João 6
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Eꞌe enogano Iesuꞌe Galilea duꞌuraḡa, niḡa ꞌahogaꞌe Tiberia, moneafa fare onamiro.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani hegotiro, mazaḡa ze aniꞌa ugi azaḡa mazao haḡairoteꞌe haḡai nu badeḡa horoniro.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Ebu Iesuꞌa maḡa itadu ane tahiꞌatahiꞌa teite eꞌea ehoriro.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Iuda azaḡa Iḡine Modiroteꞌe Muiḡaꞌe hanitiro.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Iesuꞌa dude ehamanadu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ane vaḡe areꞌeteꞌe horonirotene, Filipi ḡadiniro, “Eme vaze ḡuḡuvaḡa ꞌadi ḡubuzoga veize ꞌuvahu odogaꞌe nouma hoitiꞌuma?”
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Ani Filipi tuhune nurihi radu ꞌouge rae ḡadimaro, mazaḡa ani aneꞌa bare nagini haḡaiꞌuma rae ederiro.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Ebu Filipiꞌa naenaeniro, “Bato fuꞌo uḡidu fare gauḡa hadiḡahina ꞌuvahu odoga hoitadu, ze tibatiba anoga veize tahitahe zinine zuni mene idaraꞌuma.”
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Ebu Iesu tahiꞌa ꞌahoga, Simona Petero negoḡa, Andereaꞌa niro,
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 “ꞌAdao tahiꞌa ohozeḡa ꞌahoga mazaoꞌe ꞌuvahu odogafuꞌo zu ḡozone aheu eꞌe, rehano vaze ufeta ḡehaḡa uꞌano mene idaraꞌuma.”
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, “Vaze niduꞌa ehoroꞌi rae zoꞌi.” Aꞌe ve ḡunuḡa habaꞌa uꞌano, zeḡe niduꞌa eꞌe rana ehoriro. Zeḡe boꞌaḡano ohoze niduꞌaꞌe 5,000 heuḡa.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Ebu Iesuꞌa ꞌuvahu odoga madu Badiꞌa mazao manoḡa tauḡi reiro, ebu eꞌea ehore radiuꞌeteꞌe azaḡa ḡahugiro. Ebu ḡozone zuni ꞌouge haḡadu zeḡe urao borofe aro.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Vaze niduꞌa au ubararotene, Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, “Ogomu ḡahaꞌaḡahaꞌa ago mode tauḡoꞌi, rehano niduꞌa nuꞌonoꞌi.”
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Eꞌanoꞌo ꞌuvahu odoga fuꞌo hina vaze niduꞌa borofe aroteꞌe enogano modiroteꞌe ogomuḡa nuꞌonirotene, tunahu niduꞌa gaubanana aheu fare iri'avoniro.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Iesuꞌa haḡai nu badeḡa haḡairoteꞌe vaze niduꞌa horonadu ꞌahige ḡadahe ḡoeriro, “Hube hune vaze ꞌadiꞌe raha ꞌahao ariꞌuma rae reiroteꞌe peroveta vazeḡa!”
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Iesuꞌe zeꞌa aradu inaraze hina ani obone kinio ohonihi rae ederiro. ꞌOugadu ane daꞌo maḡa bare itiro.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Ḡoravararotene, Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe Galilea duꞌuraḡa ovoiro.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Uzaborarotene, Iesuꞌa zeḡe vaḡe mene ariroteꞌe uꞌano, ze ḡasio tiriro ebu duꞌura moneafa faradu Kaperanauma onamiro.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Ebu zavara boroꞌa feuradu saꞌuꞌa vu kafeniro.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Ze fuꞌo ga fuꞌo tiba fare kilomita reve onamirotene, Iesuꞌa vu rana onamadu ḡasize hanitiroteꞌe horoniro. ꞌOugadu ze rihau rudaro.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Rehano aneꞌa ziro, “ꞌAdiꞌe eḡe. Ago rihanoꞌi.”
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Eꞌebone ze ani ḡasio mae zouniro ebu ḡasiꞌe zeḡeꞌa onameꞌeteꞌe habaꞌano zogone hebetiro.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Irarirotene, duꞌura moneafao radiuꞌeteꞌe vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ederiro, ohoḡoreꞌe ḡasi tiba daꞌo eꞌea radiro, ebu Iesuꞌe ane tahiꞌatahiꞌa teite ḡasio mene tiradu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa daꞌo onamiro.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Eꞌe madaḡano ḡasi nuꞌe Tiberiaonoꞌo ariro, ebu Zuhiꞌa Boroꞌa kuranadu vaze ḡuḡuvaḡa ꞌuvahu odoga hina ḡubuziroteꞌe habaꞌano hebetiro.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Ebu Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ehamanadu Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌaꞌe deꞌea mene horozirotene, ḡasizeo tiradu Iesu vaḡe Kaperanauma onamiro.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Ze Iesu duꞌura moneafao horonadu ḡadiniro, “Rabi, ḡa naniꞌa ꞌaha feureha?”
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Iesuꞌa naenaeziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, za eḡe vaḡeꞌetaꞌaꞌe, mene mazaḡa eḡeꞌa haḡairoteꞌe haḡai nu badeḡa horoneha, rehano mazaḡa ꞌuvahu odoga au idaraneha.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Ruhuruꞌeteꞌe ogomuḡa veize ago gauoꞌi, rehano ḡabone tuḡutuḡu hidifine mene hauḡeꞌeteꞌe ogomuḡa veize gauoꞌi. Eꞌe ogomuḡaꞌe Vaze Ubuganiꞌa ziniꞌuma, mazaḡa aniꞌe ꞌouge haḡaoga veize Moga Badiꞌaꞌa ohoniro.”
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Ebu zeḡeꞌa ḡadiniro, “Badiꞌa gauḡa haḡaifine eme nougiꞌuma?”
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Iesuꞌa naenaeziro, “Badiꞌa gauḡaꞌe aneꞌa tuḡuniroteꞌe vazeḡa mazao fieꞌeteꞌe raꞌohe.”
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Zeḡeꞌa niro, “Eme horonadu ḡae mazao fioga veize, ḡa haḡai nu badeḡa ꞌahoga haḡaoꞌi. Ḡa nagi haḡai nu badeḡa haḡaiꞌuma?
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Buka Zaḡoḡano Moseꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa moneo ꞌahige rae mirihiro, 'Vaze niduꞌa anoga veize aniꞌa adureonoꞌo ogomu ziniro.' Eꞌe teige, eme vouḡaꞌe haba bohaꞌano onamiroteꞌe zamaḡano mana aro.”
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Iesuꞌa ziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, adureonoꞌo ogomu ziniroteꞌe vazeḡaꞌe mene Mose, rehano eḡe Mama. Aniꞌa adureonoꞌo ogomu huga ziniꞌohe.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Badiꞌaꞌa ziniꞌeteꞌe ogomuḡaꞌe adureonoꞌo ovadu raha ꞌadi azaḡa ḡabone ziniꞌohe.”
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Zeḡeꞌa niro, “Vaze boro, eꞌe ogomuḡaꞌe mada niduꞌa rifoꞌi.”
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Iesuꞌa ziro, “Eꞌe ḡabone ziniꞌeteꞌe ogomuḡa. Iniu eḡe vaḡe areꞌeteꞌe vazeḡaꞌe mene hune vininiꞌuma, ebu iniu eḡe mazao fieꞌeteꞌe vazeḡaꞌe iriga mene hune moꞌoniꞌuma.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Rehano e ibite ziroteꞌe teige, zaꞌe e horoheha rehano, eḡe mazao mene fieꞌohe.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Mamaꞌa iniꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe eḡe vaḡe ariꞌuma, ebu iniu eḡe vaḡe areꞌeteꞌe vazaḡaꞌe eḡeꞌa mene hune hegone vaḡiniꞌuma.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Eḡeꞌa eḡe ura haḡaoga veize adureonoꞌo mene ovairo, rehano eḡe tuḡuhiroteꞌe vazeḡa ura haḡaoga veize ovairo.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Ebu eḡe tuḡuhiroteꞌe vazeḡa uraꞌe, aniꞌa iniroteꞌe azaḡa boꞌaḡano tiba zuni eḡeꞌa mene daunadu, mada ḡonagano zeḡe niduꞌa bare ḡabozeꞌeteꞌe raꞌohe.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Eḡe Mamaꞌe iniu Ubuga horonadu ane mazao fieꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa ḡabone tuḡutuḡu hidoga urateꞌohe. E mada ḡonagano ze bare ḡaboziꞌuma.”
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Ebu Iuda azaḡaniꞌa Iesu moneo gumude ḡoeriro, mazaḡa ani aneꞌa bare adureonoꞌo ovairoteꞌe ogomuḡa rae reiro.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Ebu ze ꞌahige rae reiro, “Vaze ꞌahiꞌe Iosefa ubuga Iesu. Eme ani viꞌa zu moga edeḡa. Ani nougadu, 'Eꞌe adureonoꞌo ovairo,' rae raꞌohe?”
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Iesuꞌa ziro, “Za eḡe moneo ago gumude ḡoeroꞌi.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Mamaheꞌa eḡe tuḡuhiro. Eꞌanoꞌo aniꞌa vaze mene ibitohaune, vazeni ꞌahoganiꞌa eḡe vaḡe aroga mene idaḡa. Eḡe vaḡe areꞌeteꞌe vazeḡaꞌe mada ḡonagano eḡeꞌa bare ḡaboniꞌuma.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Buka Zaḡoḡano peroveta azaḡaniꞌa ꞌahige rae mirihiro, 'Badiꞌaꞌa zeḡe niduꞌa ihoziꞌuma.' Iniu Mama ḡoere egohuꞌeteꞌe zu ani mazaonoꞌo edeḡa maꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe eḡe vaḡe areꞌohe.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Vazeni ꞌahoganiꞌa Mama mene horoniro, rehano Badiꞌa mazaonoꞌo ariroteꞌe vazeḡaniꞌa daꞌo Mama horoniro.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, iniu eḡe mazao fieꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡabone tuḡutuḡu hidiro.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Eꞌe ḡabone ziniꞌeteꞌe ogomuḡa.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Zae vouḡaꞌe haba bohaꞌano mana aro, rehano ze rudaro.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 U ogomu ꞌadiꞌe adureonoꞌo ovadu iniuꞌa eꞌe aune, ani mene rudaꞌuma.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Eꞌe adureonoꞌo ovadu ḡabone ziniꞌeteꞌe ogomuḡa. Iniu ogomu ꞌahi aune, radiu tuḡutuḡiꞌuma. Eꞌe ogomuḡaꞌe eḡe ahiri. Raha ꞌadi azaḡa ḡabozifine, eḡeꞌa ahirihe ziniꞌuma.”
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Ebu Iuda azaḡaniꞌa zeḡeꞌa bare taꞌirotiteꞌenaꞌa, ꞌahige rae reiro, “Vaze ꞌadiꞌe nougenouge ahiꞌa rifadu eme aꞌuma?”
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Iesuꞌa ziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, za Vaze Ubuga ahiri mene aune zu ruḡa mene gagine, zamazeo ḡaboneꞌe oꞌoꞌa.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Iniu eḡe ahiri auꞌeteꞌe zu ruhe gageꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡabone tuḡutuḡu hidiro, ebu mada ḡonagano eḡeꞌa ani bare ḡaboniꞌuma.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Mazaḡa eḡe ahiriꞌe ogomu huga zu eḡe ruꞌe vu huga.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Iniu eḡe ahiri auꞌeteꞌe zu eḡe ru gageꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe teite tiburanadu radiuꞌohe, ebu eḡe zuni ani teite tiburanadu radiuꞌohe.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Mama ḡabode radiuꞌeteꞌeꞌa tuḡuhiro, zu ani uꞌano eḡe zuni ḡabodeꞌohe. Eꞌe teige, iniu eḡe ahiri auꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe uꞌano ḡabodiꞌuma.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Eꞌe adureonoꞌo ovairoteꞌe ogomuḡa huga. Ogomu ꞌahiꞌe mene vouḡazeꞌa aroteꞌe ogomuḡa heuḡa. Ze oganadu vesuꞌu rudaro. U ogomu ꞌahi auꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma.”
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Iesuꞌa ꞌadi ḡoeꞌa Kaperanauma nu'onu'o neḡano ihoziroteꞌe zamaḡano ziro.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Iesu tahiꞌa ḡehaḡaniꞌa ani ḡoere eꞌe egadu ꞌahige rae reiro, “Ani ihoreꞌe riḡa. Iniuꞌa eꞌe mae ḡihiniꞌuma?”
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Iesuꞌe ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ḡoere eꞌe uꞌano gumudeꞌeteꞌe ederadu ziro, “Ḡoere eꞌe uꞌano zamaze aduduꞌehe?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Tena za Vaze Ubuganiꞌa ibite radiroteꞌe habaꞌa bare itoga horonine, nougiꞌuma?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Badiꞌa Vineꞌe ḡabone ziniꞌohe. Vaze inaraonoꞌo ḡabone hidoga mene idaḡa. Eḡeꞌa zeateꞌe ḡoeꞌanonoꞌo za Badiꞌa Vine maꞌohe zu ḡabone hideꞌohe.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Rehano zae boꞌaḡano nuꞌe eḡe mazao mene fieꞌohe.” Iesuꞌe ḡadaheḡanonoꞌo iniuꞌa ani mazao mene firotaꞌaꞌe zu iniuꞌa revohatitaꞌaꞌe ederiro ꞌahine, ꞌouge reiro.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Ebu aniꞌa ziro, “Eꞌe uꞌano, e ibite ꞌahige rae reiro, 'Mamaꞌa iniu eḡe vaḡe aroga gararine, vazeni ꞌahoga zuni eḡe vaḡe arogaꞌe mene idaḡa.'”
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Eꞌe madaḡanonoꞌo ane tahiꞌa ḡehaḡaniꞌa ani modadu mene bare hegotiro.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌa gaubanana aheu fare ḡadiziro, “Zae zuni eḡe modihi raꞌehe?”
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Simona Peteroꞌa naenaeniro, “Zuhiꞌa Boro, ḡabone tuḡutuḡu rifiꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe ḡae mazao, eꞌanoꞌo eme ḡa mene modiꞌuma.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Eme ḡaꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo ariroteꞌe Vazeḡa Zaḡoḡa rae fieꞌohe zu edereꞌohe.”
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Iesuꞌa naenaeziro, “E za, gaubanana aheu fare ohoziro, rehano zae boꞌaḡano vaze tibaꞌe Diaboloꞌa ragano reiro.”
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Iesuꞌa Isakariota vazeḡa Simona ubuga, Iuda moneo ꞌouge reiro. Ani zuni Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fare boꞌaḡano tahiꞌa ꞌahoga, rehano vesuꞌu Iesu revohatiteꞌe vazeḡa reiro.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.