João 1

Uare Bible (KSJ_WBT) vs MNT

Sair da comparação
MNT Minaifia NT
1 Ḡadaheḡano Ḡoere rae huneꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa radiunu. Ḡoere aꞌe Badiꞌa teite radiunu ebu Ḡoere eꞌe Badiꞌa.
1 Tafaram matara’e ana veya Tur i wan ma, naatu Tur i God hairi hima, naatu Tur i God taiyuwin.
2 Aniꞌe ꞌizema raha zu adure ꞌadi haḡaogano Badiꞌa teite radiunu.
2 Tur i God hairi wan hima’abo tafaram matar.
3 Badiꞌaꞌa anionoꞌo ḡau niduꞌa haḡairo. Anionoꞌo mene haḡairoteꞌe ḡauḡa ꞌahogaꞌe oꞌoꞌa.
3 Tur wanawananamaim God sawar etei’imak sinafen himatar; iti sawar himamatar i etei tur wanawananamaim himatar men ta asir matar kwaneyanamih.
4 Ani zamaḡano ḡaboneḡeta. Ḡabone eꞌeꞌa vaze agazeꞌeteꞌe agaḡa.
4 Tur i yawas an anababatun, naatu iti yawas i sabuw isah marakaw bai na.
5 Agaḡaꞌe uzabo zamaḡano agaruꞌohe, u uzaboꞌe agaḡa vinoga mene idararo.
5 Iti marakaw guguminamaim kusisiar, naatu gugumin men karam boro marakaw na’asabun.
6 Badiꞌaꞌa vaze ꞌahoga tuḡuniro. Ani niꞌe Ioane.
6 God ana kob abarayan wabin John iyafar na tit;
7 Aniꞌe agaḡa eꞌe moneo vaze ihozifine ebu ze ani ḡoere egadu agaḡa mazao fifine ariro.
7 marakaw isan sif ruboun eorereb sabuw hinowar, naatu sabuw iyab tur hinonowar hitumatum.
8 Ioaneꞌe mene eꞌe agaḡa, rehano agaḡa eꞌe moneo ihozoga veize ariro.
8 I taiyuwin i men marakaw; i marakaw akisin ana sif narubonamih na.
9 Agaḡaꞌe raha ꞌada ariro. Aniꞌe agaḡa huga ebu vaze niduꞌa agaziro.
9 Iti marakaw i turobe, marakaw anababatun, tafaramaim na sabuw tafahimaim ekukusisiar.
10 Aniꞌe raha ꞌahao radiro ebu raha ꞌadiꞌe ani mazaonoꞌo haḡairo. Rehano raha azaḡaniꞌa ani mene ederiro.
10 Tur i na tafaram eo mamatar wanawananamaim ma, baise tafaram i men inanimih.
11 Aniꞌe ane haba ariro, rehano ani haba azaḡaniꞌa mene mae ḡihiniro.
11 I na ana tafaram tit, baise taiyuwin ana sabuw i men hibaimih.
12 U iniuꞌa ani mae ḡihinadu ani mazao fieꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe Badiꞌa ubugaubuga reiteꞌe gigiꞌaḡa ziniro.
12 Baise sabuw afa hibai naatu wabinamaim hitumitum, naatu baibasit itih i hina God natunatun himatar.
13 Ze Badiꞌa ubugaubuga raꞌetaꞌaꞌe mene vouḡaze ruonoꞌo, ga mene vaze uraonoꞌo, ga mene vazeꞌa toganiroteꞌe uꞌano, rehano Badiꞌa urao zeꞌe ane ubugaubuga rae reiro.
13 God natunatun himamatar i men orot anarara, o men orot babin aawan hairi hi’in kek tetutufu na’atube’emih, baise i God akisin anakokok sinaf i natunatun himatar.
14 Ḡoereꞌe vazeo reiro ebu emeḡe boꞌaḡano radiro. Eme aniꞌe ḡihiꞌa hune rae ederiro. Aniꞌe Badiꞌa Ubuga Tibuhuga, ḡihiꞌa hune rae reiro. Aniꞌe vaze zamare borofiro zu ḡoere huga reiro.
14 Tur i na orot matar, naatu wanawanatamaim ma, ana marakaw bonamanamarin i taitin, iti marakaw bonamanamarin i God Natun ta’imonamo ebitin. Iti tur wanawanan i turobe naatu manaw kabeber awan karatan.
15 Ioaneꞌa ani moneo rae fureneꞌenaꞌa, ḡihau ḡoeriro, “E ibite ꞌahige rae reiro, 'Eḡe ḡaruna ariteꞌe vazeḡaꞌe eḡe vitihoga ḡihiꞌaḡa, mazaḡa e ꞌizema fureranogano aniꞌe amahi radiro.' Eḡeꞌa ꞌouge ziroteꞌe vazeḡaꞌe ꞌadi eꞌe.”
15 John iti orot isan fanan sib binan eo,” Iti orot ayu isan ao’oban iti enan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘I ayu ufu enan i ana fair ra’at ayu natabiru, anayabin i wan ma’abo ayu atufuw.’”
16 Aniꞌe eme zamare borofeꞌe ꞌahine, emeḡe niduꞌa manohuga rifiꞌohe, ebu emeꞌa barebare manohuga hideꞌohe.
16 I wanawanan manaw kabeber karsuwei it etei ebigegewasinit, ana baigegewasin tafan baban ebitit.
17 Badiꞌa goro ḡoeꞌaꞌe Moseonoꞌo rifiro, u Badiꞌaꞌa Iesu Keriso uꞌano, emeḡe mazao manoḡa fureniro zu ḡoere huga ihofiro.
17 Anayabin God ana ofafar i Moses itin, baise manaw kabeber naatu turobe i Jesu Keriso’one na.
18 Badiꞌaꞌe vaze ꞌahoganiꞌa mene horoniro. Rehano Ubuga tibuhuga, Moga uhiḡano radiuꞌeteꞌeꞌa Badiꞌa moneo vaze ihoziro. Aniꞌe Badiꞌa.
18 Men yait ta God itin. baise God Natun ta’imon Tamah wanawananamaim ema’am akisinamo God bai na bebeyanamaim tasusu’ub.
19 Iuda azaḡa boroboroꞌa dibuꞌo azaḡa zu Levi urabo azaḡa Ierusalemaonoꞌo Ioane vaḡe tuḡuziro. Ebu zeḡeꞌa Ioane ḡadiniro, “Ḡaꞌe iniu?” ꞌOugadu Ioaneꞌa ꞌahige rae fureniro.
19 Jew hai ukwarih Jerusalem hima’am firis afa naatu hai baibaisayahafa hiyafarih hin John hibatiy? “O i yait?”
20 Aniꞌe ḡau ꞌahoga zu mene ꞌuꞌuru ḡoeriro ebu huga daꞌo deheru rae fureniro, “Eꞌe mene Keriso.”
20 I men baifuwenamaim iyafutih, baise i mutufor bebeyanamaim eorereb, “Ayu i men Keriso.”
21 Ebu zeḡeꞌa ḡadiniro, “Tena ḡa iniu? Ḡa Eliahe?” Aniꞌa naenaeziro, “E mene.” Ze bare ḡadiniro, “Peroveta vazeḡa boro ꞌahoganiꞌa ariꞌuma rae ibite rae fureniro. Ḡaꞌe peroveta vazeḡa eꞌehe?” Aniꞌa naenaeziro, “Mene.”
21 Naatu hibatiy, “Bo o i yait? Om Elizah?” John eo, “Ayu men Elizah.” Ai o dinab orot?” John iya’afutih eo, “Ayu men dinab orot.”
22 Ḡonagano zeḡeꞌa niro, “Ḡaꞌe iniu? Ihofoꞌi, ꞌougine eme baradu emeḡe tuḡufateꞌe azaḡa mazao ḡaꞌe iniu rae ziꞌuma. Ḡa ḡae bare moneo nouge rae raꞌohe?”
22 Ibanak hibatiy maiye hio, “O i yait? Ku’o anowar saise anamatabir anan iyab hiyafari anan hai tur ana’owen. O taiyuw isa boro inakubuna ananowar.”
23 Ioaneꞌa peroveta vazeḡa Isaiaꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa hina naenaeziro,
23 John iya’afutih dinab orot Isaiah Buk Atamaninamaim kirum inu’in imaim eo, “Ayu i orot ta fanan araramaim eafa’af. Ef kwanarumutufur Regah ana remor isan!”
24 Ioane ḡadiniroteꞌe azaḡa boꞌaḡano nuꞌe Farisea azaḡaniꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡa.
24 Kob nayah Pharisee hiyafarih hina,
25 Zeꞌa Ioane ḡadiniro, “Ḡaꞌe mene Keriso, mene Elia zu mene peroveta vazeḡa eꞌe reine, nougadu vaze babatisoziꞌohe?”
25 John hibatiy, “Bo o men Keriso, o Elizah o dinab orot na’at, aisim sabuw bapataito kubitih?”
26 Ioaneꞌa naenaeziro, “Eꞌe vu hina babatisoziꞌohe. Rehano zae boꞌaḡano zaeꞌa mene edereꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa edauꞌohe.
26 John hai tur eowen eo, “Ayu harewamaim sabuw bapataito abitih, Baise kwa wanawanamaim orot ta ebatabat kwa men kwaso’ob.
27 Aniꞌe eḡe ḡaruna areꞌeteꞌe vazeḡa zu eḡe vitihoga. Eḡe'a ani tamaka miniḡa fuhiꞌeꞌeteꞌe tuḡureḡa vazeḡa rae rouga zuni mene idaḡa.”
27 I Ayu ufu’umaim enan, an ana baibaiyon murab men gewasu boro anarufamen.”
28 ꞌAhi niduꞌa Ioridana vuḡa moneafa Betania habaꞌano fureraro. Deꞌea Ioaneꞌa babatisozinu.
28 Iti sawar etei i Bethany himatar harew Jordan sisibin veya yeninane, John sabuw bapataito bitihimaim.
29 Irarirotene, Ioaneꞌe Iesuꞌa ani vaḡe ariroteꞌe horonadu reiro, “Badiꞌa Mamoe Ubuga ḡianoꞌi! Aniꞌe raha ꞌada haḡai sauꞌa niduꞌa odohe onameꞌeteꞌe vazeḡa.
29 Mar to John nuw Jesu nan itin eo, “Kwanuw God Ana Lamb tafaram ana kakafin bosairenayan enan kwa’itin!”
30 Ibite e ani moneo ꞌahige rae reiro, 'Eḡe ḡaruna ariteꞌe vazeḡaꞌe eḡe vitihoga ḡihiꞌaḡa, mazaḡa e ꞌizema fureranogano aniꞌe amahi radiunu.'
30 Iti orot isan ao’orereb anamaramaim iti na’atube ao, ‘Orot ayu ufu’umaim enan i ana fair ra’at kwanekwan, anayabin i wan ma’abo ayu a tufuw.’
31 E aniꞌe mene ederiro. Rehano Isaraela azaḡaniꞌa ani ederifine, e aradu vu hina babatisoziꞌohe.”
31 Ayu taiyuwu auman iti orot men asu’ub, baise anayabin nati isan ayu harewamaim sabuw bapataito abitih imaim Israel sabuw isah tirerereb hitaso’ob’.
32 Ebu Ioaneꞌa bare rae fureniro, “E Vine Zaḡoḡaniꞌa Tubugo niniḡa teige adureonoꞌo ovadu ani rana kame radiuꞌeteꞌe horoniro.
32 Naatu John iti tur eorereb. “Ayu Anunin mamu imag na’atube marane ra’iy naatu i tafanamaim mamara’at aitin.
33 E aniꞌe mene ederiro. Rehano e vu hina babatisozoga veize tuḡuhiroteꞌe Badiꞌaḡaniꞌa ꞌahige rae ihohiro, 'Vine Zaḡoḡaniꞌa adureonoꞌo ovadu vaze ꞌahoga rana kame radoga horonoꞌidene, aniꞌe Vine Zaḡoḡa hina babatisoziteꞌe vazeḡa rae ederoꞌi.'
33 Ayu iti orot i boro men ataso’ob, baise God iyunu ana harewamaim sabuw bapataito abitih i au tur eowen, ‘Orot yait Anunin nara’iy tafanamaim namara’at ina’i’itin, i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nitih.’”
34 E hube hune ꞌouge horonadu aniꞌe Badiꞌa Ubuga rae fureneꞌohe.”
34 John eo, “Ayu aitinika naatu ao’orereb iti i God Natun.”
35 Irarirotene, Ioaneꞌe ane tahiꞌa aheu teite eꞌe habaꞌano bare edau radiunu.
35 Ana martot John iban maiye ana bai’ufununayah orot rou’ab bairi hina efan ta’imonamaim hibatabat.
36 Ebu Iesuꞌa eꞌea vitau onamoga horonirotene, aniꞌa reiro, “Badiꞌa Mamoe Ubuga ḡianoꞌi!”
36 Naatu Jesu na natabirih inan i’itin anamaramaim, John eo, “God ana Lamb enan kwa’itin!”
37 Ioane tahiꞌa aheuꞌa ani ḡoere egadu Iesu hegotiro.
37 Anamaramaim bai’ufununayah orot rou’ab iti hinonowar, i hairi Jesu hi’ufunun.
38 Ebu Iesuꞌa tehadu ze ani hegoteꞌeteꞌe horozadu ziro, “Za nagini urateꞌohe?” Zeḡeꞌa naenaeniro, “Rabi, ḡa nouma radiuꞌohe?” (Rabi hugaꞌe Ihore Vazeḡa.)
38 Jesu nunutabir, orot rou’ab hibi’ufunun itih naatu ibatiyih, “Kwa abistan kwakokok?” Hiya’afutih hi’o, “Rabbi” (anayabin Bai’obaiyenayan), “O menamaim kuma’am?”
39 Iesuꞌa naenaeziro, “Eḡe teite onamine, horoniꞌuma.” Ebu ze onamadu Iesuꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌa horoniro, ebu eꞌe mada niduga eꞌea ane teite radiro. Aꞌe ḡorava mone mada ḡazaḡa reiro.
39 I iya’afutih eo, “Kwanatan, kwa taiyuw efan kwa’itin.” Naatu hin efan menamaim ma’am hi’itin, naatu veya tutufin bairi imaim hima. Nati i tanao 4 korok na’atube.
40 Ioane ḡoere egadu Iesu hegotiroteꞌe vazeḡa aheu boꞌaḡano ꞌahogaꞌe Anderea. Aniꞌe Simona Petero negoḡa.
40 John abistan eo’o orot rou’ab hinowar Jesu hibi’ufunun orot ta i Andrew, Simon Peter tain
41 Ani ibite negoḡa Simona vaḡe onamadu niro, “Eme Mesia horoneha.” (Mesia ḡoere ꞌahogaꞌe Keriso.)
41 Andrew Jesu bihamiy ufunamaim wantoro’ot i tuwah Simon nuwih, naatu tita’ur ana tur eowen, “Ayu i Roubininenayan atita’ur, nati i Keriso.”
42 Ebu Andereaꞌa Simona Iesu vaḡe zamahu onamiro. Iesuꞌa ani ḡianadu niro, “Ḡaꞌe Ioane ubuga, Simona. Rehano Kefa rae huḡadiꞌuma.” (Kefa, ni ꞌahogaꞌe Petero.)
42 Naatu Andrew tuwah Simon nawiy in Jesu biyan tit. Jesu nura’at itin naatu eo, “O i Simon, John natun. O boro wab hina’af Cephas.” Cephas, Peter hairi hai yabin i kabay.
43 Irarirotene, Iesuꞌe Galilea habaꞌa onamihi reiro. Ani ꞌizema onamogano Filipi vaḡe onamadu niro, “Eḡe hegotoꞌi.”
43 Ana marto, Jesu au Galilee namih bobogaigiwas, Philip tita’ur naatu iu, “Kuna kwi’ufnunu tan.”
44 Filipiꞌe Betesaida vazeḡa, ebu Anderea zu Petero teite ne tiba.
44 Philip ana tafaram i Betsaida, Andrew tuwah Peter bairi hai bar merar ta’imon.
45 Ebu Filipiꞌa Natanaela vaḡe onamadu niro, “Eme Moseꞌa goro ḡoeꞌa zamaḡano mirihiroteꞌe, zu peroveta azaḡaniꞌa zeḡe buka zamaḡano mirihiroteꞌe vazeḡa horoneha. Aniꞌe Iosefa ubuga, Nazareta vazeḡa Iesu.”
45 Philip na Nathanael tita’ur naatu iu, “Iti orot isan Moses Buka Atamaninamaim eo kikirum naatu dinab oro’orot auman hikikirum i boun atita’ur, iti orot tamah i Joseph ana bar ana merar i Nazareth.”
46 Ebu Natanaelaꞌa naenaeniro, “Nazaretaꞌe ne komeꞌa! Eꞌea nagini manoḡaniꞌa fureraꞌuma?” Filipiꞌa niro, “Aradu ḡianoꞌi.”
46 “Nazareth! Sawar gewasin ta boro imaim namatar?” Nathanael ibat. Philip eo, “Kuna tan, kwi’itin.”
47 Ebu Iesuꞌe Natanaelaꞌa ani vaḡe areꞌeteꞌe horonirotene, Natanaela moneo ḡoeriro, “Vaze ꞌadiꞌe hube hune Isaraela vazeḡa. Ani mazaoꞌe ḡuriro ꞌahoga oꞌoꞌa.”
47 Anamaramaim Jesu nuw Nathanael nan itin, isan eo, “I turobe Israel mowan, i orot ana yawas gewasin men baifufuwenayan.”
48 Natanaelaꞌa ḡadiniro, “Ḡaꞌe e nougenouge edereꞌohe?” Iesuꞌa naenaeniro, “Filipiꞌa ꞌizema huḡadogano, ḡa figi ireḡa ꞌuꞌuḡano radiuꞌenogano horoꞌeha.”
48 Nathanael ibatiy, “O mi’itube ayu isu’ubu?” Jesu iya’afut eo, “O i ai fig an anayouninamaim ima’am ayu ait, naatu ufibo Philip o isa eaf.”
49 Ebu Natanaelaꞌa niro, “Rabi, ḡaꞌe Badiꞌa Ubuga! Isaraela azaḡa kini!”
49 Imaibo Nathanael eorereb eo, “Rabbi, Bai’obaiyenayan o i God Natun! o i Israel hai Aiwob.”
50 Iesuꞌa niro, “Eḡeꞌa ḡaꞌe figi ireḡa ꞌuꞌuḡano radateꞌea horoꞌeha rae radu ḡa eḡe mazao fieꞌehe? Rehano ḡa ꞌahi ufeta vitinoga ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa horoniꞌuma.”
50 Jesu eo, “O i tumatum anayabin ayu a tur aowen o i ai fig an ima’am ait. O boro sawar gagamihika ina’itan men iti i’i’itin na’atube.”
51 Ebu Iesuꞌa ziro, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, za adureꞌa bohatanadu Badiꞌa tuḡure viganiꞌa Vaze Ubuga rana iteꞌeteꞌe zu ovoeꞌeteꞌe horoniꞌuma.”
51 Tur tafan ya’abar maiye eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa boro mar ana etawan nabotawiy, naatu God ana tounamatar Orot Natun biyanamaim hinayen hinarara’iy kwana’itih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.