João 8
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Ebu Iesuꞌa Olivi Maḡa onamiro.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Irarirotene, oherebau uzeuze ani kuru neḡa habaꞌa onamiro. Ebu vaze niduꞌa ani vaḡe onamirotene, ani ehoradu ihoziro.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡaniꞌa ubuma ḡezo roḡaeḡa ꞌahoga obone teadu vaze ḡuḡuvaḡa zamao ohone tiro.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Ebu ze Iesu niro, “Ihore vazeḡa, roḡae ꞌadaꞌa ubuma ḡezo haḡaeꞌeteꞌe emeḡeꞌa horonadu obone teha.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Mose goro ḡoeꞌano Moseꞌa ꞌahige rae reiro, ꞌRoḡae ꞌuguḡaꞌe hadi hina mau runoꞌi.' Ḡaꞌe nouge rae zamareꞌohe?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Ze ani tuhune nurihi radu ꞌouge rae ḡadimaro, mazaḡa aniꞌa veꞌore naenaezine ani kotao mae ohonihi reiro. Rehano Iesuꞌa ḡuḡuradu ꞌevoꞌa hina rahao mirihiro.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Ze Iesu barebare ḡadinirotene, aniꞌa iḡune edanadu ziro, “Zae boꞌaḡano iniu mazao haḡai sauꞌa oꞌoꞌa vazeḡaniꞌa ibite geno hadi hina ani mau bohinoꞌi.”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Ebu ani bare ḡuḡuradu ꞌevoꞌa hina rahao mirihiro.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Ze Iesu ḡoere igirotene, ze tibatiba iḡune ḡouriro. Vaze boroboroꞌa ibitiro ebu komeꞌakomeꞌaꞌe vesuꞌu iḡuniro. Ebu Iesu ane daꞌo roḡae edauꞌeteꞌe teite eꞌea radiro.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Ebu Iesuꞌa bare iḡune edanadu roḡae eꞌe ḡadiniro, “Roḡae, ze noumao? Ḡaꞌe veꞌoḡa rae raꞌeteꞌe vazeḡani ꞌahogaꞌe oꞌoꞌahe?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Aneꞌa naenaeniro, “Vazeni ꞌahoga oꞌoꞌa, vaze boro.” Iesuꞌa niro, “Eḡe zuni ḡaꞌe veꞌoḡa rae mene raꞌohe. Onamoꞌi, ebu izidionoꞌo zama moneo haḡai sauꞌa ago bare haḡaoꞌi.”
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Iesuꞌa bare ḡoeriro, “Eꞌe raha ꞌadi agaḡa. Iniu eḡe hegoteꞌeteꞌe vazeḡaꞌe uzabo zamaḡano mene hune ragaviꞌuma, rehano ḡabone hideꞌeteꞌe agaḡa meꞌuma.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Farisea azaḡaniꞌa niro, “Ḡa ḡaeꞌa bare ḡae moneo rae fureneꞌohe. Aꞌe huga oꞌoꞌa!”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Iesuꞌa naenaeziro, “E eḡeꞌa bare eḡe moneo rae fureneꞌohe, rehano eḡe ḡoereꞌe huga, mazaḡa e noumanoꞌo ariroteꞌe zu noꞌe onamitaꞌaꞌe edeḡa. U zaꞌe eḡeꞌa noumanoꞌo ariroteꞌe zu noꞌe onamitaꞌaꞌe aḡuꞌa.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Za raha azaḡa zamarone idunaḡano iniuꞌe duduḡa ga veꞌoḡa rae raꞌohe. Rehano e vaze ꞌahoga mazao duduḡa ga veꞌoḡa rae mene raꞌohe.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Rehano eḡeꞌa vaze mazao duduḡa ga veꞌoḡa rae reine zuni, aꞌe duduga, mazaḡa mene eḡe daꞌo, rehano eḡe tuḡuhiroteꞌe Mamaheꞌa eḡe teite radiuꞌohe.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Zae goro ḡoeꞌano ꞌahige rae mirihiro, 'Vaze aheuꞌe ḡoere tiba reine, aꞌe hube.'
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 E eḡeꞌa bare eḡe moneo rae fureneꞌohe, ebu eḡe tuḡuhiroteꞌe Mamahe zuni eḡe moneo rae fureneꞌohe.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Ebu zeḡeꞌa ḡadiniro, “ꞌOugadu mogoꞌe noumao?” Iesuꞌa naenaeziro, “Za eḡe zu Mamaꞌe aḡuꞌa. Zaeꞌa eḡe ederifone, eḡe Mama zuni ederifo.”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Iesuꞌa kuru neḡa habaꞌano ḡahunone hadiḡa ufeꞌeteꞌe maḡuḡa uhiḡano ihozeꞌeteꞌea, ḡoere ꞌadi ziro. Rehano ani madaꞌe ꞌize mene feuriro ꞌahine, ze ani mene obone tiro.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Iesuꞌa bare ziro, “Eꞌe oname dauḡiꞌuma, u zaꞌe eḡe vaḡiꞌuma, rehano za haḡaize sauꞌa zamaḡano rudaꞌuma. Ebu eḡeꞌa onamiteꞌe habaꞌaꞌe zaꞌa aroga mene idaḡa.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Iuda azaḡa boroboroꞌe zeḡeꞌa bare ḡadimutitiro, “Ani aneꞌa bare maꞌumahe? Mazaḡa aniꞌa onamiteꞌe habaꞌaꞌe emeḡeꞌa onamogaꞌe mene idaḡa rae raꞌohe.”
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Rehano Iesuꞌa ziro, “Zaꞌe ꞌuꞌuḡanonoꞌo ariro, u eꞌe hitanaonoꞌo ariro. Zaꞌe raha ꞌadi azaḡa, u eꞌe raha ꞌadi mene vazeḡa.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Eꞌanoꞌo e zeha, 'Za haḡaize sauꞌa zamaḡano rudaꞌuma.' Za eḡeꞌa eḡe moneo iniu rae raꞌeteꞌe mene mae ḡihinine, za haḡaize sauꞌa zamaḡano rudaꞌuma.”
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Zeḡeꞌa ḡadiniro, “Tena ḡa iniu?” Iesuꞌa ziro, “E ḡadaheḡanonoꞌo eꞌe iniu rae ziꞌohe.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 E zae moneo zihi raꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe ḡehaḡa ebu zaꞌe veꞌoḡa raꞌeteꞌe ḡoeꞌa zuni ḡehaḡa. Rehano eḡe tuḡuhiroteꞌe vazeḡaꞌe huga radu e ani mazaonoꞌo igiroteꞌe ḡoeꞌa daꞌo raha azaḡa ziꞌohe.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Rehano ze Iesuꞌa Moga moneo zirotaꞌaꞌe mene ederiro.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Eꞌanoꞌo Iesuꞌa ziro, “Vaze Ubugaꞌe zaeꞌa satauro rana mae ḡihiniteꞌe madaḡano, za eḡeꞌa ziꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe rae ederiꞌuma. Ebu e eḡe edeḡano ḡau ꞌahoga mene haḡaeꞌeteꞌe, rehano Mamaꞌa ihohiroteꞌe ḡauḡa daꞌo ḡoereꞌetaꞌaꞌe ederiꞌuma.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Eḡe tuḡuhiroteꞌe vazeḡaꞌe eḡe teite radiuꞌohe. Aniꞌe eḡe daꞌo mene mode tauḡiro, mazaḡa e iḡaiḡa aniꞌa matuꞌeꞌeteꞌe haḡaiḡa daꞌo haḡaeꞌohe.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Iesuꞌa ꞌouge reirotene, vaze ḡehaḡaniꞌa ani mazao firo.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Ebu Iesuꞌa Iuda azaḡa ani mazao fieꞌeteꞌe ziro, “Za eḡe ihore hegotine, hube hune eḡe tahiꞌatahiꞌa reꞌuma.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Ebu za ḡoere huga ederiꞌuma. Zaꞌe tuḡure azaḡa teigeꞌohe, rehano ḡoere huga eꞌeꞌa tuḡure azaḡanonoꞌo za bohaze buziꞌuma.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Zeḡeꞌa naenaeniro, “Emeꞌe Aberahamo mariga. Eme vaze ꞌahoga tuḡure azaḡa mene hune reiro. Ḡa nougadu emeꞌe tuḡure azaḡanonoꞌo bohafe bufiꞌuma raꞌohe?”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Iesuꞌa naenaeziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, iniu haḡai sauꞌa haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe haḡai sauꞌa tuḡure vazeḡa raꞌohe.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Ebu tuḡure vazeḡaꞌe ani teite ne tibano radiuꞌeteꞌe azaḡa teite iḡaiḡa mene radiuꞌohe. U ubugaꞌe ani teite ne tibano radiuꞌeteꞌe azaḡa teite iḡaiḡa radiuꞌohe onamo tuḡutuḡu.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Eꞌanoꞌo Ubuganiꞌa za haḡaize sauꞌanonoꞌo bohaze buzine, zaꞌe hube hune haḡaize sauꞌanonoꞌo buau radiꞌuma.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 E edeḡa, zaꞌe Aberahamo mariga. Rehano eḡe ḡoereꞌe zae zamao oꞌoꞌa uꞌano, za eḡe uḡuhe ruhihi raꞌohe.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 E Mamaꞌa ihohiroteꞌe ḡoeꞌa ziꞌohe. Rehano zaꞌe moze mazaonoꞌo igiroteꞌe haḡaeꞌohe.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Zeꞌa naenaeniro, “Aberahamoꞌe emeḡe mama.” Iesuꞌa ziro, “Zaꞌe Aberahamo ubugaubuga reifone, Aberahamoꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa haḡaifo.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Eꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo igiroteꞌe ḡoeꞌa huga ziro, rehano za e uḡuhe ruhihi raꞌohe. Aberahamoꞌe mene ꞌougiro.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Zaꞌe zae mozeꞌa haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa haḡaeꞌohe.” Ebu zeḡeꞌa niro, “Emeꞌe mene butu ega. Badiꞌa ane daꞌoꞌe emeḡe Mama.”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Iesuꞌa ziro, “Badiꞌaꞌe Moze reifone, za e zamare borofifo, mazaḡa e Badiꞌa mazaonoꞌo aradu izidi ꞌaha radiuꞌohe. E eḡeꞌa bare mene ariro, rehano aniꞌa tuḡuhadu ariro.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Za nougadu eḡeꞌa raꞌeteꞌe ḡoeꞌa mene edereꞌohe? Mazaḡa zaꞌe eḡe ḡoere egoga mene urateꞌohe.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Mozeꞌe Diabolo, ebu zaꞌe moze ura haḡaihi raꞌohe. Aniꞌe ḡadaheḡanonoꞌo vaze maro zu hugano mene haḡaeꞌohe, mazaḡa ani zamaoꞌe huga oꞌoꞌa. Aniꞌa ḡurireꞌetaꞌaꞌe ane haḡai, mazaḡa aniꞌe ḡuriro vazeḡa, zu ḡuriro niduꞌaꞌe ani mazaonoꞌo fureruꞌohe.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Eḡeꞌa ḡoere huga ziꞌe ꞌahine, za eḡe mazao mene fieꞌohe.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Zae boꞌaḡano iniuꞌa eḡe mazao sauꞌa ꞌahoga horonadu eꞌe veꞌoḡa rae reꞌuma? E ḡoere huga raꞌohe, rehano nougadu zaꞌe eḡe mazao mene fieꞌohe?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Iniu Badiꞌa mone vazeḡaꞌe Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. Zaꞌe Badiꞌa ḡoere mene igiꞌohe, mazaḡa zaꞌe Badiꞌa mene mone azaḡa.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Ebu Iuda azaḡa boroboroꞌa Iesu naenaeniro, “Ḡa Samaria vazeḡa teige veꞌore ḡoereꞌohe, zu vine sauꞌaniꞌa ḡae ragano reiro. Emeḡe ḡoere ꞌahiꞌe mene duduḡahe?”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Iesuꞌa naenaeziro, “E mene vine sauꞌaheta, rehano Mamahe gubaneꞌohe. U zaꞌe e mene gubaheꞌohe.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 E vazeꞌa nihe mae ḡihinoga mene umizeꞌohe. Rehano vazeꞌa nihe mae ḡihinoga urateꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe teite radiuꞌohe, ebu aniꞌe kota vazeḡa.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Rehano eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, iniuꞌa eḡe ḡoere hegotine, aniꞌe mene hune rudaꞌuma.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Iuda azaḡa boroboroꞌa niro, “Izidi eme edereha, ḡaꞌe vine sauꞌaḡota! Aberahamo zu peroveta azaḡa zuni rudaro, rehano ḡa raenaꞌa, 'Iniu eḡe ḡoere hegoteꞌeteꞌe vazeḡaꞌe mene hune rudaꞌuma,' rae raꞌohe.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Ḡaꞌe emeḡe vouḡa Aberahamo ufeta vitinogahe? Aniꞌe rudaro ebu peroveta azaḡa zuni rudaro. Ḡa ḡaeꞌa bare iniu rae zamareꞌohe?”
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Iesuꞌa naenaeziro, “E eḡeꞌa bare nihe mae ḡihinine, aꞌe huga oꞌoꞌa. Nihe mae ḡihineꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe Mama. Aniꞌe zaeꞌa zae Badiꞌa rae huneꞌohe.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Zaꞌe ani aḡuꞌa, u eꞌe ani edeḡa. E ani aḡuꞌa rae reifone, e zae teige ḡuriro vazeḡa reifo. Rehano e ani edeḡa zu ani ḡoere hegoteꞌohe.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Zae vouḡa Aberahamoꞌe e raha ꞌada areꞌeteꞌe madaḡa horoniꞌuma rae zamaradu matuꞌe rudaro. Ebu aniꞌe eꞌe madaḡa horonadu matuꞌiro.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Iuda azaḡa boroboroꞌa niro, “Ḡa muriḡo 50 ꞌize mene maha. Nougenouge hena Aberahamo horoniro?”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Iesuꞌa ziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, Aberahamoꞌe ꞌizema fureranogano, eꞌe radiro.”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Eꞌebone ze hadi mae ḡihinadu Iesu mau runihi reiro. Rehano ani kuru neḡa habaꞌanonoꞌo ꞌuꞌuru buanadu dauḡiro.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.