞌe mene obohe tiro. Rehano izidiꞌe zae madaḡa zu uzaboꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe madaḡa.”
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Zeꞌa Iesu obone teadu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡa ne tutune onamiro. U Peteroꞌe faḡanonoꞌo zeḡe ḡaruna hegotiro.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Vaze nuꞌa eꞌe ne habaꞌa nemaḡano ire roga hofadu ehore ḡeḡemaḡiro. Petero zuni zeḡe teite ehoriro.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 ꞌOugirotene, tuḡure roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa Peteroꞌe ire roga genaḡano ehoreꞌeteꞌe horoniro. Ani Petero ḡiane runeꞌenaꞌa reiro, “Vaze ꞌadi zuni Iesu teite radiudo.”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Rehano Peteroꞌa oꞌonadu niro, “Roḡae, e ani aḡua.”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Mada tahiḡa enogano vaze ꞌahoganiꞌa horonadu niro, “Ḡa zuni Iesu hegoteꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano ꞌahoga.” Rehano Peteroꞌa niro, “Ohoze, eꞌe mene!”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Mada tahiḡa ḡarugano, vaze ꞌahoganiꞌa barebare ḡoeriro, “Vaze ꞌadi hube hune Iesu teite radiudo, mazaḡa ani zuni Galilea vazeḡa.”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Rehano Peteroꞌa naenaeniro, “Ohoze, e ḡaꞌa nagini raꞌetaꞌaꞌe aḡuꞌa!” Peteroꞌa ꞌize ḡoereꞌeteꞌea, kokorokuꞌa ugaro.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Zuhiꞌa Boroꞌa vaetadu Petero ḡianiro. ꞌOugadu Peteroꞌe Zuhiꞌa Boroꞌa ꞌahige rae niroteꞌe zamariro, “Izidi ohere kokorokuꞌa ꞌizema uganogano, ḡaꞌa ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Ebu aniꞌa ne enona buanadu niau rudaro.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Iesu ḡiane radiuꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ani ḡirihoharo zu bouniro.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Ze ani ubuma ꞌuadu ḡadiniro, “Peroveta vazeḡa, iniuꞌa ḡa bouꞌeha? Efoꞌi.”
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Ebu ze ḡoere nunu hina ani rae sausauniro.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Irarirotene, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa nuꞌoranadu vaze boroboroꞌa ibitohauꞌeteꞌe kotaḡano ḡoꞌaniro. Ebu Iesuꞌe zeḡe kotao tutune mae ohoniro.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Ebu zeꞌa niro, “Ḡaꞌe Keriso roꞌidene, efoꞌi.” Iesuꞌa naenaeziro, “Eḡeꞌa, 'Oꞌe,' rae zine zuni, zaꞌe eḡe ḡoere mene mae ḡihiniꞌuma.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Ebu eḡeꞌa, 'E Kerisohe?' rae ḡadizine zuni, zaꞌe mene naenaehiꞌuma.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Rehano izidionoꞌo onamo zama mone Vaze Ubuganiꞌa Gigiꞌaḡa Boro Badiꞌaḡa edaꞌe moneo ehoriꞌuma.”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Zeḡe niduꞌa ḡadiniro, “Tena ḡaꞌe Badiꞌa Ubugahe?” Aniꞌa ziro, “Za zaeꞌa bare eꞌe Keriso rae raꞌohe.”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Ebu ze zeḡeꞌa bare neneḡaniro, “Eme aniꞌe veꞌoḡa rae raꞌeteꞌe vazeḡa bare vaḡiꞌumahe? Emeḡeꞌa ane hebeonoꞌo ḡoere veꞌoḡa rateꞌe egeha!”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.